Početna

O invazivnim stranim vrstama

Ambrozija

O invazivnim stranim vrstama

Strana vrsta je svaka vrsta koja ne nastanjuje prirodno određeni ekosustav, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka. Alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta – sve su to sinonimi za stranu vrstu. Ukoliko strana vrsta negativno utječe na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na području u koje je unesena, tada tu stranu vrstu smatramo invazivnom (eng. Invasive Alien Species, IAS).

Na globalnoj razini, uz gubitak staništa, direktno iskorištavanje divljih vrsta, klimatske promjene i zagađenje, invazivne strane vrste su jedna od najvažnijih direktnih prijetnja bioraznolikosti. Povećanje trgovine, transporta i putovanja u dvadesetom stoljeću doprinose širenju mnogih stranih vrsta, globalno uzrokujući kontinuiran porast novih unosa. Međutim, unošenje stranih vrsta nije pojava modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport oduvijek su bili popraćeni širenjem vrsta izvan područja njihove prirodne rasprostranjenosti. Od otkrića i kolonizacije Novog svijeta problem invazivnih stranih vrsta ubrzano raste, da bi u dvadesetom stoljeću postao jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Predacija, kompeticija za hranu i stanište, prijenos bolesti, hibridizacija sa zavičajnim vrstama te izmjena strukture i funkcioniranja ekosustava samo su neke od prijetnji koje invazivne strane vrste predstavljaju za bioraznolikost i usluge ekosustave, a najveća su prijetnja u osjetljivim ekosustavima koji su zemljopisno izolirani, kao što su manji otoci.

Problem invazivnih stranih vrsta prepoznat je zadnjih desetljeća. Aktualna baza stranih i invazivnih stranih vrsta na razini Europske unije, EASIN sadrži podatke o više od 14 000 stranih vrsta u Europi, od kojih je oko 10 do 15 % invazivno. Baza podataka GRIIS sadrži podatke o stranim vrstama iz cijelog svijeta, uključujući i popis od 897 stranih vrsta u Hrvatskoj.

Kontrola invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode. Invazivnu stranu vrstu često nije moguće u potpunosti ukloniti iz staništa u kojem je uspostavila populacije, osim na manjim otocima ili drugim ograničenim područjima. Zbog toga je važno preventivno djelovanje kroz zakonska ograničenja unosa stranih vrsta u prirodu, rano otkrivanje potencijalno invazivnih stranih vrsta i provođenje hitnih mjera za kontrolu širenja i eradikaciju. Provođenje preventivnih mjera i mjera kontrole u ranoj fazi invazije su najučinkovitije mjere borbe protiv invazivnih stranih vrsta

U Hrvatskoj je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) zabranjeno bez dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i njihovo stavljanje na tržište Republike Hrvatske.

Također, Ministar može naredbom odrediti mjere postupanja radi sprječavanja unošenja ili širenja strane vrste na područje RH, kao i mjere njezina uklanjanja ili iskorjenjivanja. Europska unija invazivne strane vrste apostrofira kao veliki i brzorastući uzrok ugroženosti bioraznolikosti u Europi. Također, one uzrokuju i veliku ekonomsku štetu, koja se u EU procjenjuje na oko 12 milijardi eura godišnje.

Zbog svega navedenog, 2014. godine donesena je Uredba EU br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta koja regulira problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriju država članica EU. Prema ovoj Uredbi, invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji ne smiju se namjerno unositi na područje Unije, držati, uzgajati, prevoziti u, iz ili unutar Unije, stavljati na tržište, upotrebljavati ili razmjenjivati, omogućiti da se razmnožavaju, uzgajati ili puštati u okoliš. Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (tzv. „Unijin popis“) donosi Europska komisija kroz proces koji je definiran Uredbom. Unijin popis trenutno sadrži 66 invazivnih stranih vrsta i redovito se ažurira. Prvom Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1141 оd 13. srpnja 2016. donesen je popis 37 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a popis je do sada ažuriran dva puta. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1263 оd 12. srpnja 2017. godine na Unijin popis dodano je 12 invazivnih stranih vrsta, a Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1262 od 25. srpnja 2019. o izmjeni Provedbene uredbe EU 2016/1141, na Unijin popis dodano je još 17 invazivnih stranih vrsta. Uvrštenjem invazivnih stranih vrsta na Unijin popis želi se učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak. Unijin popis kao prioritet uključuje invazivne strane vrste koje još nisu prisutne u Uniji ili su u ranom stupnju invazije te je vjerojatno da će imati znatan štetni učinak, kao i invazivne strane vrste koje su već nastanjene u Uniji i imaju najznačajnije štetne učinke.

Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (tzv. „Unijin popis”) se trenutno nalazi 66 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 23. U Hrvatskoj su s Unijinog popisa od životinja trenutno zabilježene sljedeće vrste: mungos (Herpestes javanicus), nutrija (Myocastor coypus), rakun (Procyon lotor), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), kunopas (Nyctereutes procyonoides), egipatska guska (Alopochen aegyptiacus), bodljobradi rak (Orconectes limosus), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis), rotan (Perccottus glenii), bezribica (Pseudorasbora parva), sunčanica (Lepomis gibbosus), crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta), a od biljnih vrsta cigansko perje (Asclepias syriaca), divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum), Kudzu (Pueraria montana var. lobata), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), Acacia saligna, žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), japanski hmelj (Humulus scandens, Ludwigia peploides, Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii) i raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum). 

Kako bi javnosti približili problematiku invazivnih stranih vrsta, Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenuo je web stranicu www.invazivnevrste.hr. Na web stranici nalaze se informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled zakonske legislative, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu te u bliskoj budućnosti i katalog stranih vrsta s procjenama rizika invazivnosti za svaku od njih, preglednikom njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj i dr.

Posebna pozornost bit će posvećena sustavu za pravovremeno uočavanje i brzo djelovanje zbog kontrole daljnjeg širenje novounesenih vrsta i njihovog uklanjanja iz prirode.