Početna

Rijetka i ugrožena staništa

Prema stavku 2 članka 52 Zakona o zaštiti prirode stanišni tip je u povoljnom stanju:

  • ako je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
  • ako postoji, i u doglednoj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak te
  • ako je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta.

Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske navodi se u Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) donesenog u srpnju 2014. godine. Ovaj popis predstavlja staništa čijem se očuvanju treba posvetiti posebna pažnja te čije se površine treba, u što je moguće većoj mjeri, održavati u povoljnom stanju.

 

Prilogom su obuhvaćeni sljedeći stanišni tipovi:

Stanišni tipovi iz Dodatka I Direktive o staništima

Direktiva o staništima, punim imenom Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC; 92/43/EEZ), zahtjeva od zemalja članica da uspostave mrežu područja (ekološku mrežu) u kojima će se provoditi posebne mjere zaštite. Ova se mreža sastoji od prirodnih staništa navedenih u Dodatku 1 i staništa za vrste navedene u Dodatku 2 iste Direktive. Staništa navedena u Dodatku 1 opisana su u Priručniku za interpretaciju staništa Europske unije (eng. Interpretation Manual of European Union Habitats), a poveznica između europskih stanišnih tipova i Nacionalne klasifikacije staništa prikazana je u Prilogu III Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).

Roski slap, rijek Krka
Po priključenju Republike Hrvatske Europskoj uniji stanišni tip Sedrene barijere krških rijeka Dinarida dodan je Dodataku I Direktive o staništima.
Roški slap, rijeka Krka
Autor: Tamara Kirin

Dodatak 1 Direktive o staništima sada sadrži 233 europska prirodna staništa, od čega je njih 71 označeno kao prioritetno, dakle na razini Europe nalazi se u opasnosti od nestajanja i članice imaju posebnu odgovornost za očuvanje ovakvih staništa unutar svojeg teritorija. Kako izradi ekološke mreže kao i popisu zaštićenih stanišnih tipova doprinose sve članice, tako je i Hrvatska pristupanjem u EU ekološku mrežu obogatila sa dva nova stanišna tipa i to Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini (6540 Sub-Mediterranean grasslands of the Molinio-Hordeion secalini) i Sedrene barijere krških rijeka Dinarida (32A0 Tufa cascades of karstic rivers of the Dinaric Alps). U Hrvatskoj je Direktivom obuhvaćeno 75 stanišnih tipova od čega je njih 20 prioritetno.

Stanišni tipovi Rezolucije br. 4 Bernske konvencije

Drvenasta mlječika
Sastojine drvenaste mlječike, stanišni je tip svrstan u popis ugroženih prirodnih staništa Rezolucije 4 Bernske konvencije. U Hrvatskoj se razvija rijetko i sporadično, kao npr. na ovim liticama na otoku Lastovu.
Autor: Tamara Kirin

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) međunarodna je konvencija kojom se zemlje potpisnice obvezuju da će osigurati mjere zaštite staništa divljih biljaka i životinja sa posebnim naglaskom na ugrožene i osjetljive vrste. Rezolucija 4 ove Konvencije, donesena 1996. godine, donosi popis ugroženih prirodnih staništa koja zahtijevaju posebne mjere zaštite. Popis ugroženih staništa Rezolucije 4 revidiran je 2010 koristeći EUNIS klasifikaciju staništa, danas u široj primjeni duž Europe (T-PVS/PA (2010) 10 rev). Za potrebe izrade Popisa ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja popis ugroženih staništa Rezolucije 4 prilagođen je Nacionalnoj klasifikaciji staništa.

 

Ugroženi, rijetki ili vrijedni stanišni tipovi na nacionalnoj razini

Budući da međunarodne konvencije nisu u mogućnosti obuhvatiti sve specifičnosti i vrijednosti naših stanišnih tipova, u Pravilniku su istaknuti dodatni stanišni tipovi koji su procijenjeni da imaju posebno značenje za Hrvatsku bioraznolikost. Dobri primjeri su solane koje, iako antropogenog nastanka, predstavljaju važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije ili neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica koje su u Hrvatskoj prepoznate kao važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica.

Hrvatska Kostajnica
Vlažni, nitrofilni pašnjaci nacionalno su važno stanište sa ugroženim vrstama čije se površine smanjuju.
Autor: Tamara Kirin

 

  • Povezani članci
  • Slike/galerija
  • Dokumenti

Povezani članci

Slike/galerija

Nema slika u galeriji.

Dokumenti

Nema dostupnih dokumenata.