Početna

Upravljanje zaštićenim područjima

Upravljanje zaštićenim područjima

Učinkovitost upravljanja ZP

Procjena učinkovitosti upravljanja temelji se na ocjeni uspješnosti upravljača u očuvanju vrijednosti zbog kojih je neko područje zaštićeno tj. na procjeni stupnja postizanja postavljenih konzervacijskih ciljeva. Procjena učinkovitosti upravljanja prepoznata je kao bitna sastavnica primjerenog i proaktivog upravljanja zaštićenim područjima te kao osnovni alat evaluacije upravljanja zaštićenim područjima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj te međunarodnoj razini. 

Evaluacija učinkovitosti upravljanja važna je jer:

•    omogućava i podupire prilagodljivo upravljanje (jedno od osnovnih načela upravljanja zaštićenim područjem),
•    pomaže u učinkovitoj raspodjeli resursa (ljudskih i financijskih),
•    promovira odgovornost i transparentnost,
•    pomaže uključivanju lokalne zajednice, izgradnji povjerenja i promicanju vrijednosti zaštićenog područja.

Uzimajući u obzir veliku raznolikost zaštićenih područja, za procjenu učinkovitosti upravljanja njima razvijene su različite metode/alati, primjerice međunarodne metodologije: Rapid Assessment and Prioritization of Protected Area Management (RAPPAM, WWF),  Management Effectiveness Tracking Tool (METT, World bak/WWF), How is Your MPA Doing? (Guidebook, IUCN/NOA/WWF), MPA Scorecard (World bank/WWF) kao i metodologije razvijene i prilagođene određenom nacionalnom sustavu zaštite prirode. Osim toga, IUCN je razvio program Green List of Protected and Conserved Areas te vezani globalni standard s kriterijima za ocjenu dobrog i učinkovitog upravljanja, obuhvata i planiranja zaštite područja te ocjenu uspješnosti postizanja rezultata u očuvanju vrijednosti područja. Područjima koja se nalaze na listi upravlja se učinkovito i nepristrano te se uspješno postiže očuvanje njihovih vrijednosti.

Na svjetskoj razini postoji jedinstvena baza podataka o provedenim procjenama učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima (Global Database on Protected Area Management Effectiveness, GD-PAME) koju vodi United Nations Environment Programme World Conservation Monitoring Centre (UNEP-WCMC) u suradnji sa Svjetskom komisijom za zaštićena područja Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN World Commission on Protected Areas, IUCN WCPA) a koja je dio Svjetske baze zaštićenih područja (World Database on Protected Areas - WDPA). Podatke za bazu podataka dostavljaju vladine i nevladine organizacije iz cijelog svijeta.
 
Učinkovitost upravljanja je u hrvatskom sustavu zaštite prirode do sada je procjenjivana upotrebom RAPPAM i METT metodologija. Osim toga rađene su i analize planiranja i provedbe godišnjih programa javnih ustanova što je također jedan od pokazatelja učinkovitosti planiranja i provedbe upravljanja u zaštićenim područjima. U sljedećem razdoblju Zavod za zaštitu okoliša i prirode zasigurno će veći naglasak staviti na praćenje učinkovitosti upravljanja što je i jedan od strateških ciljeva zadanih Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17).

Metodologijom RAPPAM (Rapid Assesment and Prioritization of Protected Area Management) provedena je 2008. godine procjena učinkovitosti upravljanja nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske, a županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima 2009. godine. Metodologija RAPPAM razvijena je od strane Svjetskog fonda za prirodu (WWF)  temeljem okvira za procjenu IUCN-ove Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA). Razvijena je za uspoređivanje učinkovitosti upravljanja zaštićenih područja na široj razini te se koristi za brzu procjenu snaga i slabosti upravljača zaštićenih područja, sustava i mreža upravljanja.

Jedan od alata, ujedno i globalno najviše korišten u praksi, je METT (Management Effectiveness Tracking Tool – Upitnik za procjenu učinkovitosti upravljanja). U Hrvatskoj je proveden u nacionalnim parkovima i parkovima prirode 2012., 2015. i 2017. godine. To je jednostavan, brz, fleksibilan i jeftin alat za praćenje učinkovitosti upravljanja u zaštićenim područjima. Osmišljen je i provodi se u obliku upitnika kojeg upravljači popunjavaju na temelju dostupnih podataka, a rezultati uvelike ovise o njihovoj procjeni. Upitnik omogućava procjenu učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjem, praćenje napretka kroz vrijeme te pravovremeno prepoznavanje potrebe za prilagodbom upravljanja. Uglavnom se koristi za identificiranje trendova i obrazaca u upravljanju pojedinim zaštićenim područjima.

Uzimajući u obzir sve informacije iz METT upitnika provedenog 2017. godine napravljena je analiza sa zaključnim razmatranjima te preporukama za provođenje i analizu upitnika i za procjenu pritisaka i učinkovitosti upravljanja (Izvješće o provedbi i analiza upitnika za procjenu učinkovitosti upravljanja - METT (2012.-2016. godina) (HAOP, 2018.)

Nekoliko ključnih zaključaka o procjeni pritisaka i učinkovitosti upravljanja iz Izvješća su:

  • Općenito je prisutan trend smanjenja utjecaja pritisaka i prijetnji na većinu parkova u razdoblju od 2012. do 2016. godine što bi moglo biti posljedica smanjenja ljudskog utjecaja. 
  • Najveća pojedinačna prijetnja je sukcesija vegetacije, a najmanje prijetnje su od uvedenog genetski materijal (GMO) te akvakulture i marikulture. 
  • Procijenjena učinkovitost upravljanja se kreće između 50 i 70%. 
  • Negativan trend u ocjeni upravljanja prisutan je u tri ključna pitanja koja su vezana za učinkovitost provođenja zakona, aktivno upravljanje resursima i procjeni stanja ključnih vrijednosti u odnosu na vrijeme proglašenja.
  • Kod ulaznih parametara kao najveći nedostatak ističe se nedostatak djelatnika, a kod značajnog broja parkova i nedostatak financijskih sredstava. 

Također je provedeno praćenje upravljanja kroz analizu izvršenja planova na godišnjoj razini, izvješćivanja provedbe aktivnosti i postizanja postavljenih pokazatelja provedbe te ostalih elemenata planiranja definiranih Smjernicama za izradu godišnjih programa.

Stoga je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) izradila dva sestrinjska dokumenta „Analiza izvješća o ostvarivanju godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode za 2016. godinu“ te „Analiza izvješća o ostvarivanju godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za 2018. godinu“. Analize su rađene s ciljem postizanja boljeg uvida u kvalitetu planiranja i izvještavanja na godišnjoj razini. Također, rezultati su dali odgovore na pitanja što se radi dobro, a što zahtjeva poboljšanje ili promjenu, što će biti od koristi javnim ustanovama, kao i Zavodu, prilikom planiranja upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Prema rezultatima analize, napravljene su i preporuke kako bi buduće izvještavanje javnih ustanova bilo što kvalitetnije i učinkovitije.

Analiza za nacionalne parkove i parkove prirode u kojoj su uzimani u obzir podaci iz 2016. i 2018. godine pokazala je slijedeće:

  • Javne ustanove uglavnom su ažurno dostavljale i usvajale izvješća te su se držale procedure preporučene Smjernicama za izvješća.
  • Planirane aktivnosti u godišnjim programima većinom su usklađene s važećim planovima upravljanja.
  • Skoro sve javne ustanove izvještavaju aktivnosti prema Smjernicama za izvješća.
  • Većina ustanova ima odrađenost između 50 i 70 % dok samo u pet ustanova ona prelazi 70 % odrađenosti.
  • Najčešći razlog neodrađivanja aktivnosti je kašnjenje u provedbi projekta.

Analiza za zaštićena područja na regionalnoj (područnoj) i lokalnoj razini u kojoj su korišteni podaci iz 2018. godine pokazala je slijedeće:

  • Nešto više od polovice javnih ustanova držala se procedure preporučene Smjernicama za izvješća te dostavila izvješća Zavodu na vrijeme.
  • Većina javnih ustanova zasad nema usvojene planove upravljanja zaštićenim područjem/ima.
  • Nešto više od polovice javnih ustanova izvijestile su sve aktivnosti planirane godišnjim programom.
  • Promatra li se ostvarivanje godišnjih programa samo kroz udio odrađenih aktivnosti, polovica javnih ustanova ostvarila je više od 70% aktivnosti godišnjeg programa. 
  • Tri najčešća razloga neodrađenih, a obrazloženih aktivnosti su: nedostatak ljudskih kapaciteta i vremena, kašnjenje u provedbi projekata te neizvršavanje predradnji koje bi omogućile izvršavanje aktivnosti.

Literatura:

HAOP (2018): „Izvješće o provedbi i analiza upitnika za procjenu učinkovitosti upravljanja - METT (2012.-2016. godina).

Hockings M., Stolton S., Leverington F., Dudley N. and Courrau J. (2006): Evaluating Effectiveness A framework for assessing management effectiveness of protected areas, 2nd Edition. IUCN, Gland Switzerland and Cambridge, UK. xiv + 105 pp.

IUCN and World Commission on Protected Areas (WCPA) (2017): IUCN Green Lost of Protected and Conserved Areas: Standard, Version 1.1. Gland; Switzerland: IUCN.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2019): „Analiza izvješća o ostvarivanju godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode za 2016. godinu“

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2019): „Analiza izvješća o ostvarivanju godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za 2018. godinu“

Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Narodne novine, broj 72/17.