Početna

Staništa i ekosustavi

stanista_banner

More

Jadransko more je malen ekosustav u odnosu na čitavo Sredozemlje, no ne zaostaje u bioraznolikosti. Prema grubim procjenama, između 7 000 i 8 000 morskih vrsta i podvrsta žive ili se razmnožavaju u Jadranu, a novija saznanja upućuju na to da bi ukupan broj vrsta i podvrsta mogao biti veći i od 12 000. Osim toga, Jadransko more karakterizira i velika raznolikost obalnih i morskih staništa, od koji su neka karakteristična samo za Hrvatsku, poput staništa u morem preplavljenom kršu (anhihaline špilje, staništa morskih špilja i hladnomorskih špilja s batijalnim elementima, vrulje, krški estuariji, morska jezera i goli krš u podmorju). Jadran je plitko more, najveće dubine 1330 m. Dubine do 200 m zauzimaju čak 73,9 % dna Jadranskog mora, a veće dubine nalaze se u depresijama Jabučke kotline i južnog Jadrana. Ekološki čimbenici koji utječu na raspodjelu živog svijeta u Jadranu su temperatura, salinitet, koncentracija hranjivih tvari, morske struje, količina svjetlosti i dr. Naš dio Jadrana ubraja se u niskoproduktivna (oligotrofna) područja, a najveća produktivnost zabilježena je u područjima riječnih ušća i zaljeva gdje se zbog unosa anorganskih i organskih hranjivih tvari pojavljuju veće koncentracije fitoplanktona i zooplanktona. Upravo zbog toga, mnogi zaljevi pružaju povoljne uvjete za preživljavanje i razvoj mladi razvojnih stadija riba, školjkaša i drugih organizama. Jabučka kotlina predstavlja najvažnije rastilište i mrjestilište velikog broja pridnenih gospodarskih vrsta.  

Nažalost, posljednjih dvadesetak godina svjedoci smo se većeg negativnog utjecaja na morski ekosustav poput prelova, eutrofikacije, degradacije obalnih i morskih staništa, unosa antropogene buke, klimatskih promjena, unošenje otpada u more (posebice plastike) te dolaska stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.
Kako bi se zaštitio morski ekosustav potrebno je pratiti stanje njegove očuvanosti, prijetnje te definirati i provoditi određene mjere očuvanja. Provedba međunarodnih sporazuma i EU propisa, posebice Direktive o staništima i pticama, Okvirne direktive o morskoj strategiji, Mediteranske uredbe, Barcelonske konvencije, itd., za cilj ima smanjenje pritisaka te poboljšanje stanje morskih vrsta i staništa, kao i njihovog okoliša.

Preuzimanjem odredbi Okvirne direktive o morskoj strategiji i Protokola (Barcelonske konvencije) o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, Republika Hrvatska je uspostavila okvir unutar kojega poduzima mjere potrebne kako bi postigla ili održala dobro stanje okoliša svojih morskih voda i obalnog područja, najkasnije do 2020.godine.

 

Morski okoliš i obalno područje

Morski okoliš i obalno područje

U cilju održivog upravljanja i korištenja morskog i obalnog područja potrebno je provoditi integralno upravljanje morskim i obalnim područjem pri tome uzimajući u obzir osjetljivost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti te njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove. Aktivnosti koje je potrebno provoditi kako bi se postiglo dobro stanje morskog okoliša i obalnog područja uključuju održivo upravljanje resursima, sprječavanje, smanjivanje i uklanjanje štetnih antropogenih utjecaja te ponovno uspostavljanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i na obali.
 

Informacijski sustav More

Prema čl. 25 Uredbe o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14, 39/17). za potrebe prikupljanja podataka i informacija i izvještavanja Agencija za zaštitu okoliša razvija, kao komponentu Informacijskog sustava zašite okoliša, Informacijski sustav more koji služi kao izvor podataka za Europski informacijski sustav za vode i more. Informacijski sustav more sastavni je dio Informacijskog sustava zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) i Uredbi o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08).

Sadržajne komponente Informacijskog sustava More su:

  • baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture (Baza);
  • baza podataka iz stručnih podloga i elemenata za izradu Strategije, uključujući izmjene i dopune;
  • baza podataka pokazatelja u vezi ciljeva i mjera zaštite morskog okoliša i obalnog područja;
  • baze podataka iz sustava praćenja i promatranja;
  • baze prostornih podataka vezano uz morski okoliš i obalno područje;
  • baze podataka o podacima (metadata) prema INSPIRE direktivi i Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka;
  • numeričke analize i modeli u digitalnom zapisu i bazama podataka;
  • baze podataka o podacima (metadata) prema standardima direktiva Europske unije;
  • podatkovni servisi za razmjenu s ostalim dionicima sustava;
  • drugi podaci važne za morski okoliš i obalno područje.

 

Okvirna direktiva o morskoj strategiji

Okvirna direktiva o morskoj strategiji (Direktiva o moru, 2008/56/EC, 2008/56/EZ) predstavlja zakonodavni okvir koji povezuje razne politike i potiče uključivanje pitanja okoliša u druge politike (ribarska, poljoprivredna, turistička, pomorska i sl.), te pruža opći okvir za usklađivanje mjera koje se trebaju poduzeti, odnosno omogućuje upotpunjavanje postojećih s mjerama na temelju drugih zakona i međunarodnih sporazuma, primjenjujući pritom „ekosustavno upravljanje“ kao strateški pristup integriranom upravljanju morskim okolišem koji na uravnotežen način potiče očuvanje i iskorištavanje prirodnih resursa. Nastojeći povezati i uskladiti provedbu postojećih politika vezanih za zaštitu i održivo upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, Republika Hrvatska  je donijela Uredbu o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14, 39/17). 

Dokumenti morske strategije su:

  • Početna procjena stanja i pritisaka na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana (PDF)
  • Dobro stanje morskog okoliša i skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja (PDF)
  • Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja (PDF)
  • Sustav praćenja i promatranja (PDF)
  • Program mjera (PDF)

 

 

Direktiva o upravljanju kakvoćom vode za kupanje

Planiranje, prikupljanje, obrada i prikaz podataka o kakvoći mora za kupanje u Hrvatskoj se provodi od 2009. godine prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) kojom su propisani standardi kakvoće mora za kupanje i utvrđene mjere za upravljanje kakvoćom morske vode na plažama. Kroz uspostavljenu Bazu podataka o kakvoći mora u RH javnosti su dostupni svi aktualni i arhivski podaci o kakvoći mora za kupanje. Baza je dvojezična (hrvatski i engleski) te je prilagođena za pregled na mobilnim uređajima.Temeljem rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje daju se pojedinačne, godišnje i konačne ocjena.  

Europska agencija za okoliš (EEA) svake godine izrađuje Izvješće o kakvoći voda za kupanje u Europi, zadnje dostupno izvješće je za 2016. godinu. Prema podacima o kakvoći voda za kupanje, Hrvatska se svake godine nalazi pri vrhu popisa europskih zemalja.

 

Pokazatelji tematskog područja Morski okoliš i obalno područje

Za bolje razumijevanje stanja okoliša koji nas okružuje Agencija se u svome izvješćivanju koristi pokazateljima. Pokazatelj je reprezentativna vrijednost promatranog slučaja koja je rezultat agregiranja većeg skupa podataka kroz veći broj pojedinačnih mjerenja u dužem vremenskom razdoblju. Cilj je na sažet, jednostavan i razumljiv način prikazati stanje okoliša, trendove promjena i pritiske na kakvoću morskoga okoliša. Izrada Nacionalne liste pokazatelja (NLP) ujedno je i zakonska obveza Agencije (čl. 38. Zakona o zaštiti okoliša, NN 80/13, 78/15).

Određeno je ukupno 20 pokazatelja pomoću kojih se prati ostvarivanje strateških ciljeva i ocjenjivanje stanja morskog okoliša i obalnog područja u Republici Hrvatskoj.

Morski okoliš:   
  1.    Hranjive tvari u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
  2.    Molarni omjeri hranjivih soli u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
  3.    Klorofil a u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama
  4.    Stupanj zasićenja kisikom u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama    
  5.    Prozirnost u prijelaznim, priobalnim i morskim vodama    
  6.    TRIX – trofički indeks    
  7.    Temperatura, salinitet i gustoća mora    
  8.    Biološka kakvoća prijelaznih i priobalnih voda te biološka svojstva morskog okoliša
  9.    Hidromorfološki elementi kakvoće prijelaznih i priobalnih voda te hidrografska svojstva morskih voda    
10.    Opasne tvari u morskom sedimentu    
11.    Opasne tvari u morskim organizmima    
12.    Unos tereta/opterećenja vodotocima u prijelazne vode    
13.    Balastne vode    
14.    Iznenadna onečišćenja mora
15.    Onečišćenje mora s brodova po Prilogu I MARPOL 73/78 Konvencije
16.    Onečišćenje mora štetnim sustavima protiv obraštanja plovnih objekata
17.    Unos stranih i invazivnih vrsta
18.    Kakvoća školjkaša i mora u područjima uzgoja i izlova

Obalno područje:    
1.    Kakvoća mora za kupanje    
2.    Rukovanje opasnim tvarima u hrvatskim lukama