Krajem travnja 2017. završen je projekt „Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina” koji je trajao četrnaest mjeseci. Nositelj projekta je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a izvršitelj Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je proveden u okviru Programa „Dogradnja i razvoj Informacijskog sustava zaštite okoliša i unapređenje sustava praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj“, koji je financiran uz pomoć sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
CIlj projekta je unaprjeđenje kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.
Rezultati projekta:
Ukupna količina građevnog otpada u 2015. godini procijenjena je na 1.189,316 tona. U procijenjenoj količini građevnog otpada:
- najviše je zastupljen (49%) otpad pod ključnim brojem 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja,
- količina neopasnog mineralnog građevnog otpada procijenjena je na 501.263 tone,
- najveće količine građevnog otpada su u Istarskoj, Osječko-baranjskoj županiji, Gradu Zagrebu i Zadarskoj županiji. Ostale županije zastupljene su u ukupnoj količini svaka s manje od 10%.
Postupkom D1 (Odlaganje otpada u ili na tlo) zbrinuto je 29% građevnog otpada, a 42% oporabljeno je drugim R postupcima pri čemu nasipavanje (postupak R5) čini 72% drugih R postupaka.
Neopasnog mineralnog građevnog otpada postupkom D1 zbrinuto je 25%, a 55% oporabljeno je drugim R postupcima i to većinom postupkom R5 (nasipavanje), - 99,7%.
Proizvođači građevnog otpada uglavnom su poslovni subjekti s glavnom djelatnošću F Građevinarstvo prema NKD 2007 (69%) unutar koje se najveće količine građevnog otpada pojavljuju pod djelatnostima F42.1.1 Gradnja cesta i autocesta i F41.2.0 Gradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Ukupna količina ostatnog materijala i otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u 2015. godini procijenjena je na 1.650,616 tona od čega se 636.270 tona odnosi na otpad, a 1.014,346 tona na ostatni materijal (materijal kojeg koncesionari ne smatraju otpadom).
U procijenjenoj količini od 636.270 tona otpada (bez ostatnog materijala):
- najviše je zastupljen (62%) otpad pod ključnim brojem 01 04 13 otpad od rezanja i piljenja kamena, koji naveden pod 01 04 07*, a zatim (37%) otpad pod ključnim brojem 01 01 02 otpad od iskopavanja nemetalnih mineralnih sirovina,
- najveće količine pojavljuju se u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i to otpada koji nastaje pri eksploataciji arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena.
Najveće količine ostatnog materijala od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina evidentirane su Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji.
Rezultati projekta, građevni otpad:
- Elektronički info letak „Planiranje gospodarenja otpadom u građevnom projektu – put prema 70% recikliranja“
- Izvješće o ocjeni praznina u podacima
- Upute o mogućim metodama za procjenu količine nastalog građevnog otpada
- Izvješće o primjeni odabranih metoda
- Izvješće o procjeni količina građevnog otpada, izračun stope recikliranja i procjena potencijala za korištenje građevnog otpada
Rezultati projekta, otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina:
- Elektronički info letak „Planiranje otpada u projektu istraživanja i eksploatacije mineralne sirovine“
- Izvješće o ocjeni praznina u podacima
- Upute za određivanje količina otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina
- Izvješće o primjeni odabrane metode
- Izvješće o procjeni količina otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina