Početna

Projekti

Projekti iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova

KK.06.5.2.03 Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000

Europska unija.jpgESI Fondovi.pngOPKK.jpg

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u cilju ispunjavanja Specifičnog cilja SC 6iii2 Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom  mrežom Natura 2000), 14. rujna 2017. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta ''Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000''. Implementacija ovog projekta od ključne je važnosti za ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske kao članice EU u području zaštite prirode. Korisnik projekta je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu projektni partner. Planirano trajanje projekta je do kraja 2022. godine. Više o projektu pročitajte ovdje.

Ukupna vrijednost projekta je 186.497.150 kuna, od čega je iznos EU potpore iz Kohezijskog fonda 158.522.577,50 kuna.

Svrha Projekta je doprinos postizanju ciljeva i uspostavljanju mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. 

Osnovni cilj projekta je uspostava okvira za učinkovito upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 u Hrvatskoj, kroz participatorni razvoj planova upravljanja područjima ekološke mreže, razvoj  i institucionalnih i individualnih kapaciteta za upravljanje te podizanje javne svijesti o važnosti očuvanja ovih područja. U projektnim aktivnostima kao suradnici sudjelovat će i sve javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Indikativni popis i vremenski raspored izrade planova upravljanja dostupan je ovdje.

Kontakt osoba za više informacija: ramona.topic(AT)haop.hr 
 
Više informacija potražite na https://strukturnifondovi.hr i https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/.

KK.06.5.1.02.0001 Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom

Europska unija.jpgESI Fondovi.pngOPKK.jpg

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u cilju ispunjavanja Specifičnog cilja 6iii1 - Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za njeno učinkovito praćenje i upravljanje, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu prijavila je 2017. godine projekt  ''Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom''. Projektom je u razdoblju od 2018. – 2022. planirana izrada cjelovite karte za minimalno 51 % površine obalnih i pridnenih morskih staništa u hrvatskom teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu te revidiranje nacionalne klasifikacije staništa i usklađen ključ prema EUNIS klasifikaciji.

Dana 20. ožujka 2018. godine, potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za navedeni projekt (KK.06.5.1.02.0001) između Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Posredničkog tijela 1), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Posredničkog tijela 2) i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (Korisnika) na ukupni iznos od 89.640.501,65 kuna, od čega je iznos EU potpore iz Kohezijskog fonda 76.194.426,40 kuna.

Potreba kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa Jadrana s aspekta i očuvanja i zaštite prirode je višestruka, a prvenstveno da bi se poboljšalo znanje o stanju bioraznolikosti mora kao temelj za učinkovitu provedbu Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) i Direktive o očuvanju divljih ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) te Direktive o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS)) uključujući praćenje stanja i izvješćivanje, očuvanje i održivo korištenje morskih resursa, morsko prostorno planiranje, itd. 

Glavna svrha projekta je kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom, uključujući obalna područja i područja izvan granica teritorijalnog mora (epikontinentalni pojas) s ciljem izrade karte morskih staništa, a kako bi se povećala dostupnost podataka o morskoj bioraznolikosti vezana uz rasprostranjenost vrsta i staništa. Sukladno Direktivi o staništima i Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, sustavno kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa omogućit će povećanje znanja o rasprostranjenosti i stanju morskih resursa, podatkovnu nadopunu Informacijskog sustava zaštite prirode (uključujući prostornu bazu podataka o staništima), praćenje stanja vrsta i staništa te dopunu i određivanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 u moru kao i kvalitetniju izradu mjera upravljanja Natura 2000 i zaštićenim područjima, ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, planiranje korištenja i upravljanje biološkim morskim resursima, prostorno planiranje morskog područja, te doprinijeti organizaciji i provedbi znanstvenih istraživanja mora i izvještavanju prema preuzetim međunarodnim obvezama. 

Kontakt osoba za više informacija: petra.rodic(AT)haop.hr 

Više informacija potražite na https://strukturnifondovi.hr i https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/

KK.06.5.1.03.0001 Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova

Europska unija.jpgESI Fondovi.pngOPKK.jpg

 

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u cilju ispunjavanja Specifičnog cilja 6iii1 - Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za njeno učinkovito praćenje i upravljanje, HAOP je kao korisnik potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta (KK.06.5.1.03.0001) „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“. Provedba ovog projekta, čije je planirano trajanje o kraja 2022. godine, od ključne je važnosti za ispunjavanje obveza Republike Hrvatske kao članice EU u području zaštite prirode. Ukupna vrijednost projekta je 82.427.130,98 kuna, od čega je iznos EU potpore iz Kohezijskog fonda 70.063.061,33 kuna.

Cilj ovog projekta je razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU, što će se postići uspostavom Programa praćenja stanja očuvanosti za najmanje 322 vrste i stanišna tipa, jačanjem kapaciteta dionika Sustava praćenja i izvješćivanja te uspostavom komponente Informacijskog sustava zaštite prirode u djelu koji se odnosi na praćenje stanja očuvanosti.

Glavna svrha projekta je ispunjavanje standarda očuvanja prirode na koju obvezuju Direktiva o pticama i Direktiva o staništima kao okosnice EU zakonodavstva u zaštiti prirode. Direktive nalažu provedbu niza mjera usmjerenih na očuvanje prirode i održivo korištenje prirodnih resursa kao i podnošenje Izvješća o poduzetim mjerama odnosno o nacionalnim odredbama koje su donesene na temelju Direktiva. Izvješće mora sadržavati rezultate praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova navedenih u prilozima I, II, IV i V Direktive o staništima te o stanju populacija svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju pojedine države članice, a koje su navedene u Direktivi o pticama.

Ovim projektom razvit će se ključni elementi sustava praćenja stanja očuvanosti te izvješćivanja o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, u svrhu ispunjavanja obveza iz pravne stečevine EU, prvenstveno Direktive o pticama i Direktive o staništima. Dobar sustav praćenja stanja sastoji se od stručno utemeljenih i verificiranih programa (protokola) praćenja stanja koji definiraju metodologiju prikupljanja, obradu i analizu podataka za vrste i stanišne tipove, IT sustava za upravljanje tim podacima te kapacitiranih dionika sustava. Tako uspostavljen sustav osigurat će kvalitetno ispunjavanje zakonodavnih obveza RH, ali i značajno pridonijeti planiranju i usmjeravanju očuvanja prirode i održivog razvoja RH.

 

Kontakt osoba za više informacija: petra.rodic(AT)haop.hr  

 

Više informacija potražite na https://strukturnifondovi.hr  i https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/.

Ostali projekti

SOUNDSCAPE - Soundscapes in the north Adriatic sea and their impact on marine biological resources

 

INTERREG_IT-HR

Program: INTERREG Italija - Hrvatska 
Prioritetna os 3: Okoliš i kulturna baština
Naziv projekta: SOUNDSCAPES IN THE NORTH ADRIATIC SEA AND THEIR IMPACT ON MARINE BIOLOGICAL RESOURCES
Akronim projekta: SOUNDSCAPE
Duration: 01/01/2019 - 30/11/2021

ERDF: 1.824.134,41 € 

UKUPNI BUDŽET: 2.146.040,51 € 
 

Opći cilj SOUNDSCAPE projekta je ocijeniti utjecaj podvodne buke na morsku faunu i ekosustav Sjevernog Jadrana općenito te stvoriti prekograničnu mrežu monitoringa (praćenja stanja), koja je podržana kroz tehničku, znanstvenu i insistucionalnu suradnju, a sve kako bi se osiguralo učinkovita zaštita morske bioraznolikosti i održivo korištenje morskih i obalnih ekosustava i resursa.

Sjeverni Jadran (engl. Northern Adriatic Sea - NAS) je područje koje je pod velikim utjecajem sve intenzivnijeg pomorskog prometa, turizma i eksploatacije prirodnih resursa, a ujedno je bioraznolikost tog područja ugrožena i vrlo osjetljiva na sve veći broj i rastućih pritisaka. Veći dio projektnog područja dio je područja od ekološkog i biološkog značaja (engl. Ecologically and Biologically Significant Area  - EBSA, Konvencija o biološkoj raznolikosti), te se u njemu nalaze mnoga područja Natura 2000 ekološke mreže i zaštićena područja u nekoj od kategorija sukladno Zakonu o zaštiti prirode. 

 

Jedan od glavnih ciljeva projekta je podići razinu svijesti javnosti o utjecaju podvodne buke na morsku bioraznolikost odnosno morski ekosustav, budući je ta ugroza do danas dosta slabo poznata široj javnosti. 

 

“The sea is the only embodiment of a supernatural and wonderful existence.” – Jules Verne

 

Projektni partneri (osim Ministarstva) su:

  • Vodeći partner: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split  (HR)
  • Institute of Marine Sciences (IT)
  • Institut Plavi svijet (HR)
  • Environmental Protection Agency of Friuli Venezia Giulia (IT)
  • Cetacea Foundation (IT)
  • Marche Region (IT)
  • Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (HR)

 

Prvi projektni sastanak organiziran je na početku projekta. Insistut za oceanografiju i ribarstvo, Split (IOR) kao vodeći partner koordinirao je Početni (kick-off) sastanak svih partnera koji je održan u Splitu 27. - 28. veljače 2019. To je bila prilika da svi partneri razmotre i predstave svoju ulogu i predivđene aktivnosti u projektu, kao i glavne ciljeve projekta i način provedbe te vremenski tijek planiranih aktivnosti.

 

Više o podvodnoj buci na poveznici: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ugrozenost-vrsta-i-stanista/uzroci-0

LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj LIFE19 NAT/HR/001070

natura   natura    life-contra-ailanthus_logotip_B_kolor.jpg

 

Program: LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime.

Potprogram: OKOLIŠ; Priroda i biološka raznolikost

Naziv projekta: LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj LIFE19 NAT/HR/001070

Akronim projekta: LIFE CONTRA Ailanthus

Trajanje projekta: 1. 10. 2020. - 1. 4. 2025.

Ukupan proračun projekta: 2.591.937,00 €

Sufinanciranje EU: 1.555.161,00 €

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasen u mediteranskoj regiji Hrvatske u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP Krka i HR2001364 JI dio Pelješca) i u gradovima sa povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).

Glavni očekivani rezultati projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“ su poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste pajasena i razvoj nacionalnog protokola za kontrolu pajasena. Dodatni ciljevi su poboljšati kapacitete za upravljanje invazivnim vrstama i podići svijest javnosti o negativnom utjecaju invazivnih vrsta na nacionalnoj razini.

Partneri na projektu (osim Ministarstva) su Nacionalni park Krka, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o.

Kontakt: Ailanthus(AT)mingor.hr

Internetska stranica: https://lifeailanthus.hr/

Facebook profil projekta: https://www.facebook.com/life.contra.ailanthus.hr

Instagram profil projekta: https://www.instagram.com/life_contra_ailanthus/

Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru

Naziv projekta: Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru

Trajanje projekta: 2020-2022

Ukupni budžet projekta: 2.525.000,00 kn

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 80%-tno financiranje aktivnosti, u ukupnom iznosu od 2.020.000,00 kn

Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koordinira provedbu aktivnosti očuvanja periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, koje se provode kroz tri potprojekta koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nositelji potprojekata su Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran), koji koordiniraju i provode aktivnosti očuvanja periske na regionalnoj razini, u suradnji s partnerima.

Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Ovom mediteranskom endemskom školjkašu koji je u proteklih par godina doživio pomor u brojnim mediteranskim državama, prijeti ista sudbina i u Republici Hrvatskoj.

Aktivnosti koje se koordinirano provode su zaštita preostalih živih jedinki, identifikacija onih potencijalno otpornih koje bi se mogle razmnožavati i stvoriti prirodni imunitet, zatim postavljenje kolektora ličinki periske uz fizičku zaštitu prikupljenih jedinki od antropogenih djelovanja, ali i od prirodnih predatora, kako bi se povećala njihova stopa preživljavanja te ex-situ zaštita određenog dijela živih jedinki u karantenskim bazenima, uz uspostavu  protokola za razmnožavanje u ex situ uvjetima.


logo periskalogo FZOEU

 

Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama

Naziv projekta: Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama

Kratki naziv: Cro Buzz Klima

Trajanje: 01.04.2021 - 01.04.2024.

Vrijednost projekta: nešto više od 1,1 milijun kuna financirano iz ETS sredstava (sredstva dobivena trgovanjem emisijskim jedinicama stakleničkih plinova).

Ciljevi projekta su razviti kapacitete za praćenje stanja i očuvanje oprašivača u Hrvatskoj, testirati metodologiju praćenja razvijenu na razini Europske Unije (eng. EU Pollinator Monitoring Scheme), sakupiti prve sustavne podatke o najvažnijim skupinama oprašivača, analizirati podatke u kontekstu klimatskih i drugih ekoloških čimbenika, te predložiti mjere za povećanje klimatske otpornosti populacija oprašivača i ekosustava.

Projektne aktivnosti uključuju terenska istraživanja na četiri područja u tri biogeografske regije: PP Žumberak-Samoborsko gorje, NP Risnjak, NP Plitvička jezera, područje ekološke mreže Otok Krk, te grad Zagreb. Cilj terenskih istraživanja je utvrditi brojnost, raznolikost, i sastav zajednica oprašivača, te sakupit klimatske i ekološke podatke na lokalitetima uzorkovanja. Na temelju podataka sakupljenih na terenu i daljinskim analizama utvrdit ćemo utjecaj klimatskih i drugih ekoloških karakteristika na zajednice oprašivača, te predložiti mjere za očuvanje oprašivača i povećanje klimatske otpornosti ekosustava.

Projekt provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U provedbi je planirana suradnja sa javnim ustanovama nadležnima za zaštitu prirode, drugim institucijama i organizacijama, stručnjacima iz Europe, kao i aktivnosti edukacije i podizanja svijesti javnosti o važnosti i raznolikosti divljih oprašivača Hrvatske i njihovoj ulozi u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Kontakt: ana.jesovnik(at)mingor.hr

pčela, foto A. Ješovnik

Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike u Republici Hrvatskoj

EU SPOJENOdesni_manja.jpg

Darovnica (Grant Agreement) broj 101023125

 

Naziv projekta: Unaprjeđenje podataka o otpadu od plastike u Republici Hrvatskoj (Improvement of Data on Plastic Waste in Croatia)

Kratki naziv projekta: HRPWD

Trajanje projekta: 1.4.2021.-30.9.2022.

Ukupni proračun projekta: 142.978,24 €

Sufinanciranje EU: 128.680,42 €

Cilj projekta je unaprjeđenje podataka i statistike o otpadu od plastike te prikupljanje podataka o odabranim proizvodima od plastike, u svrhu ispunjavanja izvještajnih obveza sukladno trima Direktivama Europskog Parlamenta i Vijeća: Direktivi 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktivi (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29.4.2015. kojom se mijenja Direktiva br. 94/62/EC vezano za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica te Direktive (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (SUP).

Projektne aktivnosti obuhvatiti će analizu raspoloživih podataka te pripremu metodologije i preporuka za prikupljanje dodatnih potrebnih podataka o proizvodima od plastike i otpadu od plastike, posebno uzimajući u obzir nova pravila i smjernice EU za izračun recikliranja u svrhu praćenja propisanih ciljeva, kao i potrebu za uspostavu novog sustava praćenja provedbe SUP Direktive.

Prikupljanje podataka, osim iz već raspoloživih izvora i baza podataka, provesti će se dodatnim anketiranjem odnosno statističkim istraživanjima. Planiran je razvoj elektroničkih alata za prijavu podataka. Analize prikupljenih podataka i ostali rezultati projekta biti će objavljeni i dostupni javnosti na mrežnoj stranici – putem finalnog tehničkog i metodološkog izvješća, GIS proizvoda za pregled prostornih podataka te putem elektroničke brošure objavljene na mrežnim stranicama.

Projekt provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Planirana je suradnja s dionicima koji su posjednici podataka o određenim proizvodima od plastike stavljenih na tržište odnosno koji sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom od plastike.

Projekt je odobren temeljem EUROSTAT-ovog poziva za dostavu projektnih prijedloga te se financira u okviru Programa Europske unije Horizon 2020, Grant Agreement broj 101023125.

Kontakt: statistike.otpada(AT)mingor.hr

Završeni projekti

Povećanje učinkovitosti sustava zaštite prirode kroz uspostavu CroSpeleo baze podataka kao dijela Informacijskog sustava zaštite prirode

fond_mingor

Puni naziv projekta: Povećanje učinkovitosti sustava zaštite prirode kroz uspostavu CroSpeleo baze podataka kao dijela Informacijskog sustava zaštite prirode

Glavni izvor financiranja: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (78,28 %)

Ukupni proračun projekta: 2.537.000,00 kn

Nositelj: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode

Trajanje projekta: 2018-2021

Područje provedbe projekta: krški dio Hrvatske

Opći cilj projekta je uspostavljanje unaprijeđenog sustava očuvanja speleoloških objekata, podzemne faune i staništa Republike Hrvatske te sustava izvješćivanja sukladno EU zakonodavstvu.

Specifični ciljevi projekta:

1.           Podatci o speleološkim objektima lako dostupni sektoru zaštite prirode i okoliša, dionicima Katastra i široj zainteresiranoj javnosti u svrhu očuvanja vrsta i staništa te analize i praćenja utjecaja klimatskih promjena.

2.           Podignuta razina svijesti javnosti o osjetljivosti podzemnih vrsta i staništa na različite ugroze uključujući i klimatske promjene te važnosti očuvanja istih.

3.           Koordinirana i proširena mreža dionika Katastra speleoloških objekata RH.

Opis projekta:

Krški reljef, kojeg čine specifični nadzemni i podzemni oblici, zauzima oko polovine kopnene površine Republike Hrvatske, a najvećim dijelom pripada Dinaridima. Dinaridi su najveće kontinuirano područje krša u Europi, a zbog svojih geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških, bioloških, arheoloških i paleontoloških značajki predstavljaju globalnu važnost. Time se Hrvatska uz brojna nadzemna prirodna čudesa, ističe podzemnim krškim krajolikom značajnim u svjetskim razmjerima. Do danas je u Hrvatskoj poznato oko 10 000 speleoloških objekata (špilja i jama) u kojima živi oko 10% svjetske bioraznolikosti pravih podzemnih organizama isključivo vezanih uz špiljska staništa. Čak je 519 pravih špiljskih životinja po prvi puta pronađeno i znanstveno opisano iz 330 špilja i jama. Osim spomenutih vrijednosti, krš u Hrvatskoj čuva oko 70 % zaliha pitke vode. Istovremeno krška su staništa jedna od najosjetljivijih na promjene. Podzemne vode krških područja su bez ikakvih ili vrlo ograničenih mogućnosti samopročišćavanja. Uslijed velike poroznosti krša odnosno zbog dobro povezanih kanala, onečišćenja i eventualne bolesti se mogu širiti velikom brzinom na vrlo udaljena područja.

Glavni alat za učinkovito upravljanje speleološkim objektima je Katastar speleoloških objekata RH. Osnovan je 2015. godine u suradnji tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu prirode i speleoloških udruga. Speleološka zajednica čini nezamjenjiv resurs te jedini izvor informacija i novih spoznaja koje su temelj za očuvanje i zaštitu speleoloških objekata. Kroz tri glavne komponente projekta, nastojala se postići veća učinkovitost sustava zaštite prirode u kontekstu zaštite špilja i jama, a ostvareni rezultati projekta su jasan pokazatelj uspješnosti provedbe projekta te pokazatelj kako je za daljnje održavanje i razvoj sustava zaštite potrebno nastaviti s aktivnostima suradnje, prikupljanja i unosa podataka u Katastar kroz održavanje i nadogradnju CroSpeleo informacijskog sustava.

 

Projektne aktivnosti podijeljene su na tri komponente s ukupno 15 aktivnosti:

1.           komponenta: Nadopuna i unaprjeđenje kvalitete podataka o speleološkim objektima u ISZP-u

1.1.       Koordinirati rad postojećih te omogućiti ulazak novih učesnika u Katastar

1.2.       Provesti cikluse unosa podataka o novim speleološkim objektima u Katastar i omogućiti korištenje unesenih podataka

1.3.       Unijeti i validirati podatke o speleološkim objektima u Arhiv terenskih i literaturnih podataka

1.4.       Nastaviti suradnju s postojećim suradnicima Katastra te omogućiti suradnju s novim

2.           komponenta: Nadogradnja ISZP-a razvojem baze podataka CroSpeleo

2.1.       Izraditi funkcionalnu CroSpeleo bazu podataka i pripadajuću web aplikaciju namijenjenu za pregled, unos i razmjenu prostornih podataka o speleološkim objektima te prenijeti u CroSpeleo bazu do tada prikupljene podatke iz Katastra

2.2.       Integrirati dvije cjeline CroSpeleo baze, Katastar i Arhivu te prenijeti u CroSpeleo bazu do sada prikupljene podatke iz Arhiva

2.3.       Izraditi modul za izradu web izvještaja i izvoz podataka iz CroSpelo baze

2.4.       Integrirati CroSpeleo bazu s ISZP-om

2.5.       Izraditi prostorni modul za analizu i vizualizaciju podataka iz CroSpeleo baze

2.6.       Nadograditi aplikaciju Speleo 3D

2.7.       Održavati i nadograđivati web stranicu Zbirnog preglednika Katastra

2.8.       Održavati i nadograđivati Georef – alat za georeferenciranje

3.           komponenta: Analiza, diseminacija rezultata te vidljivost projekta

3.1.       Izraditi edukativnu brošuru o važnosti očuvanja špiljskih staništa

3.2.       Organizirati edukaciju djelatnika protueksplozijske službe MUP-a u suradnji s HGSS-om

3.3.       Organizirati početno i završno predstavljanja projekta

Rezultati:

U sklopu prve komponente projekta, uspješno je nastavljena suradnja između postojećih učesnika Katastra sa Zavodom. Potpisani su Sporazumi o suradnji na izradi Katastra speleoloških objekata RH s 12 novih učesnika te na izradi Katastra trenutno sudjeluje 31 speleološka udruga i Hrvatski geološki institut. Dodatno, suradnici na razmjeni podataka na Katastru su Hrvatska gorska služba spašavanja, Zagrebački speleološki savez (inicijativa Čisto podzemlje) i Ministarstvo unutarnjih poslova. Provedena su četiri ciklusa unosa podatka o novim speleološkim objektima (6.,7.,8. i 9. krug unosa) čime su u Katastar ušla 1684 nova speleološka objekta te trenutni broj speleoloških objekata u Katastru iznosi 3401. Za Arhiv literaturnih podataka o speleološkim objektima obrađeno je 1313 referenci speleološke tematike, a ukupno od 2015. godine oko 4000 referenci. Redovito su ažurirani podaci o speleološkim objektima u Katastru dostupni javnosti putem Bioportala https://www.bioportal.hr/gis/ sloj Katastar speleoloških objekata RH te sloj Divlji deponiji otpada u speleološkim objektima, redovito ažuriranim u razmjeni informacija s inicijativom Čisto podzemlje. Podaci o speleološkim objektima onečišćenim minsko-eksplozivnim sredstvima nakon novih ciklusa unosa podataka razmijenjeni su s MUP-om. U sklopu druge komponente odrađene su sve aktivnosti čime je uspostavljen CroSpeleo informacijski sustav s pripadajućom web aplikacijom namijenjenoj za pregled, unos i razmjenu prostornih podataka o speleološkim objektima na poveznici https://crospeleo.mingor.hr/. U CroSpeleu se trenutno nalaze podaci za 4595 speleoloških objekata, no zbog postupka provjere i validacije, nemaju svi objekti katastarske brojeve. Također, dio podataka podrijetlom je iz obrađene literature.

U sklopu treće komponente održana je edukativna radionica za djelatnike MUP-a (Protueksplozijska služba) u suradnji sa HGSS-om. Djelatnici Zavoda za zaštitu prirode sudjelovali su na deset međunarodnih i domaćih simpozija na kojima je predstavljen Katastar. Izdana je brošura o posebnostima hrvatskog podzemlja te važnosti njegova očuvanja „Skriveno bogatstvo Hrvatske“ – poveznica na http://www.haop.hr/hr/publikacije/skriveno-bogatstvo-hrvatske

 

Poveznice:

Katastar speleoloških objekata RH http://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/katastar-speleoloskih-objekata-republike-hrvatske

Katastar speleoloških objekata RH dostupan javnosti https://www.bioportal.hr/gis/ sloj Katastar speleoloških objekata RH

CroSpeleo informacijski sustav (podaci dostupni registriranim korisnicima) https://crospeleo.mingor.hr/

Brošura Skriveno bogatstvo Hrvatske http://www.haop.hr/hr/publikacije/skriveno-bogatstvo-hrvatske

Tehnička pomoć za pripremu projekata za očuvanje i upravljanje Natura 2000 mrežom

Puni naziv projekta: „Tehnička pomoć za pripremu projekata za očuvanje i upravljanje Natura 2000 mrežom“ – Priprema projekata za programsko razdoblje 2014. - 2020.

Glavni izvori financiranja: Kohezijski fond
Iznos donacije: 1.292.000,00 kn
Provoditelj: Državni zavod za zaštitu prirode
Trajanje projekta:od lipnja 2014. do kraja 2016. godine
Područje provedbe projekta:cijela Hrvatska

Glavni cilj projekta: doprinijeti postizanju općeg cilja Operativnog programa „Zaštita okoliša“ u okviru priprema za novo programsko razdoblje 2014. – 2020., pružajući osnovu za daljnje efikasno korištenje EU fondova.  Projektom „Tehnička pomoć za pripremu projekata za očuvanje i upravljanje Natura 2000 mrežom“ pružena je tehnička pomoć Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu za pripremu dokumentacije koja će se u razdoblju 2014. - 2020. koristiti za daljnju prijavu za financiranje tri EU projekata: Uspostava i provedba monitoringa u skladu s obvezama iz Direktive o pticama i Direktive o staništima, Izrada okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 i Kartiranje morskih staništa na području Jadranskog mora u nadležnosti Republike Hrvatske. U provedbi projektnih aktivnosti sudjelovale su i stručne službe Agencije koje su sudjelovale u radu s konzultantima pri izradi analiza i pomagale im pri konzultacijama s dionicima.

Kao temelj za budući projekt Kartiranje morskih staništa na području Jadranskog mora u nadležnosti Republike Hrvatske izrađeni su dokumenti Analiza trenutnog stanja, Izvješće o postojećim podacima i Plan kartiranja, a koja su slobodna za preuzimanje s naše web stranice.

Strengthening the National Protected Area System

Puni naziv projekta:Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenim područja (Strengthening the Institutional and Financial Sustainability of the National Protected Area System)

Glavni izvori financiranja: GEF
Iznos donacije: 4.953.000 USD
Provoditelji: UNDP Hrvatska, glavni partner je MZOIP, a HAOP i JU nacionalnih parkova i parkova prirode su korisnici projekta.
Trajanje projekta: 2014. - 2017.
Područje provedbe projekta: Hrvatska

Cilj projekta: Prva komponenta projekta usmjerena je na poboljšanje sadašnjeg institucionalnog okvir za upravljanje nacionalnim zaštićenim područjima u cilju rješavanja ključnih sustavnih i institucionalnih slabosti (slaba koordinacija, ograničene performanse odgovornosti, umnožavanja troškova i nepravedna raspodjela sredstava). U okviru ove komponente razvit će se nacionalni okvir planiranja za zaštićena područja - sveobuhvatni dugoročni strateški plan, srednjoročni financijski plan i niz operativnih politika i smjernica. Također, ojačat će se kapaciteti učinkovito upravljanje financijama, poboljšanje i diverzifikaciju prihoda te solidarno financiranje parkova. Predviđa se i osnivanje Zajedničkog uslužnog centra za podršku parkovima. Procjenit će se i dugoročna učinkovitost sustava i mogućnost osnivanja centralizirane Nacionalne parkovne agencije.
Druga komponenta projekta je usmjerena na poboljšanje financijske održivosti nacionalnih zaštićenih područja radi osiguranja financijskih sredstava za učinkovito upravljanje zaštićenim područjima – procjena i redizajn sustava naplate ulaznica, povezivanje atrakcija različitih zaštićenih područja u integrirane turističke proizvode i dr.
 
Zakonska i strateška osnova: Zakon o zaštiti prirode, NSAP, CBD Strategic Plan for Biodiversity 2011-2020 and the EU 2020 Biodiversity Strategy.

Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP)

Puni naziv projekta: Projekt integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project - NIP)

Glavni izvori financiranja: zajam Svjetske banke (IBRD 8021-HR)
Iznos donacije: 20,8 milijuna EUR
Provoditelji: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (nositelj provedbe), Državni zavod za zaštitu prirode, 19 zaštićenih područja (nacionalnih parkova i parkova prirode) i 20 županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Unutar MZOIP-a, u Upravi za zaštitu prirode osnovana je Jedinica za provedbu projekta koja koordinira sve aktivnosti NIP projekta.
Trajanje projekta: 19. svibnja 2011. – 30. travnja 2016. godine

Zakonska i strateška osnova:  Zakon o zaštiti prirode, EU Direktiva o staništima (HD) i Direktiva o pticama (BD), NSAP.


Ciljevi:

  • pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u provedbi ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe;

  • jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje o poduzetim mjerama temeljem zahtjeva EU; i

  • uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom.


Opis projekta: Aktivnosti obuhvaćene projektom podijeljene su u tri komponente:

  1. Ulaganja u ekološku mrežu - Ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže pomoći će u promicanju i jačanju povezivanja s ciljevima Natura 2000 kroz ulaganja u infrastrukturu, kupovinu prioritetne tehničke opreme za nadzornike i protupožarne opreme kao i nabavu popratnih konzultantskih usluga.
  2. Informacijski sustav ekološke mreže - Kroz inventarizaciju biološke raznolikosti, kartiranje stanišnih tipova i nadogradnjom informacijskog sustava u cilju ispunjavanja EU zahtjeva za izvještavanjem kao i usklađivanje sustava podataka sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive unaprijediti će cjelokupni informacijski sustav ekološke mreže i Natura 2000 mreže.
  3. Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom - Svrha komponente je promicanje međusektorske suradnje s drugim tijelima državne uprave, pružanje podrške pristupu programima EU fondova za zaštitu prirode i pružanje podrške Javnim ustanovama pri dizajnu interpretacije prirodnih vrijednosti.


Rezultati projekta:  U okviru II. komponente NIP projekta “Biodiversity Inventory and Mapping” provode se aktivnosti inventarizacije i kartiranja bioraznolikosti koje koordinira DZZP, a obuhvaćaju:

 1.  Kartiranje prirodnih i polu-prirodnih ne-šumskih staništa Republike Hrvatske

U okviru II. komponente NIP projekta proveden je projekt „Kartiranje prirodnih i polu-prirodnih ne-šumskih staništa Republike Hrvatske“započet u svibnju 2014. godine. Projekt je proveo konzorcij talijanskih tvrtki Agristudio S.r.l., Temi S.r.l. i Timesis S.r.l., a konačni rezultat je prostorna karta u mjerilu 1:25 000 s najmanjom jedinicom kartiranja od 1,56 ha. Izrada karte sastojala se od dva paralelna koraka:

  1. fotointerpretacije satelitskih snimki, digitalnih ortofoto snimki te dostupnih baza podataka na temelju kojih su iscrtavani poligoni karte staništa te
  2. terenskih istraživanja kojima su staništa utvrđena fotointerpretacijom provjeravana i potvrđivana na terenu.

Ove dvije aktivnosti izmjenjivale su se tijekom tri godine, pri čemu su podaci prikupljeni terenskim radom kontinuirano pružali nove informacije fotointerpretatorima s ciljempovećanja točnosti i preciznosti karte. Osim informacija o stanišnim tipovima prikazanim na karti kao poligoni, terenskim su radom zabilježena i 972 točkasta staništa. Konačna karta staništa sastoji se od 322 758 poligona (>1,56 ha). Prilikom njezine izrade sakupljeno je 64 343 terenskih opažanja, odnosno drugim riječima preko 22% poligona je terenski obiđeno i provjereno. Osim karte staništa prilikom projekta izrađeni su Priručnik sa ključem za fotointerpretaciju, Terenski priručnik sa vodičem za određivanje staništa i Plan za održavanje karte. Nadalje, izrađen je novi sustav simbolizacije stanišnih tipova unutar karte prilikom njezinog vizualnog prikaza te je provedena revizija Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) čije će promjene biti objavljene u revidiranoj verziji Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima.

Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske izrađena ovim projektom objavljena na web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal). Karta obuhvaća 155 vrsta stanišnih tipova slijedećih klasa NKS-a: površinske kopnene vode i močvarna staništa (A), neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (B), travnjake, cretove i visoke zeleni (C), šikare (D), morsku obalu (F), kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (I) te komplekse staništa (K). Time je pokriveno 60% kopnenog teritorija Republike Hrvatske, a neobrađeni dio teritorija odnosi se na Šumska staništa (E), o kojima dodatne informacije mogu pružiti Hrvatske šume d.o.o., te Izgrađena i naseljena staništa (J).

Završno izvješće projekta „Kartiranje prirodnih i polu-prirodnih ne-šumskih staništa Republike Hrvatske“ (PDF)
 

 2.  Prikupljanje inventarizacijskih podataka o prioritetnim taksonomskim skupinama

Ovaj se projekt provodi s ciljem prikupljanja postojećih te novih podataka o rasprostranjenju vrsta iz odabranih taksonomskih skupina u Republici Hrvatskoj prema određenoj metodologiji. Temeljem tih podataka bit će određeno početno stanje i posljedično tome populacijski trendovi istraživanih vrsta i staništa kao polazište za buduće praćenje stanja pojedinih vrsta i staništa. Osim što će omogućiti planiranje potrebnih mjera očuvanja te provođenje procjene statusa ugroženosti divljih vrsta i staništa, što je preduvjet za uspješnu zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske, praćenje stanja vrsta i staništa obveza je prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama.

Kroz prvu fazu projekta, do kraja 2015. godine bit će prikupljeni postojeći podaci iz referenci i muzejskih zbirki za 13 taksonomskih skupina: slatkovodne ribe (Actinopterygii i Cephalaspidomorphi), deseteronožni rakovi (Decapoda),  morski veslonošci (Calanoida), obalčari (Plecoptera), vretenca (Odonata), pauci (Araneae), drugi paučnjaci (Pseudoscorpiones, Opiliones, Scorpiones, Palpigrada), dvorepci (Diplura), lišajevi (Lichenes), dvojenoge (Julida, Polydesmida), kopneni puževi (Gastropoda Terrestria), vodencvjetovi (Ephemeroptera), mahovine (Bryophyta) i skokuni (Collembola). Druga faza komponente “Biodiversity Inventory and Mapping” započela je u travnju 2014. godine, a obuhvaća terensku inventarizaciju i laboratorijsku analizu podataka za 9 prioritetnih taksonomskih skupina: slatkovodne ribe (Actinopterygii i Cephalaspidomorphi), vodozemci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia), ptice (Aves), šišmiši (Chiroptera), deseteronožni rakovi (Decapoda), leptiri (Lepidoptera), vretenca (Odonata), obalčari (Plecoptera), tulari (Trichoptera); koju provodi konzorcij na čelu s tvrtkom OIKON d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju. Do kraja ožujka 2016. godine provest će se istraživanja prioritetnih skupina na području cijele Republike Hrvatske i prikupiti podaci za područja gdje nije bilo nikakvih podataka ili su podaci zastarjeli.

Završno izvješće projekta Inventarizacija i kartiranje bioraznolikosti (PDF)


Više o NIP projektu pročitajte na stranicama Ministarstva.

Prijelazni instrument Twinning projekt „Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša (ROO) i integracija u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“ HR 14 IB EN 01

Tijekom trajanja projekta, zemlja korisnik bit će u mogućnosti primijeniti stručno znanje konzorcija triju zemalja partnera – Austrije, Francuske i Njemačke, kako bi osigurala kontinuirani razvoj važnih javnih službi u skladu s EU standardima. Projekt provode austrijska Agencija za okoliš (institucija vodeće zemlje članice), Međustrukovni tehnički centar za studije o onečišćenju zraka  (Francuska) i njemačka Savezna agencija za okoliš (institucije junior zemalja članica), te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (institucija zemlje korisnice). Projekt, vrijedan ukupno 900.000 €, započet je u siječnju 2016. i trajat će 18 mjeseci.

Glavni cilj projekta: Ovaj Twinning projekt dodatno će razviti sustav hrvatskog Registra onečišćavanja okoliša, uključujući unaprjeđenje procesa prikupljanja, verifikacije i izvješćivanja, te sukladnosti s drugim sustavima izvješćivanja u Republici Hrvatskoj, posebice u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS), te Nacionalnog sustava inventarizacije stakleničkih plinova.

Očekivani rezultati:             
• unaprjeđenje hrvatskog Registra onečišćavanja okoliša kako bi se ispunili zahtjevi izvješćivanja prvenstveno prema EU (E-PRTR, IED, ETS Direktiva, GHG Monitoring Mechanism Decision) i UN-u (LRTAP, UNFCCC, PRTR);
• unaprjeđenje Hrvatskog nacionalnog portala Registra onečišćavanja okoliša, uključujući GIS komponente, kroz razvoj web portala za hrvatski ROO sustav kako bi se ispunili zahtjevi E-PRTR u području kvalitete podataka i dostupnosti podataka javnosti;
• preporuke za E-PRTR izvješćivanje na temelju rezultata pilot testiranja podataka;
• priručnik za izračun emisija u zrak za hrvatske obveznike dostave podataka u E-PRTR;
• jačanje kapaciteta HAOP stručnjaka i drugih državnih tijela u svrhu unaprjeđenja prikupljanja, provjere i izvješćivanja podataka ROO.

Nakon provedbe ovog Twinning projekta, sposobnosti izvješćivanje Republike Hrvatske u području izvješćivanja o okolišu prema Europskoj komisiji i Ujedinjenim narodima bit će poboljšane kroz jačanje kapaciteta Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Kontakt: Andrina Crnjak Thavenet
E-mail: andrina.crnjak-thavenet(AT)haop.hr 

Više informacija potražite na tematskim stranicama Postrojenja i registri onečišćavanja 

Izrada registra emisija onečišćujućih tvari s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije

Puni naziv projekta: „Izrada registra emisija onečišćujućih tvari s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije“.

Glavni izvor financiranja: FZOEU
Iznos donacije: 4.050.000,00 kn
Nositelj: HAOP
Trajanje projekta: od rujna 2016. godine do svibnja 2018.
Područje provedbe projekta: cijela Hrvatska
Pravni temelj: Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14) i Planu zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13)

Glavni ciljevi projekta:
Izrada:
1. Emisijskog registra za male i difuzne izvore, te sve ostale (prisutne) pokretne i nepokretne izvore emisija za područje cijele Hrvatske, po zonama (cijeli teritorij RH) i aglomeracijama (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) te zasebno za grad Slavonski Brod.

2. Prostorne raspodjele koncentracija onečišćujućih tvari u EMEP mreži rezolucije 0,1x0,1° long-lat (približno 10x10 km) za cijeli teritorij Republike Hrvatske, a za aglomeracije na prostornoj skali 0,5 km x 0,5 km, uključujući i grad Slavonski Brod (odnosno napravljena je geografska identifikacija svih točkastih, linijskih, površinskih i fugitivnih izvora emisija).

3.  Portala prostorne raspodjele emisija u obliku web aplikacije koji omogućava sustavnu raspodjelu emisija onečišćujućih tvari u zrak na teritoriju Republike Hrvatske, koji je dostupan na linku: https://emep.haop.hr/  (koji sadrži podatke i informacije iz točke 1. i 2.).

Uspostavljeni sustav omogućava praćenje godišnjih raspodjela emisija u zrak po izvorima ispuštanja i po kvadrantima definirane mreže visoke rezolucije po aglomeracijama: Zagreb, Osijek, Rijeku i Split. Registar je napravljen i za grad Slavonski Brod te naselje Brod u BiH zbog prekograničnog onečišćenja zraka iz susjedne države BiH.  Portal prostorne raspodjele emisija je javno dostupan na web stranici HAOP: https://emep.haop.hr/

Rezultati:
Raspodjela emisija je izrađena za cijeli teritorij RH, zajedno sa pregledom povijesnog trenda i raspodjele emisija za godine: 1990, 1995, 2000, 2005, 2010, 2014, 2015. tj. zadnju povijesnu godinu za koju su proračunate nacionalne emisije i to prema odabranim kvadrantima, kao i pregled emisija velikih točkastih izvora.

Na taj način je omogućeno iskazivanje emisije unutar definiranih administrativnih granica (županije, gradovi, općine, naselja). Osobito je važno što je visoka prostorna rezolucija sada raspoloživa za aglomeracije u kojima se provode akcijski planovi za smanjenje onečišćenja zraka, gdje je zrak prekomjerno onečišćeni i zakonom je propisana sanacija. Drugim riječima, stvoreni su stručni i tehnički preduvjeti za donošenje mjera i planova za smanjivanje utjecaja onečišćenja u ovisnosti o emisijama štetnih spojeva, atmosferskim uvjetima i kemijskim svojstvima.

Svi rezultati projekta su dostavljeni i u DHMZ u svrhu modeliranja onečišćenja zraka i time dobivanje potpune slike o izlaganju stanovništva, opterećenju ekosustava i ugroženosti Natura 2000 područja.

 

 

Prikupljanje podataka o statistikama otpada od hrane

Naziv projekta: Prikupljanje podataka o statistikama otpada od hrane (Data collection on food waste statistics)

Ugovor: Grant Agreement 08232.2013.003-2013.288

Trajanje projekta: 27.7.2013. – 27.8.2014. (13 mjeseci)

Ukupni proračun projekta: 50.657,80 €

Sufinanciranje EU: 35.460,46 €

Nositelj projekta: Agencija za zaštitu okoliša

Cilj projekta je uspostavljanje detaljnije i pouzdanije statistike o otpadu od hrane kao jednog od alata za kreiranje politike usmjerene na smanjenje otpada od hrane.

Projektne aktivnosti uključivale su provedbu statističkog istraživanja o količinama otpada od hrane koje su nastale u 2012. godini. Navedeno istraživanje obuhvatilo je preko 3.000 tvrtki iz poljoprivrednog sektora, prerađivačke industrije, uslužnog sektora te sakupljače komunalnog otpada.

Kontakt: statistike.otpada(AT)mingor.hr

Rezultati:
Količina biootpada izdvojenog na mjestu nastanka u 2012. godini iznosila je 73.493 tona, dok  je ostatak završio u miješanom komunalnom otpadu. Tek nešto više od polovice biootpada je oporabljeno, dok je ostatak odložen. Procjenjuje se da godišnje u miješanom komunalnom otpadu završi oko 300.000 tona otpada od hrane. U svrhu podizanja svijesti o važnosti sprječavanja i smanjivanja nastanka otpada od hrane izrađena je brošura Sprječavanje nastanka otpada od hrane prilikom obavljanja turističko-ugostiteljske djelatnosti.

Unapređenje izvješćivanja o otpadu u Hrvatskoj

Program: IPA 2009 (Instrument for Pre-Accession Assistance)

Puni naziv projekta: Unapređenje izvješćivanja o otpadu u Hrvatskoj (Improvement of waste reporting in Croatia)

Ugovor: Twinning Light Contract 2009-0404-011801

Trajanje projekta: 06.05.2013. – 06.11.2013. (6 mjeseci)

Ukupni proračun projekta: 160.000 €

Sufinanciranje EU: iz sredstava IPA programa (90%) i Republika Hrvatska (10%)

Twinning partneri: Agencija za zaštitu okoliša i Austrijska agencija za okoliš (Umweltbundesamt)

Cilj projekta je potpora zaštiti okoliša u Hrvatskoj, a posebno razvoju sustava gospodarenja otpadom, na način da se unaprijedi izvješćivanje o gospodarenju otpadom sukladno propisanim direktivama, uredbama i ostalim propisima EU te ojačaju kapaciteti Agencije za zaštitu okoliša.

Projektne aktivnosti uključivale su razvoj sustava prikupljanja podataka, usklađivanje prema odredbama i zahtjevima budućih izvještajnih obveza, posebno u području posebnih kategorija otpada, te unaprjeđenje postojećeg modela osiguravanja informacija o gospodarenju otpadom različitim dionicima.

Kontakt: statistike.otpada(AT)mingor.hr

Rezultati:
INFO LETAK IPA 2009 Twinning Light projekt "Unapređenje izvješćivanja o otpadu u Hrvatskoj"

Brošura o obvezama izvješćivanja

Brochure on reporting obligations

Izvješće: Ocjena sustava osiguravanja informacija

Informacija s otvaranja projekta "Unapređenje izvješćivanja o otpadu u Hrvatskoj”

Informacija sa zatvaranja projekta

Višekorisnički program statistika - Statistike otpada DCP 14

Program: IPA 2011 (Instrument for Pre-Accession Assistance)

Puni naziv projekta: Višekorisnički program statistika (Multi-beneficiary statistical cooperation programme)

Ugovor: Grant Agreement 60702.2011.003-2012.932

Trajanje projekta: 01.09.2012. – 01.09.2014. (24 mjeseca)

Ukupni proračun projekta: 55.863 €

Sufinanciranje EU: iz sredstava IPA programa (90%) i Republika Hrvatska (10%)

Nositelj projekta: Državni zavod za statistiku

Partner projekta: Agencija za zaštitu okoliša (komponenta: Statistike otpada DCP 14)

Cilj projekta je jačanje kapaciteta institucija koje proizvode statistike kao i unaprjeđivanje u osiguravanju točnih, pouzdanih, pravovremenih podataka usklađenih sa zahtjevima EU propisa (Uredba o statistikama otpada 2150/2002/EC i 849/2010), kao i unaprjeđivanje statistike o proizvodnji i gospodarenju komunalnog otpada (Sustainable Development Indicator).

Projektne aktivnosti uključivale su potrebna metodološka i informatička usklađenja, izradu potrebnih priručnika i izvješća, edukaciju djelatnika te sudjelovanje na radionicama koje organizira Eurostat.

Kontakt: statistike.otpada(AT)mingor.hr

Rezultati:
Opis aktivnosti komponente projekta Statistike otpada (DCP 14)

Priručnik za statističke podatke o otpadu

IPA DCP14 Izvješće o komunalnom otpadu 2012

IPA DCP14 Izvješće o komunalnom otpadu 2011

Upute za procjene i izračun otpada iz pojedinih sektora

Upute za osiguravanje i kontrolu kvalitete podataka

Upute za pripremu podataka o stvaranju i gospodarenju komunalnim otpadom

 

Twinning projekt „Unaprjeđenje sustava praćenja kemikalija i opasnih tvari te integracija Seveso baze podataka u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kao jedinstveni centralni Seveso informacijski sustav“ (CRO SEVESO)

Na dan 20.08.2017. službeno  je započeo Twinning projekt „Unaprjeđenje sustava praćenja kemikalija i opasnih tvari te integracija Seveso baze podataka u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kao jedinstveni centralni Seveso informacijski sustav“ (CRO SEVESO) kojeg je provodila bivša Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) u suradnji s vanjskim institucijama: Ministarstvom zaštite okoliša, kopna i mora i Zakladom Minoprio Republike Italije te Agencijom za zaštitu okoliša Republike Austrije uz potporu stručnjaka iz Italije i Austrije.

Svrha projekta je bila jačanje kapaciteta i učinkovitosti Republike Hrvatske u području zaštite okoliša i ublažavanja klimatskih promjena unaprjeđenjem sustava upravljanja, praćenja i preciznijeg izvještavanja o kemikalijama, emisijama, opasnim tvarima i nesrećama te nadogradnja i integracija postojeće Seveso baze podataka u Geografski informacijski sustav (GIS) u okviru Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO).

Projekt je završio 29.03.2019. godine.

 

Kontakt: Marijana Zanoški Hren, suradnica dugoročnog savjetnika na projektu (RTA CP)
E-mail: marijana.zanoskihren@mingor.hr

 

Više o projektu:

Letak (HR)

Leaflet (ENG)

Letak zatvaranje (HR)

Leaflet closing (EN)

 

KK.06.5.1.01 Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u cilju ispunjavanja Specifičnog cilja 6iii1 - Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za njeno učinkovito praćenje i upravljanje, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (tada Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) prijavio je 2016. godine projekt Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta. Dana 10. travnja 2017. godine, potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za navedeni projekt (KK.06.5.1.01.0001) između Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Posredničkog tijela 1), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Posredničkog tijela 2) i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (tada Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) (Korisnika) na ukupni iznos od 15.221.322,96 kuna, od čega je iznos EU potpore iz Kohezijskog fonda 12.916.704,51 kuna.

Glavna svrha projekta bila je doprinijeti rješavanju problema štetnih učinaka IAS na bioraznolikost Hrvatske kroz povećanje znanja o stranim i invazivnim stranim vrstama, čime se stvara temelj za buduće aktivnosti upravljanja.

Projekt je trajao od travnja 2017. do lipnja 2021. godine. Tijekom projekta prikupljeni su podaci i utvrđeno je stvarno stanje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, ali i ostalih stranih i invazivnih stranih vrsta (IAS) u Hrvatskoj iz sljedećih taksonomskih skupina: slatkovodni makrozoobentos, slatkovodni deseteronožni rakovi, slatkovodne ribe, vodozemci i gmazovi, sisavci vezani za kopnene ekosustave, sisavci vezani za vodene ekosustave i vaskularne biljke. Uspostavljen je informacijski sustav o stranim vrstama i IAS, izrađena je mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj te je izrađeno devet programa praćenja za invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji (za više informacija posjetite stranicu: www.invazivnevrste.hr).

Kontakt osoba za više informacija: petra.kutlesa(AT)mingor.hr

Više informacija potražite na https://strukturnifondovi.hr i https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/.

U okolišu Europske unije i drugih europskih zemalja prisutno je više od 12000 stranih vrsta, a prema procjenama 10 do 15 % od tog broja su invazivne strane vrste (IAS). IAS imaju štetni učinak na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, a mogu imati štetni učinak i na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Problem IAS prepoznat je kao jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Provedbom ovog projekta, prikupljanjem i usustavljivanjem podataka o stranim vrstama i IAS, stvoren je temelj za izradu učinkovitih mjera upravljanja i smanjenje njihovog štetnog utjecaja bioraznolikost i povezane usluge ekosustava.

Europska unija.jpg   ESI Fondovi.pngOPKK.jpg

KK 6.5.2.01 Izrada Prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)

Europska unija.jpgESI Fondovi.png

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u cilju ispunjavanja Specifičnog cilja 6iii2. Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom  mrežom Natura 2000), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu prijavila je 2016. godine projekt Izrada prijedloga Planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima). Projektom je u razdoblju od 2017. do kraja 2019. godine planirana priprema prijedloga 11 planova upravljanja s akcijskim planovima (PUAP) za prioritetne vrste za koje postoji vjerojatnost značajnog negativnog antropogenog ili drugog utjecaja, koji se može ublažiti poduzimanjem adekvatnih mjera i provođenjem ciljanih aktivnosti (za više informacija posjetite stranicu http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/planovi-upravljanja-i-mjere-ocuvanja-6 ).

Dana 16. siječnja 2017. godine, potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za navedeni projekt (KK.06.5.2.01.0001) između Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Posredničkog tijela 1), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Posredničkog tijela 2) i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (Korisnika) na ukupni iznos od 8.397.154,91 kn, od čega je iznos EU potpore iz Kohezijskog fonda 7.108.979,17 kn.

Planovi upravljanja jedan su od najvažnijih alata u očuvanju strogo zaštićenih vrsta te predstavljaju svojevrsne upute o tome što konkretno treba poduzeti kako bi se dugoročno osiguralo očuvanje tih vrsta uz što skladniji suživot sa svim korisnicima prostora gdje te vrste obitavaju.

U sklopu projekta pripremljeno je 11 stručnih podloga za izradu prijedloga planova upravljanja s akcijskim planovima koji uključuju devet novih planova za sljedeće vrste: zlatovranu, cjevonosnice, surog orla, bjeloglavog supa, pastrve, svijetlicu i kapelsku svijetlicu, čovječju ribicu, riječnu kornjaču i livadnog plavca te reviziju postojećih Planova upravljanja za vuka i risa.

Također, održano je 50-ak radionica i sastanaka s više od 500 sudionika među kojima su bili predstavnici sektora zaštite prirode, poljoprivrede, lovstva, šumarstva, slatkovodnog ribarstva, veterinarstva, vodnog gospodarstva, energetike, gospodarstva, privatnog sektora, zatim znanstvenih zajednica te organizacija civilnog društva. Zajedničko planiranje mjera očuvanja pruža mogućnost definiranja/predlaganja i usuglašavanja prioritetnih i provedivih aktivnosti za očuvanje vrste i raspodjelu zadataka te odgovornosti za pojedine aktivnosti među interesnim skupinama.

Najveći izazov u očuvanju bioraznolikosti je postizanje povoljnog stanja očuvanosti divljih vrsta uz sudjelovanje i potporu svih korisnika prostora gdje te vrste obitavaju. Izradom 11 prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama s akcijskim planovima te jačanjem kapaciteta HAOP-a za planiranje očuvanja divljih vrsta, projekt je doprinio svladavanju navedenog izazova te očuvanju bioraznolikosti Hrvatske. 

Kontakt osoba za više informacija: maja.pavlinic@mingor.hr.

Više informacija potražite na https://strukturnifondovi.hr i https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/.