Početna

Staništa i ekosustavi

stanista_banner

Špiljska staništa

Špilja Kuštrovka, foto: K. Miculinić - arhiva HBSD-a
Špilja Kuštrovka, foto: K. Miculinić - arhiva HBSD-a

Podzemna su staništa jedna od najznačajnijih prirodnih posebnosti Hrvatske. Oko pola površine Hrvatske je krško područje, većim dijelom Dinaridi, u svijetu prepoznati kao područje najbogatije podzemnom faunom. Obilježja podzemnih staništa, u odnosu na nadzemne su nedostatak svjetla, relativno mala količina hrane koja u potpunosti dolazi iz nadzemnih staništa, relativna vlažnost zraka je vrlo visoka i stabilna, relativno stabilna temperatura zraka, relativno niska i stabilna temperatura vode. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) podzemna staništa su svrstana u glavnu kategoriju Podzemlje (H), sa osnovnim potkategorijama: Kopnena krška špiljska staništa (H.1.1.), Amfibijska krška špiljska staništa (H.1.2.), Vodena krška špiljska staništa (H.1.3.), Anhihaline krške špilje (H.1.4.), Zasumporene krške špilje (H.1.5.), Špilje i jame u flišu (H.2.1.), Špilje i jame u laporu (H.2.2.), Intersticijska kopnena staništa (H.3.1.) i Intersticijska vodena staništa (H.3.2.).

Sve do 1832. g., kada je opisan tankovratić (Leptodirus hochenwartii) iz Postojnske špilje iz Slovenije, znanstvenici su smatrali da špiljska staništa nisu nastanjena. To otkriće je potaknulo istraživanja podzemnih staništa, prvenstveno špiljskih. Do sada je na svijetu opisano više od 7500 podzemnih svojti (vrsta i podvrsta), od čega oko 1000 na Dinaridima. U Hrvatskoj je poznato više od 500 podzemnih svojti, skoro 7 % svjetskog broja vrsta. Od toga više od 50 % su endemi.

U pogledu najveće brojnosti kopnenih špiljskih vrsta dominiraju kornjaši (Coleoptera) sa više od 100 vrsta, zatim slijede lažištipavci (Pseudoscorpiones), pauci (Aranea), puževi (Gastropoda) i dvonoge (Diplopoda). Među vodenim špiljskim vrstama dominiraju rakovi (Crustacea), od njih rakušci (Amphipoda) te gotovo polovica opisanih vrsta iz Hrvatske pripada upravo toj grupi.

Posebnost špiljske faune su i jedinstveni organizmi, poput jedine do danas poznate slatkovodne podzemne spužve, ogulinske špiljske spužvica Eunapius subterraneus, jedini poznati slatkovodni podzemni školjkaši, dinarski špiljski školjkaši Congeria spp., jedini europski slatkovodni podzemni kralješnjak, čovječja ribica Proteus anguinus, jedini podzemni slatkovodni žarnjak Velkovrhia aenigmatica, jedini podzemni slatkovodni mnogočetinaš Marifugia cavatica i sl.