Početna

ČPP

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM)

Kada se provodi OPEM

OPEM se provodi za svaki plan, program ili zahvat koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (EM). Postupak se provodi bez obzira nalazi li se lokacija unutar ili izvan područja EM. Ocjena sagledava isključivo utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja EM.

Tko daje zahtjev za OPEM

Nositelj zahtjeva može biti bilo koja pravna ili fizička osoba. Nositelj predaje zahtjev nadležnom tijelu i pokriva sve troškove postupka ocjene.

Tko su nadležna tijela

Prethodnu ocjenu provodi Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode ili Upravno tijelo županije nadležno za poslove zaštite prirode. Ukoliko je za planirani zahvat propisana obveza provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (OPPUO) (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/14), prethodna ocjena provodi se zajedno s OPPUO u objedinjenom postupku. Ovisno o vrsti i lokaciji zahvata, nadležno upravno tijelo koje provodi postupak je ministarstvo nadležno za zaštitu prirode ili nadležna županijska uprava.
Ministarstvo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša, te na zaštićenom području u kategoriji nacionalnog parka, parka prirode i posebnog rezervata.
Upravno tijelo (jedinica područne samouprave nadležno za zaštitu prirode, nadležna županijska uprava) provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate za koje upravno tijelo provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša, na zaštićenom području u kategoriji regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, te na području koje nije ujedno i zaštićeno područje.

Što je prethodna ocjena

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog i s drugim planovima, programima ili zahvatima, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od prethodne ocjene prihvatljivosti, glavne ocjene prihvatljivosti te utvrđivanja prevladavajućega javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete. Većina do sada zaprimljenih zahtjeva riješena je u prvom dijelu postupka (prethodna ocjena).

Na početku postupka, nositelj predaje zahtjev za provođenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu nadležnom tijelu. Zahtjev za Prethodnom ocjenom sadrži podatke o nositelju zahvata i idejno rješenje zahvata u tiskanom i digitalnom obliku (čl. 3., 4. i 5. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, NN 146/14).

Nadležno tijelo zatim traži mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o vjerojatnosti utjecaja plana, programa ili zahvata na ekološku mrežu. Ako se značajni negativni utjecaj mogu isključiti na temelju dostavljenih podataka, plan, program ili zahvat se odobrava. Ako to nije slučaj, nositelj se upućuje na drugi dio postupka, odnosno Glavnu ocjenu.

Ocjena prihvatljivosti provodi se i za strategije za koje je posebnim propisom propisana obveza strateške procjene. Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana, programa ili zahvata neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže.
 

Tko izrađuje Glavne ocjene zahvata

Glavnu ocjenu prihvatljivosti izrađuju tvrtke ovlaštene sukladno Pravilniku o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, NN 57/10. Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje ovih poslova nalazi se na stranicama MZOE.

Koja je uloga Hrvatske agencije za okoliš i prirodu

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) obavlja stručne poslove u postupku OPEM i komunicira s nadležnim tijelima koja od Agencije traže mišljenje. Agencija preko web-servisa (GIS karta: http://www.bioportal.hr/gis/), daje informacije o granicama područja ekološke mreže i ciljnim vrstama i stanišnim tipovima, kao i sve ostale podatke iz službene EU Natura 2000 baze (tzv. Standard Data Form - SDF).

Kada se Glavna ocjena provodi zasebno, a kada u sklopu procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO)

Glavna ocjena se provodi kao zaseban postupak za zahvate za koje se ne provodi Procjena utjecaja na okoliš (PUO),
a integrira se u postupak PUO ukoliko se on provodi (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/14).

Što se događa u Glavnoj ocjeni zahvata

U Glavnoj ocjeni Nositelj zahvata podnosi Ministarstvu ili nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada
Zagreba, pisani zahtjev za Glavnu ocjenu koji sadrži studiju glavne ocjene prihvatljivosti za
ekološku mrežu (čl. 6., 7. i 8. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, NN 146/14)).

Ministarstvo će zatražiti mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o Glavnoj ocjeni. Kada se OPEM
provodi u sklopu PUO-a, spomenuta se studija uklapa kao zasebno poglavlje u studiju PUO. Studija glavne ocjene
prihvatljivosti u sebi sadrži i prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica te Program praćenja. Ako predložene mjere ublažavanja ili alternativna rješenja otklanjaju negativne učinke, nadležno tijelo na temelju zaključaka ocjene izdaje rješenje kojim se zahvat odobrava. 

Kakve su razlike u postupku OPEM-a kada se Glavna ocjena provodi u sklopu PUO-a

Ako se Glavna ocjena provodi u sklopu PUO, nadležno tijelo, sukladno čl. 31 Zakona o zaštiti prirode, NN 81/13)
zatražit će prethodno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Rezultati OPEM-a uključuju se u rješenje PUO.
Ako se zahvat ne odobri zbog negativnog rezultata OPEM-a, također se zaustavlja i proces odobravanja na temelju
PUO-a. Sličan se postupak događa i u Strateškoj procjeni utjecaja zahvata na okoliš (SPUO).
 

e-ONTO

Općenito o e-ONTO

Što je Očevidnik o nastanku i tijeku otpada?

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada je očevidnik koji se sastoji se od obrazaca očevidnika (ONTO) odnosno očevidnika prijevoznika otpada (ONTO-P) te pratećih listova (PL-O) za pojedinu vrstu otpada.

Tko vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada?

Osoba koja obavljanjem svoje djelatnosti proizvodi otpad i osoba koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom za svaku vrstu otpada.

Kako se vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada?

ONTO obrazac vodi se zasebno za:

  • kalendarsku godinu,
  • organizacijsku jedinicu odnosno lokaciju gospodarenja otpadom te
  • vrstu otpada sukladno posebnom propisu koji uređuje Katalog otpada.

Osoba koja vodi ONTO obrazac dužna je ažurno i potpuno unositi podatke u očevidnik o nastanku tijeku otpada nakon svake promjene stanja.
Obrasci su propisani Pravilnikom o gospodarenju otpadom.
Mogu se koristiti elektronički (excel) predlošci koji su na raspolaganju na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Upute čine sastavni dio obrazaca.

Što je e-ONTO?

e-ONTO je mrežna aplikacija za vođenje Očevidnika o nastanku i tijeku otpada.

Tko vodi podatke u e-ONTO aplikaciji?

Obveznici vođenja e-ONTO aplikacije su:

  • osobe koje su ishodile dozvolu za gospodarenje otpadom,
  • trgovac otpadom,
  • osoba upisana u očevidnik reciklažnih dvorišta,
  • davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i 
  • davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Sve ostale osobe koje ne spadaju u ovih 5 kategorija (npr. proizvođači otpada) vode Očevidnik o nastanku i tijeku otpada u pisanom obliku kao i do sada, ali mogu na vlastiti zahtjev voditi putem mrežne aplikacije.

Kako se vode podaci u e-ONTO aplikaciji?

Pristup e-ONTO aplikaciji osiguran je preko linka: http://eonto.azo.hr. 
Na početnoj stranici aplikacije nalazi se hodogram za brz početak rada te pisane i video upute.
Upute koje se tiču ispunjavanja i vođenja „papirnatog“ Očevidnika o nastanku i tijeku otpada“ vrijede i za vođenje podataka u eONTO.
Ako se podaci vode u e-ONTO aplikaciji nije potrebno dodatno voditi i papirnati ONTO obrazac.

Stručna pitanja o e-ONTO

Kao proizvođači otpada obvezni smo podatke prijavljivati u bazu ROO. Uz to smo upisani u očevidnik osoba koji skladišti vlastiti opasni otpad. Jesmo li obveznici vođenja e-ONTO aplikacije?

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, članku 45., stavku 4: Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom, trgovac otpadom, osoba upisana u očevidnik reciklažnih dvorišta, davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada dužan je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) putem mrežne aplikacije.
Ukoliko Vaša tvrtka spada u jednu od gore spomenutih kategorija dužni ste voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem mrežne aplikacije. Ako ne spadate niti u jednu gore spomenutu kategoriju tada se Vaše obveze ne mijenjaju i nastavljate kao i do sada popunjavati papirnate obrasce.

Kada kreće zakonska obveza korištenja e-ONTO sustava?

Obveznik vođenja e-ONTO sustava dužan je registrirati najmanje jednog korisnika u e-ONTO aplikaciji do 15. prosinca 2017. godine, a od 1. siječnja 2018. godine. obveznik vođenja e-ONTO-a dužan je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem e-ONTO mrežne aplikacije.

Je li potrebno na svim lokacijama otvarati eONTO i eONTO-P obrasce za sve vrste otpada koju ta tvrtka proizvodi ili se ovisno o lokaciji otvaraju obrasci samo za one ključne brojeve koji nastaju na toj lokaciji?

Na svakoj lokaciji koju imate otvarate eONTO obrazac samo za onaj ključni broj otpada koji nastaje ili se zaprima na toj lokaciji što znači da nije potrebno otvarati eONTO obrasce za sve ključne brojeve na svim lokacijama.
S druge strane, za prijevoz otpada i sakupljanje otpada postupkom prikupljanja otpada u mobilnom reciklažnom dvorištu vodi se eONTO-P koji nije vezan uz određenu lokaciju nego se eONTO-P vodi kao jedinstveni dokument za pravnu osobu s lokacijom sjedišta tvrtke.

Kreiramo li ONTO obrazac za pojedini ključni broj na svakoj od lokacija ili samo na jednoj lokaciji, pa se automatski prikazuje na svim lokacijama?

E-ONTO obrazac se kreira za svaku lokaciju zasebno, ali samo za ključni broj otpada koji nastaje ili se preuzima na toj lokaciji. Aplikacija ne dopušta da se eONTO obrazac otvoren na jednoj lokaciji automatski prikazuje i na drugoj lokaciji.

Za koje sve lokacije je obveznik dužan voditi obrasce putem e-ONTO aplikacije?

Prema Pravilniku o gospodarenju otpadom, članku 37. obveznik korištenja e-ONTO-a dužan je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem e-ONTO-a za: 
sav otpad i sve postupke gospodarenja otpadom koji se obavljaju na lokaciji gospodarenja otpadom određenoj dozvolom za gospodarenje otpadom, u prostoru reciklažnog dvorišta, prilikom rada mobilnog reciklažnog dvorišta, prilikom trgovanja otpadom na malo i prilikom prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada u okviru javne usluge.

Ako se na lokaciji prodavatelja proizvoda (dućani) sakuplja plastična ambalaža (povratna naknada), hoće li prodavatelj proizvoda biti dužan voditi obrasce putem e-ONTO aplikacije? 

Ne. Sakupljač otpada koji će preuzeti sakupljenu plastičnu ambalažu s lokacije prodavatelja proizvoda bit će obveznik e-ONTO aplikacije. Sakupljač će u eONTO obrascu kroz način UPK bilježiti količine otpada koje spadaju u posebne kategorije otpada i nalaze se na lokaciji prodavatelja proizvoda.

Koji je postupak brisanja kreiranog eONTO obrasca na nekoj lokaciji? 

Koncept brisanja eONTO/eONTO-P obrasca kao takav ne postoji. Ono što je moguće napraviti je "zatvaranje ONTO/ONTO-P" obrasca. Taj postupak je opisan u korisničkim uputama - poglavlje 1.5.20 Zatvaranje eONTO/eONTO-P obrasca (str. 79).

Nakon brisanja ePL-O-a, a prilikom izrade novog, redni broj ePL-O  je preskočen kao da obrisani ePL-O postoji.

Moguće je obrisati prateći list koji je u statusu „U pripremi“ i nije još vidljiv ostalim sudionicima procesa zaključavanja. Brisanje ePL-ova za posljedicu će imati „rupe“ u brojevima pratećih listova, ali ta aktivnost nije protivna zakonskim odredbama i ne predstavlja problem. U drugim situacijama kada je ePL-O vidljiv i drugim sudionicima postoji opcija korekcija stanja unutar 30 dana, a nakon isteka 30 dana može se koristiti i opcija „storno”.

Kako upisati broj pratećeg lista ako se na terenu prikupi otpad bez pratećeg lista na terenu?

Prema novom Pravilniku o gospodarenju otpadom, kad se preuzme pošiljka otpada za koju osoba koja predaje otpad u odgovarajući Prateći list za otpad nije upisala broj PL-O ili kad upisani broj PL-O očigledno nije u skladu s Uputama za popunjavanje pratećeg lista za otpad, osoba koja preuzima otpad u vlastiti ONTO unosi „UP-oznaka“, pri čemu oznaka sadrži sljedeće: ključni broj otpada (bez oznake *), OIB osobe koja predaje otpad (u slučaju obrta upisuje se MBO obrta) te „999ZZZ-redni_broj“ (primjer: 111111-11111111111_999ZZZ -1), pri čemu „redni_broj“ označava redni broj takve pošiljke (neovisno o OIB-u)  zaprimljene u kalendarskoj godini.

Kako ću zaključati svoj ePL-O ako nisu svi obveznici u sustavu?

Aplikacija predviđa scenarij u kojem neki sudionici procesa nisu korisnici sustava. Ako predavatelj otpada nije korisnik e-ONTO sustava, kreirat će papirnati PL-O, kojeg će preuzimatelj evidentirati u svoj eONTO na pojednostavljeni način, kao ulaz „UP-Broj pratećeg lista“. Ako predavatelj i preuzimatelj jesu korisnici e-ONTO sustava, a prijevoznik nije, prijevoznikovo zaključenje se „preskače“ i preuzimanjem otpada i elektroničkog PL-a od strane preuzimatelja otpada se smatra da je prijevoznik isporučio otpad.

Je li predavatelj otpada dužan isprintati ePL-O i predati ga prijevozniku ako prijevoznik nije u sustavu ili će prijevoznik morati sam popunjavati papirnati prateći list?

Ukoliko prijevoznik nije u sustavu, predavatelj je dužan isprintati ePL-O koji je kreirao i predati ga uz pošiljku otpada.

Kako će prijevoznik potpisati, tj. potvrditi da je preuzeo otpad ako ne koristi e-ONTO aplikaciju?

Ukoliko prijevoznik nije u sustavu predavatelj je dužan isprintati ePL-O koji je kreirao i predati ga uz pošiljku otpada. Prijevoznik preuzimanje pošiljke može potvrditi potpisom i ovjerom papirnatog pratećeg lista kojeg je dobio na odgovarajućem mjestu u dijelu B. U toj situaciji u e-ONTO aplikaciji prijevoznikovo zaključenje ePL-O-a se preskače. Obzirom da nisu svi sudionici u sustavu nisu potrebna ni sva zaključenja. Dovoljno je da preuzimatelj potvrdi i zaključa ePL-O. 

Da li svaki prateći list i dalje printamo i ovjeravamo na lokaciji i vozač ga uzima sa sobom do mjesta za istovar? 

Ukoliko je prijevoznik u e-ONTO sustavu, on putem sustava potvrđuje preuzimanje te nije potrebno printati i ovjeravati papirnati prateći list na lokaciji. Ukoliko prijevoznik nije u sustavu predavatelj mu uz otpad predaje isprintanu verziju ePL-O-a, a zaključenja u sustavu rade osoba koja predaje i osoba koja preuzima otpad. Zaključenje u sustavu jednako je potpisu i ovjeri na papirnatom Pratećem listu.

Prilikom popunjavanja ONTO-P obrasca, kada se koristi šifra JU?

Šifra JU se koristi kada se radi o pošiljci miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01), biootpada (KBO 20 01 08, 20 01 25, 20 02 01, 20 03 02) ili glomaznog otpada (KBO 20 03 07) formiranoj iz otpada preuzetog iz spremnika za otpad koji se nalaze kod korisnika usluge u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada odnosno biorazgradivog komunalnog otpada ili u okviru usluge povezane s tom javnom uslugom.

Prilikom popunjavanja ONTO-P obrasca, kada se koristi šifra SRO?

Šifra SRO se koristi kada se radi o pošiljci otpadnog papira, stakla, metala, plastike ili tekstila nastaloj prikupljanjem otpada iz spremnika postavljenih na javnoj površini i spremnika postavljenih kod korisnika javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada odnosno biorazgradivog komunalnog otpada.

Jesu li dobavljači van Republike Hrvatske obveznici vođenja e-ONTO aplikacije?

Dobavljači van RH nisu obveznici vođenja e-ONTO aplikacije.

Mi smo poduzeće iz BiH koje se bavi reciklažom i preradom neopasnog metalnog otpada. Sekundarne sirovine uglavnom izvozimo u zemlje EU, ponajviše u Sloveniju, a dijelom i u Republiku Hrvatsku. Uz otpad šaljemo i prateće listove. Jesmo li i mi obveznici e-ONTO sustava?

Vaša tvrtka nije obavezna voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) putem mrežne aplikacije obzirom da se Zakon o održivom gospodarenju otpadom primjenjuje samo na teritoriju Republike Hrvatske.

Tvrtka ima dozvolu za određene djelatnosti i određene ključne brojeve, postoji li obveza vođenja e-ONTO-a za dio u kojem ta ista tvrtka na istoj lokaciji tijekom obavljanja svojih djelatnosti proizvodi otpad za čiju obradu nemaju dozvolu?

Da, postoji. Ukoliko je tvrtka temeljem dozvole za gospodarenjem otpadom obveznik e-ONTO sustava za tu lokaciju, onda je potrebno za tu lokaciju voditi eONTO za sve ključne brojeve (bez obzira što za neke ključne brojeve možda nema dozvolu za gospodarenje otpadom).

Prateći list za prekogranični promet otpadom koristimo van aplikacije e-ONTO?

Ukoliko obveznik obavlja uvoz i/ili izvoz otpada izvan Republike Hrvatske u eONTO obrascu u stupcu „način“ upisuje se oznaka UZ za ulaz u slučaju zaprimanja otpada koji potječe s područja izvan teritorija Republike Hrvatske, odnosno IZ za izlaz u slučaju predaje otpada izvan Republike Hrvatske. Sva ostala potrebna dokumentacija za ulaz/izlaz izvan teritorija Republike Hrvatske ostaje ista.

Što je s Obrascem pratećeg lista iz Dodatka VII Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada za prekogranični promet otpada (tzv. Annex 7), da li se on ispunjava paralelno s eONTO obrascem?

Obrazac pratećeg lista iz Dodatka VII Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada za prekogranični promet otpada se ispunjava kad se otpad koji ne podliježe notifikacijskom postupku otprema na oporabu izvan Republike Hrvatske, dok prateći list prati pošiljke kad su polazište i odredište unutar Republike Hrvatske. U slučaju predaje otpada izvan Republike Hrvatske (npr. izvoz stakla) u obrazac ONTO u stupac „način“ upisuje se: IZ-Država-Podatak. Na mjesto Država upisuje se dvoslovni kod za državu u koju se šalje pošiljka otpada, određen normom ISO 3316. Na mjesto Podatak, u slučaju otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, upisuje se naziv uvoznika i datum kad je uvoznik zaprimio pošiljku otpada sukladno obrascu iz Priloga VII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006.

Ako tvrtka koja se bavi sakupljanjem, prijevozom i zbrinjavanjem MKO ima sjedište tvrtke na jednoj lokaciji, a odlagalište na drugoj lokaciji, na kojoj lokaciji će otvoriti eONTO, a na kojoj eONTO-P obrazac?

eONTO-P obrazac nije vezan za organizacijsku jedinicu odnosno lokaciju gospodarenja otpadom pa ćete eONTO-P kreirati na lokaciji sjedišta tvrtke. Kada otpad stigne na lokaciju odlagališta, otvorit ćete eONTO obrazac za odgovarajući ključni broj na lokaciji odlagališta.

Bavimo se sakupljanjem i prijevozom otpadnog papira (ne zbrinjavamo ga). Moramo li otvoriti eONTO obrazac za ključni broj 20 01 01?

Ako otpad samo prevozite dovoljno je otvoriti i ispuniti eONTO-P za lokaciju sjedišta tvrtke Ukoliko Vi ne preuzimate i ne zbrinjavate otpad tada ni ne otvarate eONTO obrazac. To će učiniti tvrtka koja će preuzeti otpad. S druge strane, ako otpad sakupljate, što uključuje i njegovo skladištenje na nekoj lokaciji, za tu lokaciju potrebno je voditi eONTO.

Koja je procedura za popunjavanje eONTO i eONTO-P obrasca ako je davatelj javne usluge prikupljanja MKO/BKO ujedno i upravitelj odlagališta otpada?

U slučaju kada je komunalna tvrtka ujedno i davatelj javne usluge prikupljanja MKO i upravitelj odlagališta otpada, tada je potrebno prilikom sakupljanja miješanog komunalnog otpada otvoriti eONTO-P obrazac za odgovarajući ključni broj. Kada otpad stigne na lokaciju odlagališta potrebno je zabilježiti ulaz na eONTO obrascu. Šifra za ulaz otpada će biti UVM.

Koja je procedura za popunjavanje eONTO i eONTO-P obrasca prilikom sakupljanja MKO/BKO u situaciji kada prijevoznik i preuzimatelj nisu ista tvrtka?

Ako prijevoznik i preuzimatelj nisu ista tvrtka, prijevoznik treba prilikom sakupljanja miješanog komunalnog otpada otvoriti eONTO-P obrazac za odgovarajući ključni broj i ePL-O. Kada otpad stigne na lokaciju odlagališta preuzimatelj treba otvoriti eONTO obrazac za odgovarajući ključni broj i potvrditi preuzimanje otpada putem ePL-O obrasca.

Mogu li se voditi 2 eONTO obrasca za isti ključni broj na istoj lokaciji? Npr. zbog KBO 17 04 01 gdje se metali odvajaju i svaka vrsta se posebno otprema iako spadaju pod isti ključni broj.

Aplikacija je rađena prema važećem Pravilniku o gospodarenju otpadom koji propisuje da se jedan ONTO obrazac vodi za jedan KB na jednoj lokaciji u jednoj godini. U skladu s time nije moguće otvarati više eONTO obrazaca za isti ključni broj.

Što ako ne možemo odrediti količinu otpada?

Ako predavatelj ne može izvagati količinu otpada, upisat će procijenjenu vrijednost, kao i do sada u papirnatom PL-O-u. Prije konačnog zaključenja ePL-O-a mora se upisati količina otpada u kilogramima. Ako ju nije unio predavatelj ni prijevoznik mora je unijeti preuzimatelj otpada prije zaključenja ePL-a.

U ePL-O se količina otpada evidentira u kilogramima i metrima kubnim, a u eONTO samo u kilogramima – hoće li doći do nesljedivosti otpada?

Ne. Sustav dozvoljava unos količine i u kilogramima i u metrima kubnim, ali prije konačnog zaključenja ePL-O-a mora se upisati količina otpada u kilogramima. Ako ju nije unio predavatelj, mora je unijeti preuzimatelj otpada prije zaključenja ePL-O-a.

Kada preuzimatelj promijeni količinu otpada, kako prijevoznik vidi tu promjenu?

Nakon što je otpad i ePL-O otpremljen od strane predavatelja, svaka izmjena podataka na ePL-O-u „resetira“ zaključenja (potvrde) na ePL-O-u i svi sudionici na svom pregledu mogu vidjeti da su na ePL-O-u promijenjeni podaci i da moraju zaključiti (potvrditi) promjene. Na svakom ePL-O-u se može vidjeti povijest promjena podataka i izgled prethodnih verzija ePL-O-a.

e_onto_cpp.png
 
Što će se dogoditi u situaciji kada predavatelj i prijevoznik upisuju procijenjenu količinu otpada jer nemaju vagu pa je preuzimatelj prvi koji upisuje stvarnu (izvaganu) količinu u kilogramima. Hoće li predavatelj i prijevoznik vidjeti tu promjenu i da li će ju moći mijenjati ako se ne slažu s upisanom količinom?

Ako preuzimatelj promijeni upisanu količinu otpada na ePL-O-u će se „resetirati“ zaključenja (potvrde). To znači da će svim sudionicima u eONTO sustavu biti vidljive promjene i da svi sudionici moraju ponovo zaključiti (potvrditi) promjene.
Na svakom ePL-O-u se može vidjeti povijest promjena podataka i izgled prethodnih verzija ePL-O-a. Na taj način doći će do još jednog kruga zaključavanja i svojevrsne provjere.

Hoće li postojati veza između e-ONTO aplikacije i baze ROO?

Podaci koji se unose u jedan sustav, a mogu se iskoristiti za potrebe drugog sustava (npr. količine otpada u e-ONTO sustavu koje se dostavljaju i u ROO sustav) će se moći prenositi te ih korisnici više neće morati evidentirati na dva mjesta. 
    
Bavimo se isključivo trgovinom otpada na veliko i posredništvom u trgovini otpada. Ne posjedujemo skladište, ne preuzimamo otpad u posjed i kao posrednici se ne pišemo na prateće listove. Koje oznake za način se koriste za novi ulaz tj. za novi izlaz?

Prema članku 45., stavku 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine", broj 94/13) trgovac otpadom dužan je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada putem mrežne aplikacije (e-ONTO), odnosno ima obvezu registracije na mrežnu aplikaciju e-ONTO, a obvezu upisa podataka o otpadu u e-ONTO ostvarit će tek kad preuzme otpad u posjed.

Kada se koristi oznaka UO, a kada UVL?

Oznaka UVL se upisuje u polje „Način“ kada proizvođač otpada proglasi određenu tvar ili predmet otpadom na lokaciji za koju vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, a oznaka UO kada je otpad nastao nekim postupkom obrade na lokaciji za koju se vodi ovaj Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, pri čemu se unosi odgovarajuća oznaka (PU, PP, „R broj“ odnosno „D broj“ sukladno Dodatku I Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom).

Kako ispuniti rubriku "pošiljka je namijenjena za" u pratećem listu?

Prema Pravilniku o gospodarenju otpadom u rubriku „pošiljka je namijenjena za“ upisuje se u slučaju kad se pošiljka upućuje na postupak:

  • oporabe oznaka R,
  • zbrinjavanja oznaka D,
  • pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja oznaka PP.

U skladu s navedenim u pratećem listu je dovoljno odabrati jednu od oznaka (R, D ili PP) bez informacija o konkretnom postupku oporabe/zbrinjavanja. Obzirom da se ovi podaci koriste za potrebe izrade statistika, preporučamo ne koristiti PP, već se opredijelite za „R“ ili „D“, obzirom na konačni postupak.

Mi smo dioničko društvo, a ovlaštene osobe su članovi Uprave. Što treba upisati u polje “Ime i prezime odgovorne osobe”?  

U dijelu „Ime i prezime odgovorne osobe“ upisuje se ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe odnosno obrta. U Vašem slučaju to bi bio direktor tvrtke ili druga osoba koja ima ovlaštenje zastupati Vašu tvrtku.

Što upisati u prateći list u dio D kada proizvođač otpada doveze svoj vlastiti neopasni otpad skupljaču iako nije upisan u Očevidnik prijevoznika?  

U dio D na pratećem listu potrebno je upisati prijevoznika otpada koji je upisan u Očevidnik prijevoznika otpada (popis) pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Obzirom da postupak upisa u Očevidnik prijevoznika otpada nije kompliciran savjetujemo Vam da na stranicama Ministarstva proučite Upute za upis u Očevidnik prijevoznika otpada. Nakon upisa u Očevidnik prijevoznika moći ćete sami prevoziti svoj otpad i upisivati se u dio D na pratećem listu. Osobe koje nisu upisane u Očevidnik prijevoznika ne mogu prevoziti otpad, a prema tome ni upisivati se u prateći list.

Tehnička pitanja o e-ONTO

Tko su obveznici  e-ONTO aplikacije? 

Obveznici vođenja e-ONTO putem mrežne aplikacije prema članku 45. Zakona o održivom gospodarenju otpadom
su:

  • osobe koje su ishodile dozvolu za gospodarenjem otpadom
  • trgovci otpadom
  • osobe upisane u Očevidnik reciklažnih dvorišta
  • davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada
  • davatelji javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada

ako ste osoba koja bavljenjem svoje djelatnosti proizvodi otpad i osoba koja obavlja djelatnost gospodarenja
otpadom, a ne nalazite se u gore navedenim kategorijama, morate voditi ONTO kao dosad u pisanom obliku, a
možete ga, na vlastiti zahtjev, voditi putem mrežne aplikacije.

Kada kreće  korištenje e-ONTO sustava?

Službeni početak zakonske obveze vođenja podataka putem mrežne aplikacije e-ONTO je 1. siječnja 2018. godine.
Sustav je u punoj funkcionalnosti i nalazi se u „Edukativnom modu“ do datuma zakonske obveze korištenja sustava
„Edukativni mod“ ‒ podaci (e-ONTO, eONTO-P, ePL-O,...) koji će biti uneseni u bazu do datuma uvođenja sustava
kao zakonske obveze, služit će kao uhodavanje u rad sa sustavom i bit će izbrisani s datumom službenog početka
zakonske obveze vođenja podataka putem mrežne aplikacije e-ONTO.
Izrađeni korisnički računi (korisničko ime, lozinka, poslovna uloga) će biti trajno pohranjeni u sustav i kao takvi se
ne brišu iz sustava.

Pitanja vezana za registraciju i prijavu na ISZO portal

Ukoliko imate korisnički račun iz nekog drugog ISZO sustava (primjerice Kvaliteta zraka, PNOS, HOS) potrebno je
koristiti postojeći (ne morate se ponovno registrirati)! Prijavljujete se s Vašim korisničkim imenom i lozinkom na
ISZO portal, te potom prema uputama na ISZO portalu podnosite zahtjev za poslovnom ulogom/ulogama
potrebnom za pristup i rad u e-ONTO sustavu.

Prilikom registracije u središnji sustav javlja se poruka: „Korisničko ime je već u upotrebi!“

U bazi već postoji osoba koja se koristi upisanim korisničkim imenom 
Ukoliko Vi nemate izrađeni račun u nekom od ISZO sustava, potrebno je upisati drugo korisničko ime
Ukoliko imate račun, nije se potrebno ponovno registrirati. Prijavljujete se s Vašim korisničkim imenom i lozinkom
odabirom gumba „Prijava“.

Prilikom registracije u središnji sustav javlja se poruka: „OIB već postoji u bazi!“

Već imate korisnički račun u nekom od ISZO sustava. Ukoliko ste zaboravili korisničko ime i/ili email, potrebno je
na e-mail iszo(AT)haop.hr poslati sljedeće podatke: 

  • ime i prezime
  • svoj OIB
  • svoj e-mail (ne šalje se u slučaju da je korisnik zaboravio e-mail)
  • OIB pravnog subjekta/MB obrta u kojem radite

Prilikom registracije u središnji sustav javlja se poruka: „E-mail adresa već postoji u bazi!

U bazi već postoji osoba koja se koristi upisanom e-mail adresom. Potrebno je upisati drugu e-mail adresu.

Prilikom prijave javlja se obavijest "Krivo upisano korisničko ime i/ili lozinka!"

Provjerite ispravnost unesenog korisničkog imena i lozinke (mala/velika slova − uključena tipka Caps Lock i sl.)
Ukoliko je korisnik zaboravio korisničko ime i/ili e-mail korisničkog računa, potrebno je na HAOP e-mail adresu
iszo(AT)haop.hr poslati sljedeće podatke: 

  • ime i prezime
  • OIB korisnika (fizičke osobe)
  • OIB pravnog subjekta/ MB obrta u kojem radi korisnik

Ukoliko je korisnik zaboravio lozinku korisničkog računa potrebno je slijediti upute za promjenu lozinke /
zaboravljena lozinka, koje su dostupne na linku https://iszoportal.azo.hr/Upute.aspx 

Pokušavam se registrirati u e-ONTO, ali ne dobivam mail za aktivaciju računa.

Provjeriti spam mapu pošte.
ponoviti zahtjev za registracijom korisnika nakon 24h
provjeriti ispravnost rada Vaše e-mail adrese (provjeriti s Vašom infomatičkom službom ispravnost e-mail adrese
„email-cheker“, ukoliko i dalje ne funkcionira napravite korisnički račun sa e-mail adresom koja nije iz domene
tvrtke …@vašatvrtka.hr ; npr. …@gmail.com;   …@yahoo.com; ….)
Provjeriti s infomatičkom službom da li su određene stranice blokirane, u ovom slučaju stanica HAOP-a
Provjeriti točnost upisanih podataka u prijavi (e-mail)
Problem prijaviti putem e-maila: eonto@haop.hr i/ili helpdesk sustava (upotrijebiti korisničko ime:
eONTOobveznik, zaporka: RZT9UZJ8): https://helpdesk.in2.si/helpdesk/index.php
Prilikom prijave greške u tekstu navesti tvrtku, ime i prezime obveznika, kontakt podatke, snimku zaslona.

Registracija je uspjela (stigao je aktivacijski mail i potvrđena je registracija), međutim ništa se ne dogodi kad
upišem svoje korisničko ime i lozinku, odnosno podaci nestanu kad kliknem gumb Prijava na stranici:
https://iszo-portal.azo.hr/

Moguće je da je problem nastao ukoliko je korisnik nakon registracije mijenjao lozinku
Provjerite pojavljuje li se problem u svim preglednicima (Firefox, Chrome, Internet Explorer) – preporuka je
koristiti Firefox ili Chrome; za Internet Explorer podesiti postavke ako je potrebno (pogledati dokument "Upute za
podešavanje Internet preglednika IE"
).
Osvježite stranicu pritiskom kombinacije tipki na tipkovnici Ctrl+F5 ili ugasite preglednik (cijeli web preglednik, ne
samo aktivni tab) pa ga ponovo aktivirati http://iszo-portal.azo.hr/ZahtjevZaPravima.aspx te ponoviti postupak
prijave.
Ukoliko ništa od navedenog ne rješava problem, odgovorna osoba za informatiku unutar tvrtke trebala bi provjeriti
podatkovni pristup prema mreži te propustiti na mrežnom dijelu (Firewall) Internet promet koji dolazi s azo.hr i/ili
haop.hr domene.

Prilikom logiranja dobio sam poruku „Vaš korisnički račun je zaključan iz sigurnosnih razloga idućih 2h“.

e_onto_9.jpg
 
Zbog 3 ili više puta pogrešno upisanog korisničkog računa i/ili lozinke iz sigurnosnih razloga prijaviti se možete
nakon isteka navedenog vremena. Potrebno je ponovno prijaviti se. Pripaziti na velika i mala slova prilikom unosa
lozinke.

Prošli smo registraciju, no ne možemo više doći na početnu stranicu e-ONTO sustava na kojoj možemo odraditi
prijavu u sustav, nego nam se otvara stranica – snimka stranice u prilogu

e_onto_10.png
 
Potrebno je zatražiti poslovne uloge za e-ONTO sustav na https://iszo-portal.azo.hr/ZahtjevZaPravima.aspx prema
proceduri opisanoj u uputama ("Registracija u sustav i podnošenje zahtjeva za poslovnim ulogama")

Zahtjev za poslovnom ulogom ne mogu kreirati jer u aplikaciji za odabranu tvrtku nije dostupna niti jedna lokacija.
Molim da dodate lokaciju sjedišta tvrtke kako bih mogao kreirati zahtjev.

U slučaju da za tvrtku/obrt nije kreirana niti jedna lokacija, pošaljite podatke o lokaciji sjedišta na e-mail adresu
eonto@haop.hr. Nakon toga ćete moći zatražiti poslovne uloge za e-ONTO sustav.
Dodatne lokacije (osim sjedišta) dodaje „Admin pravne osobe“ za Vašu tvrtku.

Može li administrator obveznika / korisnik na lokaciji voditi eONTO na više različitih lokacija?

Za ulogu administrator obveznika dovoljno je jednom podnijeti zahtjev za poslovnom ulogom, za jednu lokaciju
(sjedište). budući da ta uloga ima pravo rada na svim lokacijama, lokaciju na kojoj želite raditi odabirete nakon
prijave u e-ONTO aplikaciju.
Korisnik na lokaciji ima prava rada samo na lokaciji koju je odabrao prilikom ispunjavanja zahtjeva za poslovnom
ulogom. Ako želi raditi na više lokacija, mora za svaku posebno ispuniti zahtjev za pravima i obvezama za tu ulogu
(korisnik na lokaciji).

Kada prilikom registracije upišem OIB dozvoljava mi samo jednu lokaciju (sjedište)?

Vjerojatno je za tvrtku kreirana samo lokacija sjedište.
Poslovna uloga administrator obveznika prvo mora kreirati lokacije za tu tvrtku (na linku
http://aaaweb.azo.hr/Default.aspx).
Da bi administrator obveznika mogao kreirati lokacije, potrebno je zatražiti poslovnu ulogu „Admin pravne osobe‟
(kako je prikazano na slici).
Upute se nalaze na početnoj stranici e-ONTO sustava http://eonto.azo.hr (dokument "Upute za kreiranje nove
lokacije", video upute "eONTO – Kreiranje lokacija").

e_onto_13.png

Kako kreiram i ažuriram lokacije?

Način za kreiranje lokacije možete pogledati putem video upute
(http://eonto.azo.hr/Items/VideoUpute/eONTO_KreiranjeLokacija.mp4), koje su i detaljno objašnjene u
Uputama za korištenje e-ONTO sustava, str.22 (http://eonto.azo.hr/Items/eONTO_upute_za_korisnike.pdf).
Lokaciju možete kreirati ukoliko imate poslovnu ulogu „Admin pravne osobe“.
Promjenu koordinata kreiranih lokacija možete raditi i kao e-ONTO Administrator Obveznika u e-ONTO aplikaciji
kroz opciju Admin. lokacija.
Upute za ažuriranje lokacija: e-ONTO Administratorska Dokumentacija, str. 36
(http://eonto.azo.hr/Items/eONTO_upute_za_administratore.pdf).

Prilikom izrade lokacije, ukoliko ne postoji adresa, na koji način će se ista zabilježiti?

Ukoliko je lokacija bez adrese/ulica i broj (npr. Državna cesta br.32) potrebno je nužno upisati sljedeće podatke
kod izrade lokacije:

  • „Katastarska općina“,
  • „Katastarska čestica“,
  • „opis" - opisno bi se dodatno unijela pozicija lokacije npr. „Državna cesta na tom i tom kilometru“

 Obvezni podaci lokacije također su i:

e_onto_15.png

  • Šifra lokacije,
  • Naziv lokacije,
  • Naselje,
  • Označiti kućicu aktivno

Mogu li kao administrator voditi e-ONTO za neku drugu firmu? Logiram li se tada s već postojećom registracijom
pa dodatno kreiram Zahtjeve za poslovnim ulogama za novu pravnu osobu, ili moram i registraciju odrađivati od
početka?

Omogućena je tražena funkcionalnost pod nazivom „Delegiranje poslovnih uloga“. Tvrtka/osoba koja želi
„delegirati“ prava i obveze drugoj tvrtki/osobi mora posjedovati svoj korisnički račun i poslovnu ulogu. Navedena
poslovna uloga tada se delegira drugoj tvrtki/osobi kojoj je minimalno dovoljno da ima izrađen korisnički račun.
Upute se nalaze u Korisničkom priručniku, str. 10 i str. 25.

Koliko dugo će se još pojavljivati upozorenja: Preuzimatelj nema odgovarajuću dozvolu evidentiranu u bazi
podataka i Koordinate ne postoje? Kod svakog ispunjavanja PL-O, izbacuje mi te greške.

Poruke su trenutno na razini upozorenja. Upozorenje o dozvoli prikazivat će se sve dok podaci iz registra dozvola ne
budu potpuno sinkronizirani sa sustavom e-ONTO. Trenutno upozorenje ne ograničava rad u sustavu!
Što se tiče upozorenja o nepostojanju koordinata, to će uvijek biti vidljivo ako za odabranu lokaciju
predavatelja/prijevoznika/preuzimatelja ne postoji podatak o koordinatama te lokacije u e-ONTO bazi podataka.
Koordinate je moguće detektirati kroz aplikaciju e-ONTO na dijelu „Admin. lokacija“ (omogućeno samo
administratorima).

Može li ista osoba biti zadužena i za upis podataka i za administriranje?

Jedna fizička osoba (s jednim korisničkim računom) može imati više poslovnih uloga: npr. administrator, kao i
korisnik na lokaciji i voditi eONTO. Preporučujemo da eONTO vode barem dvije osobe u slučaju npr. izbivanja
zbog bolesti, godišnjih i dr.

Je li osoba koja je korisnik ili administrator na lokaciji u e-ONTO aplikaciji ujedno i povjerenik za otpad?

Može i ne mora biti. Nije propisano.

Ako je netko posrednik i vodi 5 web servisa, da li on ima 1 korisnički račun ili njih 5?

Posrednik mora posjedovati jedan (1) korisnički račun, a tvrtke mogu delegirati poslovnu ulogu posredniku.

Je li moguće zabraniti pristup određenoj osobi ako ona npr. izađe iz tvrtke?

Svaka tvrtka je odgovorna za svoje korisnike. Tvrtka odobrava zahtjev za poslovnom ulogom te isto tako, tvrtka
podnosi zahtjev za ukidanjem korisničkih prava na e-mail adresu eonto@haop.hr. Zahtjev mora bit potpisan i
ovjeren te sadržavati:

  • ime i prezime korisnika
  • korisničko ime
  • OIB korisnika
  • e-mail adresu
  • poslovnu ulogu
  • OIB pravnog subjekta.

Pokušavamo promijeniti u Mojim podacima e-mail adresu, a ne dopušta nam, je li potrebno odobrenje s vaše strane
ili?

e_onto_22.png
  
Moguće je promijeniti podatke za e-mail adresu, telefon i fax ili ažurirati postojeće podatke za ime i prezime
(ukoliko je osoba promijenila prezime).
Za promjenu telefona ili faxa nije potrebno odobrenje.
Za e-mail adresu Admin pravne osobe vaše tvrtke može potvrditi promjenu podataka na
http://aaaweb.azo.hr/Default.aspx pod Korisnici sustava i računi – Fizičke osobe – Zahtjevi za promjenu
podataka.

Registar onečišćavanja okoliša (ROO)

Pristup bazi ROO i prijava podataka u opće obrasce

Gdje i kako obveznici dostave podataka mogu dostaviti podatke u skladu s Pravilnikom o ROO?
Obveza prijave u ROO propisana je  Pravilnikom o ROO (NN 87/15).
Sukladno čl.9. stavak (3) obrasci iz članka 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ovoga Pravilnika dostavljaju se u elektroničkom obliku.

Elektronička dostava podataka odvija se putem unosa podataka u bazu ROO. Kako bi se odobrio pristup bazi potrebno je ispuniti Zahtjev za otvaranjem korisničkog računa (KR). Nakon odobrenja Zahtjeva, korisnički račun dolazi na mail adresu navedenu u zahtjevu. Prijavu za ROO potrebno je provesti unosom podataka u PI-1, PI-2 i potrebne tematske obrasce putem dodijeljenog korisničkog računa.
Za sve dodatne probleme, kao što su tehnički problemi, pogreške aplikativnog karaktera i/ili one vezane uz nefunkcioniranje baze podataka, a koje prijavite djelatnicima
ROO Helpdeska Hrvatske Agencije za zaštitu okoliša i prirodu (HAOP) isti će proslijediti prema djelatnicima tvrtke Izvođača.

 

Kako obveznici trebaju otvoriti svoj korisnički račun?

Obveznici koji prvi put otvaraju svoj korisnički račun, otvaraju ga preko Zahtjeva za otvaranje novog korisničkog računa za obveznika. Obveznik prvo mora poslati ispunjen Zahtjev za otvaranje operatera, a tek nakon toga može poslati Zahtjeve za organizacijske jedinice.

 

Obveznik želi otvoriti novi korisnički račun za novi pogon na lokaciji za koju već ima otvoren korisnički račun?

Svi pogoni unutar jedne lokacije (ista adresa) jedne tvrtke, upisuju se u jedan korisnički račun budući da se jednom organizacijskom jedinicom smatraju svi pogoni i dijelovi koji se nalaze unutar ograde operatera i dijele istu adresu. U slučaju npr. bolnica, isto znači da svi zavodi unutar bolnice i drugi dijelovi bolnice na istoj adresi potpadaju pod jedan korisnički račun. Shodno navedenom, svi zahtjevi za otvaranje novih KR za pogone na lokacijama gdje je već ishođen korisnički račun, biti će odbijeni.

 

Tvrtka je promijenila matične brojeve (OIB, MBS). Da li mogu poslati zahtjev za promjenu matičnih brojeva?

Ako je došlo do promjene matičnih brojeva (OIB, MBS), potrebno je otvoriti nove KR na način kako je opisano u odgovoru br. 2.

Stara korisnička imena obveznik treba sam deaktivirati na način kako je opisano u odgovoru br. 22.

 

Tvrtka je promijenila ime i adresu sjedišta, ali sve organizacijske jedinice su ostale na starim lokacijama i nije došlo do promjene matičnih podataka. Da li treba otvoriti novi korisnički račun?

Ako je došlo do promjene imena i lokacije središta tvrtke bez da su se promijenili matični brojevi ili lokacije organizacijskih jedinica, nema potrebe za otvaranjem novog KR, već se treba obavijestiti administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr, info(AT)haop.hr ili na Helpdesk ROO u cilju ažuriranja navedenih podataka.

 

Tvrtka je preselila organizacijsku jedinicu na drugu lokaciju. Da li mogu koristiti staro korisničko ime ?

Ukoliko je došlo do promjene lokacije (adrese organizacijske jedinice), potrebno je otvoriti novi korisnički račun samo za tu preseljenu OJ.

Staro korisničko ime obveznik treba sam deaktivirati na način kako je opisano u odgovoru br. 22.

 

Došlo je do promjene adrese središta operatera tvrtke na način da je promijenjeno ime ulice/trga. Kako da promijenim adresu tvrtke ?

Ako je došlo do promjene imena ulice/trga središta  operatera tvrtke bez da su se promijenili matični brojevi ili lokacije organizacijskih jedinica, potrebno je  obavijestiti administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr, info(AT)haop.hr ili na Helpdesk ROO radi ažuriranja navedenih podataka.

 

Što znači kratica ID kod?

ID kod je oznaka za jedinstveno označavanje organizacijske jedinice na lokaciji, a potrebno je za izvješćivanje prema EU registru. ID kod je slovo brojčana jedinstvena oznaka koja povezuje tvrtku i lokaciju na kojoj se nalazi. U slučaju promjene bilo vlasništva, bilo lokacije ili oboje,  ID kod se mora promijeniti.


Korisnik ima problem s prijavom u bazu ROO pri čemu se javlja obavijest: „Poštovani, Prijava u bazu ROO nije moguća. Molimo Vas provjeru upisanog korisničkog imena i lozinke (velika i mala slova, razmak). Za daljnja pitanja molimo Vas da se obratite administratoru baze ROO putem e-maila roo(AT)haop.hr.“ Kako obveznik može nastaviti s prijavom podataka u bazu ROO?
 
Potrebno je da obveznik provjeri način na koji unosi podatak o korisničkom imenu i lozinki. Do navedene situacije dolazi:
a) Ukoliko su korisničko ime i/ili lozinka neispravno uneseni.
b) Ukoliko je promijenjena lozinka korisničkom računu. Lozinka u korisničkom računu smije biti promijenjena samo od strane vlasnika korisničkog računa. U slučaju izgubljene lozinke, vidi odgovor na pitanje br.8.
c) Prilikom provedbe izrade naprednije verzije baze, lozinka nije uspješno pridružena svom KR.

Za novu lozinku potrebno se je obratiti Helpdesku ROO Hrvatske Agencije za zaštitu okoliša i prirodu (HAOP) ili kontaktirati administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr.

d) Ukoliko je krivo unesena lozinka i/ili korisničko ime nekoliko puta korisnički račun (KR) se automatski zaključava. Za otključavanje KR treba se obratiti Helpdesku ROO Hrvatske Agencije za zaštitu okoliša i prirodu (HAOP) ili kontaktirati administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr.

 

Gdje se nalaze Upute za korištenje baze ROO?
Upute za korištenje baze ROO nalaze se u glavnom izborniku unutar aplikacije ROO.

 

Što učiniti ako obveznik ne može pronaći svoju tvrtku u ponuđenima kod otvaranja korisničkog računa?

Potrebno je kontaktirati administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr, info(AT)haop.hr. Ovisno o pitanju, isto će rješavati djelatnici HAOP-a ili će proslijediti dalje na rješavanje.

 

Što učiniti ukoliko je obveznik završio s unosom tekuće godine, a naknadno želi unijeti ispravke ili dopune?

Potrebno je kontaktirati nadležno tijelo u županiji te zatražiti otključavanje korisničkog računa koji će potom biti ponovo aktiviran za unos podataka. Navedeno će biti moguće tek kada tvrtka Izvođač izradi navedeno.

 

Što učiniti ako je obveznik naveo netočnu e-mail adresu u zahtjevu za dodjelu korisničkog računa?

Obzirom da račun treba biti dostavljen na e-mail adresu obveznika, potrebno je o istome obavijestiti administratora ROO koji će zahtjev proslijediti tvrtki Izvođaču na danje postupanje.
 

Što učiniti ako je korisnički račun blokiran zbog višekratnog pogrešnog unosa lozinke?  
Potrebno je obratiti se administratoru ROO zaduženom za tehnička pitanja putem Helpdesk-a ROO i zatražiti da se isti deblokira.

 

Što učiniti ako je korisnik promijenio lozinku i zaboravio njen sadržaj?

Potrebno je kontaktirati administratora na e-mail adresu: roo(AT)haop.hr, info(AT)haop.hr ili na Helpdesk ROO.
 

Što učiniti kada obveznik izgubi podatke o korisničkom računu (korisničko ime i lozinku)?
Potrebno je obratiti se administratoru ROO zaduženom za tehnička pitanja putem Helpdesk-a ROO.

 

Kako ishoditi korisnički račun za unos podataka u bazu ROO?

Ispunjavanjem online zahtjeva za dodjelu korisničkog računa koji se nalazi ispod ulaza u bazu ROO na web stranici HAOP.

 

S obzirom na organizacijske promjene koje su se dogodile u dijelu Sektora dio radnika koji je radio na poslovima ROO otišao je u mirovinu, a dio je prešao na druga radna mjesta. Je li potrebno da novo raspoređeni radnici traže nova korisnička imena ili mogu raditi pod korisničkim imenima osoba koja su do sada obavljala navedene poslove?

Potrebno je otvoriti nove korisničke račune. Fizičke osobe koje su odgovorne osobe za obavljanje poslova ROO u sjedištu operatera ili unutar organizacijskih jedinica moraju posjedovati korisničke račune koji su dodijeljeni njima, na osnovu njihovih osobnih podataka. Zabranjeno je "posuđivanje" i ustupanje svojeg korisničkog računa drugim osobama, bez obzira pripadaju li one kategoriji korisnika ili ne. U slučaju dokazanog "posuđivanja" svog korisničkog računa drugim osobama, korisnički račun će biti oduzet. Obavijest o promjeni osobe odgovorne za poslove ROO treba poslati u HAOP kako bi stari korisnički računi bili deaktivirani/zaključani.

Popunjava li se obrazac PI-1 za pojedinu tvrtku zasebno za svaku njezinu organizacijsku jedinicu ili je na istom obrascu potrebno navesti sve organizacijske jedinice koje su izvor određenog onečišćenja (sve do pojedine npr. trafostanice)? Tko ispunjava obrazac PI-2?

Obrazac PI-1 se popunjava samo jednom i to za operatera. U PI-1 obrascu se navodi samo broj organizacijskih jedinica prema broju lokaciji.

Obrazac PI-2 ispunjava odgovorna osoba u organizacijskoj jedinici i dostavlja ga nadležnom tijelu na čijem području se nalazi lokacija organizacijske jedinice.
U slučaju da tvrtka ima jednu organizacijsku jedinicu također mora ispuniti i PI-1 i PI-2 obrazac i potrebne tematske obrasce. 


Što upisivati u PI-2 obrazac uz točku 2.6. kada tvrtka nema proizvodnju tj. kako popuniti točku 2.6.2. Proizvodni kapacitet?  

Upisati kraticu NPR (neprimjenjivo) kojom se naznačuje da se navedeno ne odnosi na njih.

 

Kako ispravno dodijeliti šifre svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinci unutar velikih sustava operatera?

Svaka tvrtka koja ima više organizacijskih jedinica, na teritoriju jedne županije ili više njih, treba interno pripremiti dokumente (poslovnike i sl.) u kojima dodjeljuje jedinstvene brojčane oznake (šifre) pojedinim organizacijskim jedinicama. Dvije ili više organizacijskih jedinica ne smiju imati istu šifru. S obzirom da je na raspolaganju 10 znamenki za jednu šifru šifriranje je moguće organizirati po ključu koji je u skladu s organizacijskom strukturom tvrtke, pri čemu treba ostaviti mogućnost unosa novih organizacijskih jedinica, a da se pri tome ne mijenjaju već dodijeljene šifre. Te šifre se unose u tablicu točke 2. PI-1 obrasca i koriste za prijavu podataka u ROO. Obveznik šifru može mijenjati samo uz suglasnost nadležnog tijela.

 

Kako ispuniti točku 9. Podaci o ispuštanjima onečišćujućih tvari PI-2 obrasca?

Sukladno idejnom rješenju tvrtke Izvođača, točka 9. se automatski popunjava sa podacima koji su upisani u tematske obrasce.

Što označavaju kratice MBS, MBPS, MBO, JMBG i OIB?

MBS - matični broj subjekta iz registra kojeg vodi nadležni Trgovački sud.
MBPS – matični broj poslovnog subjekta za pravnu osobu kojeg izdaje Državni zavod za statistiku.
MBO – matični broj obrta
JMBG - jedinstveni matični broj građana
OIB - osobni identifikacijski broj je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji određuje i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.

 

Kako aktivirati/ deaktivirati  svoj korisnički račun?

Obveznik treba sam aktivirati/deaktivirati svoj KR. Nakon pristupa u bazu potrebno je s lijeve strane odabrati opciju „Promjena statusa“. Kada se otvori stranica, potrebno je odabrati OJ na koju se odnosi aktivacija/deaktivacija. Zatim se odabere status (moguće je odabrati jedan od ponuđenih statusa: „Aktivan“, „Nije obveznik“, „Prestao s radom“ i „Neispravna registracija“). Nakon odabira statusa potrebno je upisati razlog promjene statusa. Kada se završi potrebno je poslati Zahtjev sa opcijom „Pošalji“.

Nadležno tijelo u županiji zahtjev će odobriti ili odbiti.

 

Kako ovlaštenici trebaju otvoriti svoj korisnički račun?

Ovlaštenici trebaju otvoriti svoj korisnički račun na slijedeći način:

Na ulasku u bazu ROO potrebno je odabrati Zahtjev za otvaranje KR za ovlaštenike. Odabirom Zahtjeva otvorit će se međustrana sa detaljnom uputom o načinu i uvjetima otvaranja korisničkog računa za ovlaštenika. Prihvaćanjem uvjeta otvara se obrazac Zahtjeva za otvaranje korisničkog računa za ovlaštenika. U zahtjevu je potrebno ispuniti pripadajuću tablicu te priložiti presliku Suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. Također potrebno je upisati popis tvrtki sa kojima je sklopljen ugovor za unos podataka u ROO zajedno sa njihovim korisničkim računima.

 

Kako obveznici mogu dobiti mogućnost da preko jednog KR ispunjavaju podatke za više OJ iste tvrtke?

Potrebno se je obratiti administratoru baze ROO i poslati mu Zahtjev za unos podataka više KR u jedan. Administrator će prebaciti navedene korisničke račune iz zahtjeva u navedeni korisnički račun za unos podataka.

 

Ispuštanja u zrak

Kako odrediti jesam li obveznik dostave podataka za onečišćenja u zrak i koje obrasce moram popuniti?

Svaki obveznik dostave podataka mora prvo, u Prilogu 1.Pravilnika,  provjeriti obavlja li djelatnost u kojoj dolazi do onečišćenja zraka i ima li u svojoj djelatnosti ispust (dimovodni kanal/dimnjak) za odvod onečišćujućih tvari  u zrak. Obrazac se popunjava u skladu sa djelatnošću koju obavlja operater tvrtke ili organizacijska jedinica unutar tvrtke, odnosno prema vrsti proizvodnog procesa unutar postrojenja.

 

Kako odrediti koje onečišćujuće tvari treba prijaviti? 

Svaka organizacijska jedinica treba odrediti vrste onečišćujućih tvari u zrak koje mogu biti ispuštene tijekom obavljanja djelatnosti. Što znači da to ovisi o procesu proizvodnje, sirovinama, o gorivu koje se koristi… Nakon što onečišćivač utvrdi koje onečišćujuće tvari ispušta u zrak obavezan je prijaviti količinu i vrstu onečišćujuće tvari u zrak koje prelaze zadani prag onečišćenja na razini organizacijske jedinice prema Prilogu 2. Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). 

 

Treba li pravni subjekt popunjavati obrasce PI-1 i PI-2 ukoliko ne prelazi pragove ispuštanja emisija u zrak propisane Prilogom 2. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (87/15), te ne ispušta onečišćujuće tvari u vodu/more i tlo,  ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i nije proizveo otpad? 

Ukoliko pravni subjekt ispušta samo emisije u zrak za koje u prethodnoj kalendarskoj godini nije prelazio pragove ispuštanja, a ne ispušta onečišćujuće tvari u vodu/more i tlo te nije proizveo otpad i ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, nije obvezan dostaviti podatke u ROO . Ukoliko je već prijavljen u ROO korisnički račun se na zahtjev pravnog subjekta stavlja u status „Nije obveznik dostave podataka“ za navedenu izvještajnu godinu. Za sljedeće izvještajno razdoblje nije potrebno otvarati novi korisnički račun, nego pravni subjekt može koristiti već postojeći u slučaju da postane obveznik dostave podataka. 

 

U kojim se mjernim jedinicama prijavljuju količine emisija onečišćujućih tvari u zrak? 

Prema Pravilniku ROO količine emisija onečišćujućih tvari u zrak prijavljuju se u kilogramima (kg/god).

 

Imamo komoru za lakiranje. Kako napraviti prijavu u ROO ukoliko prema važećoj Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora dostavljamo EHOS obrazac?

Ukoliko prijavljujete EHOS obrazac svake godine,  niste dužni dostaviti podatke u ROO. Ukoliko sukladno EHOS obrascu ne prelazite propisane GVE, dužni ste dostaviti podatke o emisijama NMHOS  ukoliko prelazite prag ispuštanja u količini većoj od 100 000 kg/god. 

 

Je li potrebno da tvrtka/obrt prijavi obrasce za zrak u bazu ROO ukoliko pri mjerenju dimnih plinova ne prelazi GVE iz nepokretnih izvora ispuštanja u zrak? 

Da, ukoliko ispunjava uvjete Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) te prelazite prag ispuštanja pojedine onečišćujuće tvari na razini organizacijske jedinice (OJ). 

 

Je li potrebno prijaviti uređaj koji ne prelazi snagu od 100 kW? 

Ukoliko obveznik na razini OJ, odnosno lokacije prelazi pragove ispuštanja onečišćujućih tvari potrebno je prijaviti sve nepokretne izvore koji su bili u radu prethodne godine. Nove pragove ispuštanja onečišćujućih tvari možete provjeriti u Prilogu 2. Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). 

 

Je li potrebno prijaviti uređaj koji ne prelazi snagu od 1 MW? 

Ukoliko obveznik na razini OJ, odnosno lokacije prelazi pragove ispuštanja onečišćujućih tvari potrebno je prijaviti sve nepokretne izvore ispuštanja koji su bili u radu prethodne godine. Nove pragove ispuštanja onečišćujućih tvari možete provjeriti u Prilogu 2. Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15). 

 

Mogu li za proračun emisija u zrak koristiti rezultate mjerenja ovlaštenog dimnjačara? 

Za proračun emisija u zrak putem rezultata povremenog mjerenja potrebno je koristiti podatke iz Izvješća o provedenim mjerenjima ovlaštene mjeriteljske tvrtke sukladno važećoj Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i  važećem Pravilniku o praćenju emisija u zrak iz nepokretnih izvora. 

Ukoliko je obveznik ROO ujedno i EU ETS obveznik, potrebno je prijaviti podatke u ROO sukladno važećem Izvješću o praćenja emisija stakleničkih plinova, odnosno osim fosilnog CO2 nužno je prijaviti i biološki CO2. 

 

Kako prijaviti emisije u zrak ako nije bila obveza mjerenja za godinu dostave podataka? 

Proračun emisija može se napraviti korištenjem podataka iz izvještaja zadnjeg provedenog mjerenja ili izračunom putem emisijskih faktora. 

Za izračun emisija preko rezultata povremenih mjerenja i dalje možete koristiti formule iz Priručnika ROO (Dodatak A – Ispuštanja u zrak) 

Proračun emisija SO2 radi se preko bilance tvari, odnosno udjela sumpora u gorivu (lož ulje, ugljen, drvo…), a proračun CO2 radi se isključivo izračunom iz emisijskog faktora (EF) sukladno važećim nacionalnim emisijskim faktorima (NIR izvješće) ili prema jednoj od međunarodno priznatih metodologija, te u specifičnim slučajevima putem bilance tvari kao kod nekih EU ETS obveznika. 

 

Kako ispravno odabrati proizvodni proces u točki 3.6. „Vrsta proizvodnog procesa unutar postrojenja“?

Ovisno o odabiru vrste proizvodnog procesa otvaraju se specifične točke u samom PI-Z obrascu. Molimo Vas da dobro obratite pozornost na odabir ispravnog procesa kako bi ste mogli unijeti sve potrebe podatke u obrazac. U nastavku se nalazi popis točaka koji se pojavljuje u svakom određenom procesu:

a) „Proizvodni proces bez izgaranja goriva“ - otvaraju se točke od 3. do 5. i točka 7. Ovu opciju prijavljuju ispusti kao što su npr. skladištenje, drobljenje, transport, sušare,…

b) „Proizvodni proces u kojemu dolazi do istovremenog izgaranja goriva i sirovine“ – otvaraju se točke od 3. do 9. Ovu opciju prijavljuju ispusti kao što su npr. rotacione peći, kupolne peći…

c) „Proizvodni proces u kojemu dolazi do izgaranja goriva za potrebe proizvodne tehnologije„ - otvaraju se točke od 3. do 7. i točka 9. Ovu opciju prijavljuju industrijske kotlovnice koje većinu proizvedene energije upotrebljavaju dalje za proizvodni proces u okviru svoje djelatnosti i sl..

d) „Proizvodni proces u kojemu dolazi do izgaranja goriva za dobivanje toplinske i/ili električne energije„ - otvaraju se točke od 3. do 7. i točka 9. Ovu opciju prijavljuju npr. termoelektrane i toplane, kotlovnice koje energiju iskorištavaju za grijanje radnog prostora  i sl..

e) „Proces termičke obrade otpada“ - otvaraju se točke od 3. do 7 i točka 9. Ovu opciju prijavljuju npr. spalionice otpada.

f) „Proces suspaljivanja otpadnih plinova“ - otvaraju se točke od 3. do 7. i točka 9. Ovu opciju prijavljuje npr. tiskarska industrija.

g) „Proces oporabe neopasnog otpada„ - otvaraju se točke od 3. do 8. Ovu opciju prijavljuje npr. postrojenje za oporabu neopasnog otpada.

h) „Proces proizvodnje bioplina“ - otvaraju se točke od 3. do 7. i točka 9. Ovu opciju prijavljuju npr. bioplinska postrojenja.

i) „Proizvodni proces koji uključuje primjenu boja i lakova“  - otvaraju se točke od 3. do 8. Ovu opciju prijavljuju npr. ona postrojenja koja se bave djelatnostima proizvodnje vozila i popravcima istih.

j) „Proces sagorijevanja na baklji“ - otvaraju se točke od 3. do 9. Ovu opciju prijavljuju npr. rafinerije nafte i kemijska industrija.

k) „Ostalo“ - otvaraju se točke od 3. do 9. Ovu opciju prijavljuju svi oni koji se nisu pronašli na gornjem popisu.

 

Kako upisati podatke u točku 4.6. „Ukupno izražene emisije onečišćujućih tvari u zrak po ispustu (kg/god)“?

Unos podataka o emisijama u ovu točku ovisi o odabiru procesa u točki 3.6. „Vrsta proizvodnog procesa unutar postrojenja“. U slučaju da odaberete neki od procesa koji ne sadrži podatke o emisijama iz sirovina (točka 8.) i/ili podatke o emisijama iz goriva (točka 9.) potrebno je upisati ukupno zbrojene emisije na razini pojedinačnog ispusta direktno u ovu točku. U slučaju da postoje emisije iz proizvodnog procesa (točka 8.) i/ili emisije iz izgaranja goriva (točka 9.), potrebno je u potpunosti popuniti navedene točke (sirovina i/ili gorivo i pripadajuće emisije), te će se nakon snimanja podataka isti sumirano generirati u točku 4.6., u protivnom će vam aplikacija javiti grešku pri završetku unosa podataka. 

 

Kako ispravno popuniti točke 4.6.3., 4.6.4. i 4.6.5. PI-Z obrasca?

Kod metode određivanja pod osnova (točka 4.6.3.) upisuje se jedan od tri načina određivanja ispuštanja:

(1) godišnje ispuštanje- se određuje na osnovi izračuna iz rezultata kontinuiranog ili

povremenog mjerenja

(2) godišnje ispuštanja – se određuje izračunom prema:

(2a) bilanci tvari,

(2b) na osnovi emisijskog faktora ili

(2c) ostalo

(3) godišnje ispuštanje određuje se temeljem nestandardizirane procjene.

Pod norma (točka 4.6.4.) upisuje se norma po kojoj se mjere koncentracije onečišćujućih tvari iz otpadnih plinova.

Pod metoda (točka 4.6.5.) upisuje se oznaka metode sukladno navedenom popisu, odnosno jedna od priznatih metoda koja je korištena pri izračunu ispuštanja onečišćujućih tvari. Za svaku onečišćujuću tvar određen je preporučeni redoslijed metoda određivanja količine ispuštanja koji je prikazan u slijedećoj tablici:

Šifra

Onečišćujuća tvar

I.

II.

III.

201

Oksidi sumpora izraženi kao SO2

KM

BT

EF

202

Oksidi dušika izraženi kao NO2

KM

PM

EF

203

Ugljikov monoksid (CO)

KM

PM

EF

204

Ugljikov dioksid (CO2)

EF

BT

-

205

Spojevi klora izraženi kao HCl

PM

EF

-

206

Spojevi fluora izraženi kao HF

PM

EF

-

501

Čestice (PM10)

KM

PM

EF

 

 

 

 

EF – emisijski faktor

BT – bilanca tvari

KM – kontinuirano mjerenje

PM – povremeno mjerenje (uključujući i prvo mjerenje)

 

 

Kako ispravno ispuniti točku 5. „Podaci o rezultatima mjerenja onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima“?

Prije unošenja podataka u točku 5. potrebno je najprije ispuniti točku 6. „Podaci o uređaju koji se koristi u procesu proizvodnje i/ili izgaranja“. Ukoliko postoji više uređaja koji se koriste u procesu proizvodnje i/ili izgaranja, potrebno je najprije prijaviti sve uređaje u točku 6. te potom prijaviti rezultate mjerenja za svaki uređaj posebno u točku 5. Ukoliko ne postoje podaci o rezultatima mjerenja potrebno je označiti „Ne raspolažemo podacima o rezultatima mjerenja onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima“.

 

Kako ispravno prijaviti količine pojedine emisije u zrak u točkama 4.6., 8. i/ili 9.?

Za svaku prijavljenu onečišćuju tvar upisuju se ukupne količine ispuštanja u kg/god. (uključujući količine nastale uslijed iznenadnih događaja) i količine ispuštanja uslijed iznenadnih događaja (izražene kao dio ukupnih ispuštanja).

 

Kako upisati podatke u točku 9. PI-Z obrasca te kako odrediti donju ogrjevnu vrijednost goriva, gorivih materijala i otpada? 

Sukladno članku 8. stavak (6) Pravilnika ROO Ministar donosi Odluku kojom se određuje Popis goriva, gorivih materijala i otpada te njihove donje ogrjevne vrijednosti (DOV). 

Ukoliko obveznik ne može pronaći jednu od ponuđenih vrsta s Popisa aplikacija će mu omogućiti slobodan unos. 

Ukoliko obveznik posjeduje specifičnu kaloričnu vrijednost goriva sukladno laboratorijskoj analizi može podatak za DOV upisati slobodnim unosom.  

Otpad mogu prijaviti oni obveznici koji imaju važeću dozvolu za spaljivanje i/ili suspaljivanje otpada, te energetski oporabitelji, sukladno važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima. 

Ukoliko je obveznik koristio otpad kao zamjensko gorivo, mora upisati podatak prema ključnom broju otpada sukladno važećem Pravilniku o katalogu otpada

Ukoliko je obveznik ujedno i EU ETS obveznik nužno je da podatke prijavi sukladno provedenim analizama odnosno sukladno Izvješću o emisijama stakleničkih plinova. 

 

Kako izračunati emisije u zrak sukladno članku 22. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)? 

Odgovor: Za izračunu emisija putem emisijskih faktora, nužno je da svaki obveznik sukladno djelatnosti koju obavlja provjeri emisijske faktore u jednom od međunarodno priznatih priručnika za izračun emisija u zrak: 

Za NO2, CO, PM10 i dr. tvari u vodiču:  EMEP/EEA air pollutant emission inventory guidebook - 2016 odnosno mrežnim putem preko Baze podataka emisijskih faktora 2016. Emisijske faktore za CO2 možete pronaći u vodiču: 2006 IPCC Guidelines
 

Otpadne vode

Tko prema Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) podliježe obvezi izvješćivanja o podacima otpadnih voda u Registar onečišćavanja okoliša? 

Predmetnom izvješćivanju podliježe svaki subjekt Republike Hrvatske kojeg obuhvate slijedeći uvjeti Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) i njegovih Priloga: 

  • vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda ili obvezujuće vodopravno mišljenje u okviru okolišne dozvole obvezuje subjekt na uzorkovanje i ispitivanje kakvoće otpadnih voda te je isto provedeno sukladno posebnim propisima; 
  • obavlja djelatnost Priloga 1. (Popis djelatnosti) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15); 
  • uslijed obavljanja djelatnosti iz Priloga 1. (Popis djelatnosti) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) dolazi do emisija onečišćujućih tvari u otpadnim vodama čija je ukupna godišnja količina iz svih ispusta organizacijske jedinice jednaka ili veća od praga propisanog Prilogom 2 (Popis onečišćujućih tvari) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) ili čiji prag nije određen (NO); 


Na kojem obrascu obveznik Registra onečišćavanja okoliša prijavljuje podatke o otpadnim vodama?   

Subjekti koji obavljaju komunalnu djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje podatke o otpadnim vodama prijavljuju na KI-V obrascima, dok ostali subjekti prijavljuju na PI-V obrascima. 

  
Koliko obrazaca za prijavu otpadnih voda prijavljuje obveznik Registra onečišćavanja okoliša? 

Za svaki ispust otpadnih voda na kojeg se odnosi izdana vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda ili obvezujuće vodopravno mišljenje u okviru okolišne dozvole, subjekt prijavljuje po jedan obrazac. 

 
Je li obveznik Registra onečišćavanja okoliša u obvezi prijave analize i količine onečišćujućih tvari čija ukupna godišnja količina emisije u otpadnim vodama na razini organizacijske jedinice nije prešla prag propisan Prilogom 2. (Popis onečišćujućih tvari) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15)? 

Ne. Prema uputama za ispunjavanje PI-2 obrasca subjekt zbraja količine emisija identičnih onečišćujućih tvari iz svih ispusta otpadnih voda organizacijske jedinice kako bi dobio ukupnu godišnju količinu za usporedbu s pragom. Onečišćujuću tvar iznosa količine emisije ispod praga subjekt u točki 9.2. PI-2 obrasca označava u rubrici „Ne prelazi“ s čime završava obveza izvješćivanja o njoj. 

  
Je li obveznik Registra onečišćavanja okoliša u obvezi prijave analize i količine pokazatelja/onečišćujućih tvari iz otpadnih voda čiji prag ispuštanja nije određen (NO) Prilogom 2. (Popis onečišćujućih tvari) Pravilnika o Registra onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15)? 

Da. Pokazatelj/onečišćujuću tvar za koju prag nije određen (NO) subjekt u točki 9.2. PI-2 obrasca označava u rubrici „Prelazi“ i nastavlja njegovu prijavu . 

  
Kako obveznik Registra onečišćavanja okoliša prijavljuje onečišćujuću tvar čija je ukupna godišnja količina emisije u otpadnim vodama na razini organizacijske jedinice jednaka ili viša od praga propisanog Prilogom 2. (Popis onečišćujućih tvari) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)? 

Prema uputama za ispunjavanje PI-2 obrasca subjekt zbraja količine emisija identičnih onečišćujućih tvari iz svih ispusta otpadnih voda organizacijske jedinice kako bi dobio ukupnu godišnju količinu za usporedbu s pragom. Onečišćuju tvar iznosa količine emisije jednakog ili višeg od praga subjekt u točki 9.2. PI-2 obrasca označava u rubrici „Prelazi“ i nastavlja njegovu prijavu . 

  
Koju djelatnost obveznik Registra onečišćavanja okoliša treba odabrati u obrascu za prijavu otpadnih voda ako obavlja više različitih djelatnosti? 

Kao djelatnost pri kojoj dolazi do ispuštanja otpadnih voda odabire se ona s najznačajnijim utjecajem na okoliš. 

  

Koja je institucija službeni izvor podataka o godišnjim količinama oborina potrebnih za izračun količina ispuštene oborinske vode s manipulativnih površina i kako obveznik Registra onečišćavanja okoliša dolazi do njih? 

Sukladno odredbama članka 9. (5) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) Državni hidrometeorološki zavod Agenciji dostavlja podatke o godišnjoj količini oborina za glavne i klimatološke postaje do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. 

Obveznicima prijave otpadnih voda u Registar onečišćavanja okoliša preporučuje se da pričekaju službenu objavu o dostavi podataka i njihovu implementaciju u aplikaciju i obrazac, o čemu će biti informirani preko rubrike Registra onečišćavanja okoliša na Internet stranici Agencije. 

 

Koju šifru djelatnosti u točci 1.6. KI-V obrasca upisuju subjekti koji obavljaju komunalnu djelatnost odvodnje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, a otpadnu vodu ispuštaju u prijemnik bez pročišćavanja?

Subjekti koji obavljaju komunalnu djelatnost odvodnje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, a otpadnu vodu ispuštaju u prijemnik bez pročišćavanja u točki 1.6. KI-V obrasca upisuju šifru djelatnosti 07 04 05 Održavanje i čišćenje sustava javne odvodnje iz Priloga 1. (Popis djelatnosti) Pravilnika o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15).

 


 

Otpad i ispuštanja u tlo

OTPAD

Treba li pravni subjekt popunjavati obrasce PI-1 i PI-2 ukoliko proizvodi otpad koji ne prelazi granične vrijednosti propisane Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15), a ne ispušta onečišćujuće tvari u zrak, vodu/more i tlo te ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom?

Ukoliko pravni subjekt proizvodi samo otpad koji ne prelazi granične vrijednosti, a ne ispušta onečišćujuće tvari u zrak, vodu/more i tlo te ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, nije obvezan dostaviti podatke u ROO.

 

Odnosi li se količina od 500 kg opasnog i 20 tona neopasnog otpada kao granična količina za prijavu podataka na pojedinu vrstu otpada tj. po ključnom broju ili ukupnu količinu svih vrsta otpada?

Odnosi se na ukupnu količinu opasnog i/ili neopasnog otpada proizvedenu i/ili prenesenu izvan mjesta nastanka. Znači kada zbroj svih količina pojedinih vrsta (ključnih brojeva sa zvjezdicom) opasnog otpada prelazi 500 kg, odnosno kada zbroj svih količina pojedinih vrsta (ključnih brojeva bez zvjezdice) neopasnog otpada prelazi 20 tone potrebno je prijaviti podatke o otpadu u ROO.

 

Ako je proizvedeno 30 tona neopasnog otpada i 40 kg opasnog, je li potrebno prijaviti i opasni otpad u ROO?

Ne, samo neopasni.

 

Kako preračunati količinu otpadnog ulja iz litre u tone?

Za prikazivanje količine otpadnih ulja preporuka je množiti količinu otpadnog ulja u litrama s faktorom 0,9 odnosno umanjiti količinu otpadnih ulja u litrama za 10 %.
Npr. 100 l * 0,9 = 90kg = 0,09 t

 

Treba li zbrinjavanje sadržaja iz septičkih jama prijaviti na obrascima za otpad?

Ukoliko komunalna tvrtka ili ovlašteni prijevoznik upušta sadržaj iz septičkih jama u kanalizacijski sustav na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda tada isti postaje dijelom komunalnih otpadnih voda. Zaključak je da u navedenom slučaju nije potrebno prijavljivati sadržaj iz septičkih jama pomoću obrazaca za otpad s obzirom da će se isti prijaviti u sklopu obrazaca za otpadne vode iz sustava javne odvodnje tvrtke koja vodi uređaj.

 

Kako se prijavljuje otpad nastao pri radu kamenoloma?

Najveći dio otpada od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina nastaje prilikom vađenja materijala. Ako se navedeni materijal pohranjuje za kasniju upotrebu u svrhu sanacije lokacije kamenoloma, nije ga potrebno prijaviti u ROO kao otpad. No ukoliko se nastali materijal šalje van lokacije kao otpad tada je potrebno isti prijaviti u ROO. Otpad koji nastaje posredno tijekom rada kamenoloma kao što su otpadna ulja, zauljena ambalaža, krpe, akumulatori, baterije i slično potrebno je prijaviti u ROO, naravno ukoliko ukupne godišnje količine prelaze propisane granične vrijednosti.

 

Kako je u zakonskom smislu regulirana mogućnost predaje praznih tonera tvrtkama koje ih mogu ponovno puniti?

Propisi koji reguliraju gospodarenje otpadom ne odnose se na prazne tonere koji se ponovno pune tintom ili prahom, a koje posjednik nije proglasio otpadom, uz uvjet da posjednik predmetnih tonera ima ugovor o predaji istih pravnoj osobi koja obavlja ponovno punjenje praznih tonera.

 

Jesu li klaonice, stočne farme te objekti za obradu ribe obvezni prijaviti otpad životinjskog porijekla u ROO (npr. klaonički otpad, otpad od prerade ribe, otpad sa stočnih farmi)?

Ukoliko se otpad životinjskog porijekla upućuje na spaljivanje, odlaganje, te u postrojenja za proizvodnju bioplina ili komposta, tada su osobe koje obavljanjem svoje djelatnosti proizvode navedeni otpad i/ili gospodare njime obvezne su prijaviti isti u ROO. Ukoliko se isti upućuje u objekte za preradu nisu dužni prijaviti u ROO.

 

Kako prijavljuje otpad građevinska tvrtka koja radi na različitim lokacijama/gradilištima u ROO?

Svaka organizacijska jedinica u ovom slučaju gradilište vodi vlastiti ONTO te na temelju istog, ukoliko prelazi pragove proizvodnje i/ili prijenosa otpada prema Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15), prijavljuje u ROO.

 

Obveznik sam koji ispunjava uvjete izvješćivanja prema E-PRTR Uredbi tj. obavlja djelatnost iz Dodatka I te proizvodi više od 2 tone opasnog otpada godišnje na lokaciji. Zanima me na koju se količinu otpada odnosi izjava „Prenosi izvan mjesta nastanka“ u točci 2.7.3. PI-2 obrasca?

Navedena izjava se odnosi na predanu količinu opasnog otpada s lokacije, osobi koja posjeduje dozvolu/upisana je u odgovarajući očevidnik u izvještajnoj godini.

 

Koje obrasce popunjava tvrtka - proizvođač otpada koja nema organizacijsku jedinicu na drugoj lokaciji tj. obavlja djelatnost na jednoj adresi?

Popunjava obrasce PI-1, PI-2 i NO – Nastanak otpada.

 

Jesu li proizvođači otpada obvezni prijaviti miješani komunalni otpad (ključni broj 20 03 01) putem NO obrasca?

Ne, proizvođač miješanog komunalnog otpada nema obvezu voditi podatke za ovu vrstu otpada već te podatke vodi i prijavljuje skupljač komunalnog otpada.

 

Je li potrebno za svaku novu vrstu proizvedenog otpada otvarati novi Obrazac NO?

Sav vlastiti proizvodni otpad koji ste kao proizvođač dužni prijaviti u ROO potrebno je prijaviti u isti Obrazac NO.

 

Zašto moramo unositi podatak u NO obrazac za R ili D način obrade kod unosa vrsta otpada kad mi kao proizvođač otpada ne znamo na koji će se način otpad obrađivati?

Podatak o postupku R/D za koji je otpad namijenjen se nalazi u pratećem listu dio A podaci o otpadu– pošiljka je namijenjena za. Isto je izjava proizvođača otpada za koji postupak R/D je namijenio otpad.

 

Kako prijaviti otpad koji je predan na obradu u Sloveniji tj. izvezen izvan RH u NO obrascu?

U tom slučaju prijavljujete količinu izvezenog otpada u stupac izvoz/iznos. Ukoliko navedeni otpad niste predali tvrtkama u RH u stupcu Predano-količina trebate upisati 0t, a stupac Naziv i adresa tvrtke koja preuzima otpad-OIB ostaviti prazan.

 

U padajućem izborniku u stupcu „Naziv i adresa tvrtke/obrta koja preuzima otpad“ u NO obrascu nema tvrtke kojoj smo predali otpad. Kako prijaviti količine otpada obzirom da aplikacija ne dozvoljava snimanje unosa ključnog broja bez tog podatka?

U navedeno polje moguće je i samostalno unijeti podatke o tvrtkama koje nisu na popisu tj. omogućen je i slobodan unos. Nakon što upišete ime tvrtke obavezno pritisnite „enter“ na tipkovnici te nakon toga upišite OIB i snimite unos.


Što se upisuje u stupac „Postupanje s otpadom na mjestu nastanka“ u NO obrascu?
U slučaju da se nastali otpad oporabljuje/zbrinjava na lokaciji podaci o provedenom postupku i količini otpada se upisuju u stupac „Postupanje s otpadom na mjestu nastanka“. Ukoliko organizacijska jedinica ne oporabljuje/zbrinjava otpad na mjestu nastanka stupac je potrebno ostaviti nepopunjen tj. prazan.


Ukoliko se za opasni otpad prelazi prag, a za neopasni otpad ne prelazi prag, moraju li se u obrazac PI-2 pod točkom 6. upisati podaci o broju vrsta neopasnog otpada ili se u navedenim točkama za neopasni otpad ništa ne upisuje?

Pod točku 6. PI-2 obrasca upisuje se broj vrsta otpada koje su tijekom godine proizvedene i/ili prenesene s mjesta nastanka, a prema količini su prešle propisanu graničnu vrijednost. Aplikacija navedenu točku 6. u PI-2 obrascu automatski popunjava prema prijavljenim podacima o otpadu u tematskim obrascima (NO, SO, OZO).

 

Kako prijaviti otpad ukoliko se na jednoj lokaciji otpad od više pravnih subjekata (npr. malih proizvođača otpada) s jednog sabirnog mjesta predaje ovlaštenom skupljaču?

Iako je više pravnih ili fizičkih osoba vezano za jedno skladište, svejedno svaki pravni subjekt mora voditi vlastiti obrazac ONTO te ukoliko količine prelaze propisani prag prijavljivati vlastiti otpad u ROO.

 

Jesu li se posrednici, koji ne dolaze u posjed otpada, dužni prijaviti u ROO?

Posrednici se nisu dužni prijaviti u ROO.

 

Jesu li prijevoznici otpada dužni prijavljivati podatke o otpadu u ROO?

Prijevoznici otpada više nisu dužni prijavljivati podatke o otpadu u ROO obzirom da nisu navedeni u članku 9. stavak (1) Pravilnika o ROO („Narodne novine“, broj 87/15).

 

Jesu li prodavatelji koji preuzimaju posebne kategorije otpada od građana (npr. ambalažni otpad, zauljena ambalaža, elektronički otpad, baterije i akumulatori) obvezne prijaviti otpad kao posjednik otpada u ROO?

Prodavatelj proizvoda, uređaja ili opreme, koji ispunjava obvezu iz članka 42. stavka 7. točke 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, na prodajnom mjestu, za otpad i obvezu određenu posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, ne mora voditi ONTO jer djelatnost sakupljanja otpada na toj lokaciji obavlja, sukladno članku 103. stavku 3. istog Zakona, osoba koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak sakupljanja otpada, s kojom prodavatelj proizvoda mora sklopiti odgovarajući ugovor. Slijedom navedenog trgovine i benzinske postaje i sl. nisu više obvezne prijaviti otpad preuzet od građana u ROO. Te količine prijavljuje ovlašteni skupljač koji ih preuzima s lokacije.

 

Tko i na koji obrazac prijavljuje komunalni otpad, uključujući odvojeno skupljene vrste iz komunalnoga otpada?

Davatelji javne usluge prijavljuju podatke o skupljenom komunalnom otpadu na obrascu SO-1 (podgrupa 15 01 i grupa 20). Otpad skupljen na području više općina/gradova potrebno je upisivati u obrazac SO-1 po vrstama otpada za svako pojedino područje skupljanja (općinu/grad), kako bi se dobio pregled skupljenoga komunalnoga otpada iz kućanstava, poslovnih subjekata i javnih površina za svaku pojedinu općinu/grad. Na Obrazac SO-2 prijavljuju svi ostali skupljači otpada tj. oni koji imaju ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom.

 

U koji obrazac se prijavljuju količine miješanog komunalnog otpada skupljene od poslovnih subjekata?

Skupljanje miješanog komunalnog otpada (ključni broj otpada 20 03 01) od poslovnih subjekata prijavljuju se u Obrazac SO-1, stupac k i l - Preuzeto na obračunskom mjestu. Ukoliko davatelj usluge ne vodi evidenciju na taj način potrebno je iste podatke procijeniti.


Ima li podugovorni skupljač obvezu prijaviti skupljeni otpad, te je li potrebno prijaviti skupljanje otpada kojeg jedan skupljač predaje drugom skupljaču?

Podugovorni skupljač komunalnoga otpada kojega je davatelj javne usluge angažirao ne treba prijavljivati taj skupljeni otpad na obrascu SO-1, već će umjesto njega to učiniti davatelj javne usluge i te podatke iskazati za tu općinu/grad u zasebnom retku.
Ostali podugovorni skupljači koji se u tijeku otpada nađu bilo kao podugovarač nekog skupljača ili kao drugi skupljač, trebaju prijaviti otpad na SO-2 obrazac. Proizvodni otpad znači prijavljuje svaki sudionik u skupljanju.


Kako prijaviti otpad preuzet od podugovornog skupljača?

Kada skupljač određenu količinu jedne vrste otpada (ključni broj) skupi sam a preostali dio preuzme od podugovornog skupljača, tada se za istu vrstu otpada (ključni broj) u zaseban redak unose podaci za otpad skupljen od skupljača, a zasebno za podugovornog skupljača.

 

Na kojim se obrascima prijavljuju posebne kategorije otpada preuzete od prodavatelja proizvoda, uređaja ili opreme u ROO?

a) Podatke o posebnim kategorijama otpada koje su sakupljači otpada preuzeli od prodavatelja proizvoda, uređaja ili opreme (npr. trgovina i benzinskih postaja ), a koji su u trgovine vratili građani u nacionalnom sustavu koncesija, isti prijavljuju putem SO-2 obrasca.
b) Otpadne vreće (od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) kao i ostali otpad koji nastaje uslijed sortiranja otpada centar prijavljuje na obrascu NO – Nastanak otpada.

 

Molim Vas pomoć oko određivanja NKD razreda pojedinog poslovnog subjekta, a vezano uz pravilo popunjavanje podataka u prijavnim obrascima za otpad u sustav ROO. Pravilnikom o registru onečišćivanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15) definirane su uslužne i ekonomske djelatnosti, no mnogi su poslovni subjekti registrirani na više NKD razreda. Molim da mi javite na koji način da odredimo odgovarajući razred u slučaju da proizvođači eventualno ne popune tu rubriku na pratećem listu.

Prema uputama u pratećem listu NKD razred u dijelu b popunjavaju samo proizvođači otpada kad pošiljku čini otpad nastao obavljanjem uslužne djelatnosti te se isti prijavljuje pod stupac Uslužne djelatnosti obrasca za skupljanje otpada prema Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 87/15).

Ukoliko proizvođač otpada nije ispunio točku NKD u dijelu b Pratećeg lista pretpostavka je da isti proizvođač otpada ne pripada pod razred uslužnih djelatnosti te se shodno tome ispunjava stupac Ostale ekonomske djelatnosti u obrascu za skupljanje otpada u ROO.

 

U Gradu Zagrebu tijekom 2016. bila su u funkciji 4 mobilna reciklažna dvorišta u organizaciji komunalne tvrtke. Što upisati u PI-2 , odnosno u SO obrazac za podatak o adresi, HTRS96 TM koordinate centroida organizacijske jedinice? Je li potrebno otvoriti korisnički račun za svako mobilno reciklažno dvorište posebno i za svako sljedeće premještanje na drugu lokaciju?

Podatke o skupljenom otpadu u Mobilnom reciklažnom dvorištu potrebno je prijaviti pomoću jednog korisničkog računa na lokaciji glavnog skladišta (koordinate) u jedinstveni SO-3 obrazac. Podaci o području s kojeg je otpad sakupljen tj. jedinicama lokalne samouprave prijavljuju se u stupac b SO-3 obrasca. Izuzetak je Grad Zagreb koji prijavljuje ukupno za područje Zagreba obzirom da ima uz status jedinice lokalne samouprave, ujedno i status jedinice područne (regionalne) samouprave.

 

Kako se prijavljuje oporaba ili zbrinjavanje otpada?

Kada je ista pravna ili fizička osoba ujedno i oporabitelj i zbrinjavatelj otpada, može sve podatke upisati na isti OZO obrazac, a u odgovarajuće stupce upisuje koji postupci oporabe ili zbrinjavanja (R ili D) su bili provedeni. 

 

U koji obrazac i pod kojom oznakom se prijavljuje proizvedeni otpad nakon oporabe/zbrinjavanja?

Nastali otpad nakon obrade otpada na lokaciji potrebno je prijaviti u Obrazac NO pod oznakom UO u stupcu d.


Ukoliko je tvrtka proizvođač i oporabitelj/zbrinjavatelj iste vrste otpada koje obrasce za prijavu podataka u ROO je potrebno ispuniti?

Ukoliko se radi o nastalom otpadu koji je oporabljen/zbrinut na mjestu nastanka potrebno je isti prijaviti u Obrazac NO (točnije stupac “Postupanje s otpadom na mjestu nastanka”) te u Obrazac OZO.

 

 

TLO

 

Kada treba prijaviti ispuštanje u tlo?

Ispuštanje u tlo prijavljuje se kod zbrinjavanja otpada postupkom D2- obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu) i D3 - duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli), i to u slučaju da vrijednosti ispuštanja onečišćujućih tvari u tlo prelaze pragove propisane u Prilogu 2. Pravilnika o ROO („Narodne novine“, broj 87/15). 


Kako se prijavljuje otpad zbrinut postupkom D2 ili D3?

Otpad zbrinut postupkom D2 ili D3 ukoliko ispuštanje onečišćujućih tvari prelazi prag prijavljuje se uz Obrazac OZO i na Obrascu PI-T - Ispuštanja u tlo - obrada otpada u/na tlu i duboko utiskivanje otpada. Za navedene postupke potrebno je imati odgovarajuće dozvole.

 
Moraju li operateri odlagališta prijaviti podatke o ispuštanju u tlo?

Ne, odlaganje na odlagališta je postupak D1, a obrasce za ispuštanje u tlo treba ispuniti samo u slučaju postupaka D2 ili D3.

 
Ukoliko je proveden postupak D2 ili D3 te utvrđeno da vrijednosti onečišćujućih tvari ne prelaze propisani prag za ispuštanje u tlo, na koji način se treba prijaviti u ROO?

Ukoliko vrijednost onečišćujućih tvari ne prelazi propisani prag obveznik je dužan popuniti samo opće obrasce PI-1 i PI-2 te u obrascu PI-2 u točki 9.3. označiti prisutne onečišćujuće tvari u rubrici ne prelazi prag.

 

E-PRTR obrazac

Kako odrediti jesam li E-PRTR obveznik? 

Obveznik dostave podataka ROO sukladno Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša dužan je provjeriti je li ujedno i obveznik dostave podataka prema E-PRTR Uredbi Europske Komisije 166/2006. To može učiniti na slijedeći način: 

  1. E-PRTR obveznik ispunjava uvjete ukoliko prema Dodatku I obavlja djelatnost prema navedenom popisu djelatnosti i zadovoljava minimalne uvjete stvarnog kapaciteta nužnog za obavljanje navedene djelatnosti (Vidi Dodatak I E-PRTR Uredbe). 
  2. Nakon što je odredio djelatnost obveznik pristupa provjeri sukladno popisu onečišćujućih tvari u Dodatku II E-PRTR Uredbe na način da prema popisu odredi za koju onečišćujuću tvar (zrak, otpadne vode, tlo) prelazi prag ispuštanja i/ili prijenosa na razini postrojenja/organizacijske jedinice, odnosno dužan je prijaviti prijenose otpada izvan mjesta nastanka za: 

opasni otpad iznad 2 tone godišnje 
neopasni otpad iznad 2000 tona godišnje 

Ukoliko obveznik ROO ispunjava oba navedena uvjeta, smatra se da je ujedno i obveznik E-PRTR Uredbe, te mora u sklopu primarne prijave odrediti PRTR djelatnost PI-2 obrasca i pristupiti provjeri odnosno popunjavanju E-PRTR Obrasca prema “Uputama za ispunjavanje E-PRTR Obrasca“. 

Kako se odabiru djelatnosti i pragovi kapaciteta za procjenu jesam li E-PRTR obveznik? 

Postrojenja, djelatnosti i pragovi kapaciteta na koje se primjenjuje Uredba E-PRTR 
Prema članku 5. Uredbe E-PRTR (vidjeti okvir 3 na linku Jesam li E-PRTR obveznik ), operateri postrojenja koja obavljaju jednu ili više djelatnosti iz Aneksa I Uredbe E-PRTR obvezni su dostavljati određene informacije ako su premašeni primjenjivi prag(ovi) kapaciteta, Dodatak I Uredbe E-PRTR, i prag(ovi) ispuštanja, stupci 1a, b, i c tablice iz Dodatka II Uredbe E-PRTR, i/ili primjenjivi prag(ovi) kapaciteta i prag(ovi) za prijenos onečišćujućih tvari s mjesta nastanka u otpadne vode, stupac 1b tablice iz Dodatka II Uredbe E-PRTR, ili, kad se radi o otpadu, 2 tone opasnog otpada ili 2.000 tona neopasnog otpada. 

 

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

RPOT

Kada operater postaje obveznik Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17)?

Uredba se primjenjuje na područja postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvrđena u količinama jednakim ili većim od graničnih količina utvrđenih u popisima u Prilogu I.A, Dijelu 1. i 2., u stupcima 2. i 3., odnosno iz popisa u Prilogu I.B, u stupcima 2. i 3. Uredbe (čl. 4., stavak 1.).

Kada se ne primjenjuju odredbe Uredbe?

Odredbe Uredbe se ne primjenjuje na područja postrojenja koja imaju utvrđenu samo prisutnost opasnih tvari u količinama ispod 1% donjih graničnih količina, sukladno čl. 4., stavak (6) Uredbe. Navedena područja postrojenja se ne trebaju prijaviti u bazu Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN).

Kada operater ispunjava Prilog II.A Uredbe?

U slučaju da operater u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama ispod graničnih vrijednosti a većim od 1% količina iz popisa Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2., odnosno iz popisa Priloga I.B stupca 2. Uredbe, operater je dužan obavijestiti Agenciju bez odgađanja za prvu obavijest na način da dostavi podatke putem Interneta u bazu RPOT/OPVN sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II.A Uredbe. Dodatno, potrebno je primjenom pravila za zbrajanje opasnih tvari prema Uputi 4. uz Prilog I.A provjeriti da li je operater obveznik prema Prilogu II.B navedene Uredbe (ukoliko je rezultat veći od 1). Obveznik će postupiti prema zahtjevima propisa kojim se uređuje zaštita i spašavanje (čl. 4, stavak 4.).

Kada operater ispunjava Prilog II.B Uredbe?

U slučaju da operater u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, dijelova 1. i 2., stupca 2., odnosno iz popisa Priloga I.B stupca 2. Uredbe - tada je postrojenje NIŽEG RAZREDA. U slučaju da u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, dijelovima 1. i 2. stupcu 3., odnosno iz popisa Priloga I.B stupcu 3. Uredbe - tada je postrojenje VIŠEG RAZREDA. O utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari (NIŽI i VIŠI RAZRED) operater je dužan obavijestiti Agenciju bez odgađanja za prvu obavijest na način da dostavi podatke putem Interneta u bazu RPOT/OPVN sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II.B Uredbe.

Kako primijeniti pravilo za zbrajanje opasnih tvari (Uputa 4 uz Prilog I.A.)?

U slučaju da se u području postrojenja ne nalazi niti jedna pojedinačna tvar ili pripravak u količini većoj ili jednakoj relevantnim propisanim količinama, primjenjuje se sljedeće pravilo kako bi se odredilo je li dotično postrojenje obuhvaćeno relevantnim odredbama Uredbe.

1) Primjenjuju se odredbe Uredbe koje se odnose na viši razred postrojenja u slučaju da je zbroj:

q1/QU1 + q2/QU2 + q3/QU3 + q4/QU4 + q5/QU5 + … veći ili jednak 1,

pri čemu je qx = količina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. Priloga I.A, odnosno kategorije iz Priloga I.B Uredbe, i QUX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 3. Priloga I.A, odnosno kategorije iz Priloga I.B Uredbe.

Ako je gornji zbroj manji od 1, pristupa se sljedećoj provjeri:

2) Primjenjuju se odredbe Uredbe koje se odnose na niži razred postrojenja, u slučaju da je zbroj:

q1/QL1 + q2/QL2 + q3/QL3 + q4/QL4 + q5/QL5 +…veći ili jednak 1,

gdje je qx = količina opasne tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. Priloga I.A, odnosno kategorije iz Priloga I.B Uredbe, i QLX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 2. odnosno kategorije iz Priloga I.B Uredbe.

Ovo se pravilo koristi za procjenu cjelokupne opasnosti povezane s toksičnosti, zapaljivosti i ekotoksičnosti. Stoga se mora primjenjivati tri puta:

  • za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u Dijelu 2., koje potpadaju pod 1., 2. ili 3. kategoriju akutne toksičnosti (izlaganje inhalacijskim putem) ili 1. kategoriju TCOJ, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak H stavke H1 do H3;
  • za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u dijelu 2., koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive tekućine, samoreagirajuće tvari i smjese, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak P stavke P1 do P8;
  • za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u dijelu 2., koje potpadaju pod 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš, 1. kategoriju kronične toksičnosti ili 2. kategoriju kronične toksičnosti, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod dio 1. odjeljak E stavke E1 i E2.

Odgovarajuće odredbe Uredbe primjenjuju se, ako je bilo koji od zbrojeva dobivenih pod (a), (b) ili (c) veći od ili jednak 1.

Primjer: 

Red. brojPrijavljena opasna tvarKoličina opasne tvari (t)Kategorije opasne tvari/granične količine (t)
(Prilog I.A, dio 1., odnosno Prilog I.B)
Redni broj imenovane opasne tvari/granične količine (Prilog I.A, dio 2.)
1.Opasna tvar A1 000P5c ZAPALJIVE TEKUĆINE
E2 Opasno za vodeni okoliš u 2. kategoriji kronične toksičnosti
34.,
2 500-25 000 t
2.Opasna tvar B20H2 AKUTNA TOKSIČNOST,
50-200 t
-
3.

Opasna tvar C

150P4 OKSIDIRAJUĆI PLINOVI25.,
200 - 2 000 t
4.Opasna tvar D, KLOR5H2 AKUTNA TOKSIČNOST
P4 OKSIDIRAJUĆI PLINOVI
E1 Opasno za vodeni okoliš u 1. kategoriji akutne toksičnosti ili 1. kategoriji kronične toksičnosti

10.,
10 - 25 t

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primjena formule za niži razred postrojenja.

Za potrebe primjene pravila iz Upute 4. koristi se najmanja propisana količina za svaku skupinu kategorija iz Upute 4. točke (a), Upute 4. točke (b) i Upute 4. točke (c), koja odgovara dotičnom razvrstavanju.

TOKSIČNOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju točkama H1-H3 /pripadajuća granična količina za niži razred“ i „količina imenovane opasne tvari koje pripadaju po oznakama opasnosti i točkama H1-H3/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“:

20/50+5/10=0,4+0,5=0,9 < 1

ZAPALJIVOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju kategorijama P1-P8/pripadajuća granična količina za niži razred“ i „količina imenovane opasne tvari koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive tekućine, samoreagirajuće tvari i smjese, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“:

1000/2500+150/200 + 5/10=0,4+0,75+ 0,5=1,65 > 1

EKOTOKSIČNOST, zbrajaju se kvocijenti: „količina opasne tvari koje pripadaju kategorijama E1 i E2/pripadajuća granična količina za niži razred i „količina imenovane opasne tvari koje pripadaju po oznakama opasnosti i kategorijama E1 i E2/pripadajuća granična količina za navedenu imenovanu tvar“:

1000/2500+5/10=0,4+0,5=0,9 < 1

Primjenom formule za zbrajanje opasnih tvari pod točkom (b) dobiven je rezultat veći od 1. Potrebno je provjeriti navedene točke i za viši razred postrojenja.

(b) 1000/25000+150/2000+5/25=0,04+0,075+ 0,2=0,315 < 1

Prema dobivenom rezultatu potvrđujemo da operater pripada nižem razredu postrojenja.


Pitanje: Kako odrediti razred obveznika?

U slučaju da posjedujete opasnu tvar u području postrojenja u količinama unutar graničnih vrijednosti stupca 2. Priloga I.A, npr. za grupu: „Naftni derivati i alternativna goriva“ iste iznose 2 500 do 25 000 tona, prema odabiru navedene grupe spadate u kategoriju NIŽI RAZRED.

Koje količine opasnih tvari i/ili smjesa opasnih tvari je potrebno prijaviti temeljem Uredbe?

Količine koje treba uzeti u razmatranje pri odlučivanju o primjeni odgovarajućih članaka najveće su količine koje su prisutne ili bi mogle biti prisutne u bilo kojem trenutku unutar područja postrojenja.

Koje se granične količine primjenjuju ukoliko se opasna tvar nalazi i unutar kategorije opasnih tvari (Prilog I.A dio 1., odnosno Prilog I.B) i u imenovanim tvarima (Prilog I.A dio 2.)?

U slučaju opasnih tvari koje se zbog svojih svojstava mogu razvrstati u više kategorija, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se najmanje propisane količine.

Međutim, za potrebe primjene pravila iz Upute 4. koristi se najmanja propisana količina za svaku skupinu kategorija iz Upute 4. točke (a), Upute 4. točke (b) i Upute 4. točke (c), koja odgovara dotičnom razvrstavanju.

Ako je opasna tvar obuhvaćena dijelom 1. Priloga I.A, odnosno Priloga I.B, a navedena je i u dijelu 2. Priloga I.A, primjenjuju se propisane količine koje su utvrđene u dijelu 2. stupcima 2. i 3. Priloga I.A.

Kako odabrati kategoriju opasnih tvari?

Ukoliko posjedujete više opasnih tvari i/ili smjesa opasnih tvari, potrebno je svoj razred klasificirati prema onoj opasnoj tvari i/ili grupi opasnih tvari za koje su granične vrijednosti „najstrože“. Primjer: postrojenje posjeduje dvije opasne tvari, jednu u količini (6 t) kategorije H1 akutne toksičnosti (granične vrijednost 5 – 20 t) i drugu opasnu tvar u količini 1 000 t (P5c zapaljive tekućine, granične vrijednosti 5 000 – 50 000 t). Razred postrojenja utvrđuje se prema graničnoj količina za kategoriju H1 akutne toksičnosti koja iznosi 5 – 20 t jer je to opasna tvar s nižom donjom graničnom količinom, odnosno „najstroži“ kriterij. Ukoliko neka opasna tvar i/ili smjesa opasnih tvari posjeduje više kategorija opasnih tvari, potrebno je pripadnost razredu ponovo definirati na osnovu one kategorije koja ima „najstrože“ granične vrijednosti. Primjer: kategorija za količinu opasne tvari (11 t) svojstva H1 akutne toksičnosti i zapaljivosti (P5c zapaljive tekućine) utvrđuje se prema graničnoj količina za kategoriju H1 akutne toksičnosti koja iznosi 5 – 20 t jer je niža od granične količine za kategoriju P5c zapaljive tekućine, a čije granične vrijednosti su 5 000 – 50 000 t.

Kada se primjenjuje pravilo „2% propisanih graničnih vrijednosti“ iz Upute 3. Priloga I.A?

Ako se opasne tvari prisutne u području postrojenja u količinama jednakim ili manjim od 2% od navedenih graničnih vrijednosti, potrebno je zanemariti za potrebe izračuna ukupne prisutne količine navedene opasne tvari ili grupe opasnih tvari, u onim slučajevima kada je njihov položaj unutar postrojenja takav da ne mogu djelovati kao pokretači velike nesreće na bilo kojoj lokaciji unutar lokacije samog područja postrojenja. Odnosno te se opasne tvari tada ne moraju zbrajati u formuli iz Upute 4. iz Priloga I.A.

Kako se primjenjuje pravilo „2% propisanih graničnih vrijednosti“ iz Upute 3. Priloga I.A kada jedna opasna tvar ima dvije klasifikacije, a prisutna je u količinama većim od 2% prema jednoj, a manjim od 2% prema drugoj?

Potrebno je opasnu tvar klasificirati prema klasifikaciji gdje tvar prelazi 2%, te istu tvar uključiti prilikom primjene formule za zbrajanje.

Znači li pravilo 2 % da IoS ne treba sadržavati takve male izolirane količine opasnih tvari?

U slučaju kada područje postrojenja potpada pod obveze ove Uredbe, na način da potpada pod Viši razred postrojenja te je obvezno izraditi Izvješće o sigurnosti (IoS), mora obuhvatiti sve opasne tvari i grupe tvari koje se nalaze unutar obveznika, bilo da su uključene u proces ili se skladište. Međutim, za one male količine pojedine opasne tvari koje ne mogu same izazvati veliku nesreću te ne mogu djelovati kao inicijator scenarija velike nesreće bilo gdje unutar lokacije, detaljna analiza rizika velike nesreće nije potrebna. One svejedno moraju biti spomenute u IoS uz objašnjenje zašto nisu spomenute u bilo kojem scenariju analize rizika.

Kako prijaviti podatke u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN)?

Za prijavu podataka potrebno je unutar aplikacije Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) zatražiti korisnički račun putem Zahtjeva za dodjelu korisničkog računa za obveznika, uz odabir unutar rubrike „Tip područja postrojenja“: „Obveznik dostave podataka“.

Unos podataka u bazu RPOT/OPVN provodi od strane operatera imenovana odgovorna osoba za unos podataka na lokaciji područja postrojenja. Zaključno, svaka lokacija područja postrojenja se zasebno prijavljuje i unosi podatke putem svog korisničkog računa.

Rokovi dostave podataka

Prijava se provodi sukladno rokovima propisanim Uredbi i Pravilniku, odnosno bez odgađanja za prvu obavijest. Pritom se prvom obavijesti smatra prva prijava putem Interneta u bazu RPOT/OPVN. Nakon prve obavijesti operater je dužan ažurirati podatke najmanje svakih 5 godina, izuzev planirane promjene u području postrojenja ili postrojenju kada ih dužan dostaviti prije planirane promjene (čl. 12. stavak (1)).

U slučaju zatvaranja područja postrojenja operater je dužan u roku od 15 dana (čl. 12, stavak (3)) od dana donošenja navedene odluke, istu dostaviti Agenciji i nadležnim tijelima s svim potrebnim informacijama sukladno čl. 12. stavak (3).

Na koji način se provoditi on-line unos podataka i tko mora unositi podatke?

On-line unos podataka sukladno Uredbi i Pravilniku provodi se elektroničkim putem (on-line) od strane operatera imenovane odgovorne osobe za unos podataka na lokaciji područja postrojenja, uporabom korisničkog imena (KR) i zaporke koju dodjeljuje Agencija.

Da li ona područja postrojenja ponovo trebaju slati Obavijest ako su prije slali prema staroj Uredbi (114/08)?

Da, sukladno čl. 10. Uredbe dostavom podataka putem Interneta u bazu RPOT/OPVN.

Što je područje postrojenja?

»Područje postrojenja« označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti. Područje postrojenja može biti višeg ili nižeg razreda.

Kako se provodi prijava kada operater ima više područja postrojenja?

Prijava se provodi za svako područje postrojenja. Ako operater posjeduje više područja postrojenja, za svako područje postrojenja mora odrediti prisutnost opasnih tvari te zatražiti korisnički račun za unos podataka u bazu RPOT/OPVN
Kako ispuniti podatke u točci „5. Rezultati procjene rizika“, Priloga II.A?

Za pomoć u ispunjavanju navedenih točaka mogu se koristiti Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama i Metodologija: Provedba prioritetnih aktivnosti u cilju primjene direktive o kontroli opasnih nesreća (Seveso direktiva) u Republici Hrvatskoj. Također, predlažemo pogledati Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 67/14).

Kako ispuniti točku „5.5 Vjerojatnost događaja (događaj/godina)“ Priloga II.A?

Potrebno je napisati vrijednost brojem, npr. 10^(-6) ili 1E(-6) ili 0,000001.

Kako ispuniti točku „5.6 Procjena broja žrtava“ Priloga II.A?

Potrebno je napisati vrijednost „0“ ako nema žrtava, odnosno broj ukoliko postoji podatak.

Na koji način se provodi kontrola kvalitete i potpunosti prijave obveznika?

Sukladno legislativi, nadležna tijela za provjeru potpunosti, točnosti i vjerodostojnosti tj. za verifikaciju podataka su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) i Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS). Inspekcija zaštite okoliša te ostale mjerodavne inspekcije provjeravaju "stanje na terenu". Nad Seveso postrojenjima provodit će se i koordinirani inspekcijski Seveso nadzori od strane više inspekcija.

Kako se može dobiti uvid u podatke OPVN-a?

Svaki obveznik dostave podataka (ODP) može u svakom trenutku pomoću dodijeljenog korisničkog računa (KR) sa kojim je i unio podatke, istima pristupiti. Svako područje postrojenja (PP) vidi samog svoje podatke unutar RPOT i OPVN obrazaca, dok operater pomoću posebno ishođenog računa za operatera, može vidjeti unesene podatke svih svojih lokacija tj. PP.

Kako javnost može dobiti uvid u podatke OPVN-a?

Uvid u podatke baze RPOT/OPVN u dijelu OPVN je javan, osim za slučaj od samog obveznika tražene i od nadležnih tijela odobrene tajnosti pojedinih podataka. Navedene podatke Agencija sukladno svojim obvezama prijavljuje i u bazu e-MARS
Europske komisije, koju vodi i održava JRC (Joint Research Centre). Javnost također dobiva uvid u podatke RPOT/OPVN putem godišnjeg izvješća koje izrađuje Agencija.

Gdje mogu potražiti pomoć za ispunjavanje obrazaca OPVN-a?

Pomoć pri ispunjavanju možete pronaći unutar detaljnih Uputa za korisnike koje se nalaze unutar baze RPOT/OPVN. Upute za ispunjavanje nalaze se i unutar predmetnog Pravilnika. Također, pomoć možete zatražiti putem telefona ili preko aplikacije Industrija Helpdesk koju je Agencija razvila.

Zašto se prijavljuje "izbjegnuta nesreća"?

Pojam "izbjegnuta nesreća" unesen je u legislativu prema uzoru na ostale zemlje članice EU. Unos navedenih događaja u bazu RPOT/OPVN provodi se na dobrovoljnoj bazi. Praćenjem svih nesreća i iznenadnih događaja, uključujući i izbjegnute nesreće, sama industrija, ali i zakonodavna, državna i javna tijela, dobivaju širi spektar informacija koja mogu pomoći i samoj industriji i donosiocima propisa za kvalitetnije i pravovremeno sprječavanje izbijanja nesreća.

Kako se provodi pregled i verifikacija unesenih podataka?

Pregled i verifikaciju podataka unesenih u OPVN provode legislativom propisana nadležna tijela, pomoću dijela aplikacije koje je razvijen u cilju navedene aktivnosti. Nadležna tijela također posjeduju korisničke račune pomoću kojih mogu u svakom trenu provesti provjeru unesenih podataka.
 

Sustav trgovanja emisijama ETS - Registar Unije

Općenito

Što je Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime?

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC) bavi se i rješava pitanja klimatskih promjena na globalnoj razini. Prihvaćena je na samitu u Rio de Janeiru 1992. godine te ju je do danas 191 država ratificiralo. Temeljni cilj Konvencije je “postići stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sistem”. 
Republika Hrvatska postala je stranka Konvencije donošenjem zakona o njezinu potvrđivanju u Hrvatskom saboru, 17. siječnja 1996. godine (NN Međunarodni ugovori br. 2/96 ), a stupila je na snagu 7. srpnja 1996. Istim zakonom Hrvatska je zemlja koja prolazi proces prelaska na tržišno gospodarstvo te je preuzela odgovornost u okviru Priloga I, Konvencije. Zemlje članice Priloga I  su uglavnom razvijene zemlje svijeta i zemlje s ekonomijom u tranziciji kojima je dopuštena fleksibilnost u odabiru bazne godine s najvišom emisijom u razdoblju od 1985 do 1990. Kao članica Konvencije Priloga I, Hrvatska se obavezala zadržati emisiju stakleničkih plinova na razini iz 1990. godine.

Što je Kyoto protokol?

Protokol je međunarodni sporazum vezan za Konvenciju. Glavna značajka Kyoto Protokola je postavljanje obvezujućih ciljeva za smanjenje emisije stakleničkih plinova (šest stakleničkih plinova: CO2, CH4, N2O, HFC, PFC i SF6) za 37 industrijski razvijene zemlje uključujući i Europsku zajednicu i to za vrijeme petogodišnjeg razdoblja (2008- 2012) za prosječni iznos od pet posto prema razini emisije bazne godine. Ciljevi za pojedine države su različiti od -8% smanjenja do +10% povećanja emisije zato što Kyoto protokol veće opterećenje stavlja na razvijene zemlje po principu "zajedničke, ali diferencirane odgovornosti". Time se uvažila činjenica da su uglavnom razvijene zemlje, zbog posljedice industrijske djelatnosti više od 150 godina, odgovorne za sadašnje visoke koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Glavna razlika između Konvencije i Kyoto protokola je da Konvencija ohrabruje industrijske zemlje za stabiliziranje emisija stakleničkih plinova, a Protokol ih obvezuje da to učini.
Kyoto protokol je usvojen u Kyotu u Japanu, 11. prosinca 1997. godine te je stupio na snagu 16. veljače 2005. Do danas uključuje 184 zemlje uključujući EU kao međunarodnu regionalnu zajednicu. Republika Hrvatska potpisala je Kyoto protokol 11. ožujka 1999. godine, a stupio je na snagu tek 28. kolovoza 2007. godine zbog pregovora oko razine bazne godine. Zbog specifičnih okolnosti gdje je Hrvatska integrirana u ekonomski, energetski i infrastrukturni sustav bivše Jugoslavije odlukom Konferencije stranaka u Montrealu 2005. Hrvatskoj je dopušten određeni stupanj fleksibilnosti pri određivanju referentne visine emisija stakleničkih plinova u odnosu na povijesnu razinu. Na zasjedanju Konferencije stranaka u Nairobiju 2006. donesena je Odluka kojom se Hrvatskoj dozvoljava dodatnih 3,5 Mt CO2-eq na razinu emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine u svrhu definiranja razine emisije bazne godine za provedbu svojih obveza Konvencije te tada emisija bazne godine iznosi 34,64 Mt CO2-eq.
Prilog B Kyoto protokola utvrđuje obveze kvantitativnog smanjenja pojedinačno za svaku zemlju koje treba postići u petogodišnjem razdoblju od 2008. do 2012. godine. Za Republiku Hrvatsku to znači smanjenje od 5% u odnosu na razinu iz 1990. godine.
Prema Ugovoru, zemlje moraju ispuniti svoje ciljeve prije svega kroz nacionalne mjere. Međutim, zbog lakšeg ispunjenja obveza, Kyoto Protokol zemljama nudi dodatne tržišne mehanizme:

  • Mehanizam zajedničke provedbe (eng. Joint Implementation, u daljnjem tekstu JI), 
  • Mehanizam čistog razvoja (eng. Clean development mechanism, u daljnjem tekstu CDM) i 
  • Mehanizam međunarodnog trgovanja emisijama (eng. Emission Trading Scheme, u daljnjem tekstu ETS).

Što su fleksibilni mehanizmi Kyoto protokola?

Kyoto protokol uveo je i definirao dodatne mjere za smanjenje emisija- tri fleksibilna mehanizma koji mogu pomoći pri ispunjenju obveza Kyoto protokola. Ta tri fleksibilna mehanizma podrška su inicijativama pokrenutim na državnoj razini:

  1. Mehanizam zajedničkih projekata (eng. Joint Implementation, JI) industrijski razvijenim zemljama članicama Priloga I omogućuje da surađuju na postizanju ciljanog smanjenja emisija na način kojim će kompenzirati potraživanja i dugovanja.
  2. Mehanizam čistog razvoja (eng. Clean development mechanism, CDM) omogućuje tijelima državne uprave i privatnim organizacijama u industrijaliziranim zemljama primjenu projekta za smanjenje emisija u zemljama u razvoju, radi postizanja utvrđenih ciljeva smanjenja.
  3. Međunarodno trgovanje emisijama (eng. Emission Trading Scheme, ETS) omogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova na ekonomski prihvatljiv i učinkovit način tako da industrijalizirana zemlja proda drugoj zemlji viškove dodijeljenih jedinica temeljem smanjenja vlastitih emisija obzirom na kvotu na koju se obvezala.

Za sudjelovanje u ETS-u odredbe Kyoto protokola uvjetuju ograničavanje korištenja jedinica smanjenja pribavljenih na osnovu projektnih mehanizama čistog razvoja (CDM) i zajedničke provedbe (JI). Korištenje tih jedinica smatra se dodatkom domaćih mjera za države s obvezom smanjenja u okviru protokola. U Hrvatskoj je postrojenjima dozvoljeno koristiti emisijske jedinice iz CDM i JI do 15% od iznosa dodijeljenog svakom postrojenju.

Što je mehanizam zajedničkih projekata?

Mehanizmom zajedničkih projekata ostvaruje se suradnja na projektima smanjenja emisija iz izvora ili uklanjanja na ponorima između stranaka priloga I, Konvencije.
Mehanizam dopušta zemljama smanjenje odnosno ograničavanje emisija preko zarađenih „Jedinica smanjenja emisije“ (eng. Emission Reduction Units, ERU) iz projekta smanjenja. ERU jedinice generirane iz takvih projekata mogu se koristiti za izvršavanje cilja smanjenja emisija prema Kyoto protokolu ( JI projekti daju stranci fleksibilno i ekonomski prihvatljivo rješenje ostvarivanja Kyoto cilja, dok zemlji domaćinu projekta donosi korist od stranih ulaganja i transfera tehnologije. Projekt mora imati odobrenje zemlje domaćina, a sudionici u projektu moraju biti autorizirani od strane koja provodi projekt.

Što je mehanizam čistog razvoja?

Mehanizam čistog razvoja zemljama koje moraju smanjiti emisije ili su im ograničene obvezama iz Kyoto protokola dopušta da svoje smanjenje emisija ostvare preko smanjenja emisija u zemljama u razvoju. Takvim projektima se zarađuju jedinice „ Ovjereno smanjenje emisija“ (eng. Certified Emission Reduction, CER) kao ekvivalent jedne tone CO2 (u daljnjem tekstu CO2-eq ) koji se može uračunati u cilju ostvarivanja Kyoto ciljeva. Ovakvi projekti čine prve globalne, ekološke i kreditne sheme koje pruža standardizirani instrument smanjenja emisija. CDM projektne aktivnosti mogu uključivati npr. projekte za ruralnu elektrifikaciju pomoću solarnih ćelija ili ugradnju energetski učinkovitih kotlova. Taj mehanizam potiče održivi razvoj i smanjenje emisija dok razvijene industrijalizirane zemlje dobivaju fleksibilan način zadovoljavanja smanjenja i ograničenja emisija. Do danas u prvom razdoblju Kyoto protokola registrirano je 1650 CDM projekata, a izdano je više od 9,9 Mt CO2-eq.

Što je međunarodno trgovanje emisijama?

Zemlje potpisnice Kyoto protokola prihvatile su ciljeve za ograničenje odnosno smanjenje emisija. Ti ciljevi su izraženi kao dopuštena razina emisija odnosno kao „jedinice dodijeljenog iznosa“ (eng. Assigned amount units, AAU) u petogodišnjem razdoblju.
ETS omogućava zemljama koje su smanjile emisiju u odnosu na Kyoto cilj da prodaju višak dodijeljenih jedinica zemljama čije su emisije preko zahtijevanih ciljeva. Na taj način emisija je pretvorena u novu robu kojom se trguje baš kao i svakom drugom robom na tržištu, ali u obliku smanjenja emisije stakleničkih plinova. Kako je ugljični dioksid glavni staklenički plin međunarodno trgovanje emisijama naziva se još i tržište ugljika.

Registar Unije

Koja je uloga Registra u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova?

Registar Unije je sistematizirana i informatizirana baza podataka u kojoj se vode računi sudionika sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova i preko kojih se vrše transakcije jedinica, slično kao što bankarski sustavi to rade s novcem. Registar također služi postrojenjima i operatorima zrakoplova za predaju jedinica kako bi pokrili verificirane emisije, odnosno ispunili zakonom propisane obaveze.

Kojim propisima se regulira uspostava i način korištenja Registra?

Popis aktualnih hrvatskih i europskih propisa vezanih za Registar i sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova možete pronaći na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Tko je nacionalni administrator Registra Unije u Republici Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj nacionalni administrator Registra je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu sukladno čl. 101., st. 2., Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11 ,47/14, 61/17 ).

Tko je nadležno tijelo za poslove oko trgovanja emisijskim jedinicama u Republici Hrvatskoj?

Nadležno tijelo za upravljanje sustavom trgovanja emisijskim jedinicama u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Sukladno čl. 102. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17), Ministarstvo u ime Republike Hrvatske upravlja s računima RH u Registru, te daje nalog Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu u vezi upravljanja tim računima.

Kako slati zahtjeve i podatke nacionalnom administratoru?

Kod slanja zahtjeva i podataka potrebno je poštovati propisane upute, prije svega zbog sigurnosnih razloga i zaštite osobnih podataka.
Zahtjev za otvaranjem računa i svu potrebnu dokumentaciju potrebno je dostaviti na adresu i prema uputama kako je navedeno u obrascu zahtjeva.
Kod slanja zahtjeva za izvršenjem, zaustavljanje ili povratom izvršene transakcije te kod slanja URID-a ovlaštenih predstavnika, potrebno je slati podatke u skladu s uputama za dostavljanje klasificiranih podataka poglavlje 5. u ''Uvjetima korištenja''.
URID se ne smije slati putem e-maila.
Ovi podaci šalju se na način da se dopis s podatkom sprema u dvije neprozirne čvrste omotnice. Unutarnja omotnica označena je s napomenom ''Poslovna tajna-povjerljivo'', te punim nazivom i adresom pošiljatelja i primatelja. Na vanjskoj omotnici istaknuti su naziv i adresa pošiljatelja i primatelja. Vanjska omotnica ne smije biti označena niti jednim stupnjem tajnosti, niti ičime ukazivati da se radi o klasificiranim podacima za Registar, te je označena kao uobičajena dostava podataka, tj. samo s napomenom ''Za Registar Unije''.
Zbog prirode posla moguće je zahtjeve za izvršenjem transakcije/povratom izvršene transakcije poslati i e-mailom (na ghgregistry.admin@haop.hr ), na način da dopis s zahtjevom (ispunjen na propisan način) bude skeniran i poslan kao prilog e-maila, a u predmetu poruke mora biti napomena ''Povjerljivo''. Dopis u prilogu mora biti potpisan od ovlaštenog predstavnika i dodatnog ovlaštenog predstavnika (ako je imenovan na račun) ili od osobe ovlaštene za zastupanje vlasnika računa, u kojem slučaju dopis mora imati i pečat vlasnika računa (ako je pravna osoba).

Kako će nacionalni administrator slati obavijesti korisnicima?

Obavijesti koje nisu klasificirane, nacionalni administrator (HAOP) će slati putem e-maila ili poštom na uobičajen način (jedna neprozirna omotnica, bez oznake klasifikacije). Kod primanja obavijesti od nacionalnog administratora e-mailom, obavezno provjerite da li je on i stvarni pošiljatelj te poruke. To možete provjeriti na način opisan u brošuri ''Sigurno korištenje Registra Unije''.
Podatke koji su klasificirani (npr. upisni kod), nacionalni administrator će slati na isti način kao što je propisano da ih šalje korisnik. Upisni kod uvijek će biti poslan poštom, nikad e-mailom. 

Kojih sigurnosnih postupaka se moram pridržavati kod korištenja Registra?

Upute o održavanju informatičke sigurnosti navedene su u brošuri ''Sigurno korištenje Registra Unije'', objavljenoj na internetskim stranicama HAOP. Obavezno proučite ovu brošuru kako bi bili upoznati sa svim sigurnosnim uputama i postupcima u slučaju potrebe.


 

Otvaranje računa

Koji je postupak za otvaranje računa?

Za otvaranje svih vrsta računa potrebno je ispuniti obrazac zahtjeva i priložiti potrebne dokumente. Odaberite obrazac ovisno o vrsti računa koji želite otvoriti. Obrazac zahtjeva u Word formatu preuzmite na Vaše računalo, ispunite ga na računalu, ispišite, potpišite na za to predviđenim mjestima i, skupa s dokumentacijom, pošaljite poštom na adresu naznačenu u obrascu, s napomenom ''Za Registar Unije''.
Po primitku zahtjeva, HAOP će pregledati zahtjev i dokumentaciju. Ako je potrebna nadopuna ili dodatna dokumentacija, dobit ćete obavijest o tome. Nakon što HAOP utvrdi da je zahtjev i priložena dokumentacija potpuna, ažurna, točna i istinita, nacionalni administrator poslat će obavijest ovlaštenim predstavnicima imenovanim u zahtjevu da naprave račun u ECAS-u te nakon toga popune svoje osobne podatke i time se registriraju u aplikaciju Registra.
Nakon registracije sustav će korisniku dodijeliti jedinstveni korisnički broj (URID). Ovlašteni predstavnici će obavijestiti HAOP. Po primitku obavijesti, HAOP će u ime podnositelja zahtjeva otvoriti račun u Registru i na taj račun uključiti ovlaštene predstavnike stvaranjem upisnog koda.
Ako je za traženu vrstu računa propisano plaćanje naknade za otvaranje/održavanje, nakon što zaprimi uplatu, HAOP će poslati upisni kod na kućne adrese ovlaštenih predstavnika (na način opisan u poglavlju 5. ''Uvjeta korištenja'').
U slučaju da sumnjate da je upisni kod kompromitiran, odmah javite nacionalnom administratoru. Po primitku upisnog koda, ovlašteni predstavnici će unijeti taj kod u aplikaciju Registra i time se aktivirati kao korisnici računa te će dobiti pristup funkcijama Registra u skladu sa svojom ulogom.

Koji dokumenti su potrebni za otvaranje računa?

Za otvaranje računa potrebno je obrascu zahtjeva priložiti dokumente vlasnika računa (pravne ili fizičke osobe) te dokumente ovlaštenih predstavnika. Traženi dokumenti ovise o vrsti računa i informacije o njima možete pronaći u Pravilniku o načinu korištenja Registra Europske unije (NN 26/15) te u obrascima zahtjeva za otvaranje računa.
Ako se šalju preslike dokumenata, one moraju biti ovjerene, a za strane dokumente i legalizirane. Dokumenti, odnosno datum ovjere/legalizacije, ne smiju biti stariji od 3 mjeseca.

U kojem obliku je potrebno poslati dokument koji je dokaz o bankovnom računu?

Dokaz o bankovnom računu podnositelja zahtjeva mora biti original, odnosno ako je kopija mora biti ovjerena kod javnog - bilježnika.
Dovoljno je poslati samo jednu stranicu na kojoj su vidljivi datum (ne stariji od 3 mjeseca), naziv nositelja računa, broj žiro računa i IBAN. Predlažemo da bankovni izvadak odnesete u poslovnicu banke kako bi dobili originalni pečat i potpis. Korisnicima je ovo bilo dosad najjednostavnije rješenje.

Ako isti vlasnik računa otvara više računa, da li je potrebno uz svaki zahtjev slati ovjerene preslike svih dokumenata?

Svaki pojedinačni zahtjev mora biti u potpunosti ispunjen i uz njega mora biti priložena potpuna dokumentacija. Ako zahtjeve podnosi isti vlasnik računa, uz barem jedan od zahtjeva moraju biti priloženi originali/ovjerene preslike dokumenata, a u ostalim zahtjevima mogu biti preslike originala/ovjerenih preslika, s obaveznom napomenom uz koji zahtjev su priloženi ovjereni dokumenti.
Isto vrijedi i za dokumente ovlaštenih predstavnika, ako je vlasnik računa odlučio imenovati iste osobe kao ovlaštene predstavnike na više računa. Uzmite u obzir da dokumenti ne smiju biti stariji od 3 mjeseca (npr. u slučaju kad vlasnik već otvorenog računa šalje zahtjev za novi račun).

Kako slati nadopunu zahtjeva za otvaranje računa?

Ako poslani zahtjev nije potpun, putem e-maila ćete dobit obavijest od nacionalnog administratora da morate dopuniti zahtjev, ispraviti neke od podataka ili poslati nove dokumente.
Za podatke koje ispravljate ili dopunjujete ne morate ispunjavati novi obrazac zahtjeva, nego ispravke možete dostaviti putem dopisa, potpisanog od zakonskog zastupnika i s pečatom tvrtke.
Ako šaljete podatke u novom obrascu zahtjevu ili koristeći neko od poglavlja tog obrasca, on obavezno mora sadržavati poglavlje ''Potpis i pečat'', s potpisom i pečatom zakonskog zastupnika. Tražene podatke i dokumente dostavite u što kraćem roku kako bi se nastavilo s obradom zahtjeva.

Što je EU Login kako otvoriti račun u EU Login i registrirati se u aplikaciju Registra Unije?

EU Login je sustav Europske komisije za autorizaciju korisnika koji služi za pristup određenim aplikacijama i bazama podataka, među ostalim i Registru Unije. Korištenjem dvostrukog tipa potvrde (korisničko ime i lozinka + SMS kontrolni kod) omogućava veću sigurnost i smanjuje mogućnost pristupa neovlaštenim osobama.
Postupak za otvaranje računa u EU Login i registraciju u aplikaciju Registra Unije detaljno je opisan u ''Vodiču za brzi start''. Pobrinite se da kod unošenja e-mail adrese i broja mobitela, ista adresa i broj budu uneseni u EU Login i u Registar.
URID koji ćete dobiti na kraju procesa je jedinstveni korisnički broj koji je povjerljiv i koji ne smijete dijeliti s drugim osobama.

Nakon što smo otvorili račun, kad možemo početi trgovati s emisijskim jedinicama? 

S trgovanjem, odnosno prijenosom emisijskih jedinica s jednog računa na drugi, možete početi čim Vaš račun u Registru bude otvoren, odnosno čim bude plaćena naknada za otvaranje računa  te čim ovlašteni predstavnici unesu svoje upisne kodove.

Kolika je naknada za otvaranje i održavanje računa u Registru Unije?

Sukladno članku 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka (NN 61/17) za otvaranje i vođenje računa u hrvatskom dijelu Registra Unije ne plaća se naknada.

Što je dokaz da je otvoren korisnički račun u Registru Unije?

Svi računi otvoreni u Registru Unije su navedeni na web stranici Dnevnik transakcija Europske unije (EUTL).
 

Računi

Tko može otvoriti račun u hrvatskom dijelu Registra?

Vlasnici računa u hrvatskom dijelu Registra mogu biti obvezni i dobrovoljni sudionici EU ETS-a.
Obvezni sudionici EU ETS-a su operateri postrojenja i operatori zrakoplova, i oni su, kao nositelji dozvole za emisije stakleničkih plinova, obavezni otvoriti račun u Registru (čl. 103., st. 3. Zakona o zaštiti zraka, NN 130/11, 47/14, 61/17 ).
Dobrovoljni sudionici EU ETS-a su fizičke ili pravne osobe koje žele imati otvoren račun u Registru zbog trgovanja jedinicama ili njihovog brisanja/poništavanja (sukladno čl. 103., st. 1. Zakona o zaštititi zraka, NN 130/11, 47/14, 61/17), a osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti za otvaranje računa su propisani Pravilnikom o načinu korištenja Registra Europske unije (NN 26/15) i Uvjetima korištenja.
Poseban slučaj su verifikatori, koji otvaraju račun u Registru kako bi mogli odobriti emisije operatera postrojenja koje verificiraju.

Koje vrste računa je moguće otvoriti u hrvatskom dijelu Registra?

Obvezni sudionici otvaraju račun operatera postrojenja (operator holding account), odnosno račun operatora zrakoplova (aircraft operator holding account).
Bilo koja fizička ili pravna osoba koja zadovoljava propisane uvjete može otvoriti osobni račun (personal holding account) ili račun za trgovanje (trading account).
Verifikatori otvaraju račun verifikatora (verifier account) pomoću kojeg odobravaju emisije postrojenja koje su verificirali.

Koja je razlika između korisničkog računa i računa za trgovanje?

Korisnički računi (holding accounts) su račun operatera postrojenja (operator holding account), račun operatora zrakoplova (aircraft operator holding account) i osobni račun (personal holding account). S tih računa moguć je prijenos jedinica samo na račune s liste provjerenih računa (čl. 65. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije). Ti prijenosi ne zahtijevaju potvrdu dodatnog ovlaštenog predstavnika, ali su podložni 26-satnoj odgodi. Ipak, ako je dodatni ovlašteni predstavnik imenovan na račun, on mora potvrditi svaki prijenos.
Račun za trgovanje (trading account) ima mogućnost prijenosa jedinica i na račune koji nisu na njegovoj listi provjerenih računa (čl. 66. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije). U tom slučaju, prijenos je podložan 26-satnoj odgodi i mora biti potvrđen od strane dodatnog ovlaštenog predstavnika. Ako se jedinice prenose s računa na trgovanje na neki od računa s njegove liste provjerenih računa, takav prijenos nije podložan 26-satnoj odgodi, nego se izvršava trenutno. Takav prijenos ne mora biti potvrđen od dodatnog ovlaštenog predstavnika, osim ako on nije imenovan na računu.
Račun za trgovanje nudi veću fleksibilnost kod prijenosa jedinica na drugi račun, a korisnički računi nude veću razinu sigurnosti zbog potrebe za posjedovanjem liste provjerenih računa te obaveznim odgodama.

Kako izmijeniti podatke na računu?

Podatke na računu (osobne podatke o predstavnicima, podatke o postrojenju, itd.) je moguće izmijeniti tako da se u odgovarajući obrazac Zahtjeva za otvaranje računa ili Zahtjeva za zamjenu, promjenu, uklanjanje i dodavanje novih korisnika (dostupni na web stranici (stavit link na dokument).unesu samo oni podaci koji se mijenjaju, zakonski zastupnici ga potpišu i stave žig tvrtke te ga dostavite poštom u Agenciju s popratnim dopisom u kojem su navedene promjene.
 

Korisnici računa i njihove uloge

Koja je razlika između vlasnika računa, ovlaštenog predstavnika, dodatnog ovlaštenog predstavnika i pasivnog ovlaštenog predstavnika?

Vlasnik računa je pravna ili fizička osoba koja posjeduje račun u Registru Unije.
Ako je vlasnik računa pravna osoba, u zahtjevu za otvaranje računa i poslovima vezanim za imenovanje ovlaštenih predstavnika, vlasnika računa predstavlja zakonski zastupnik pravne osobe (osoba ovlaštena za zastupanje prema izvatku iz registra trgovačkog suda).
Ako je vlasnik računa fizička osoba, ta ista osoba je zakonski zastupnik i potpisuje zahtjev za otvaranje računa te imenuje ovlaštene predstavnike.
U hrvatskom dijelu Registra Unije, vlasnik računa može biti pravna osoba registrirana u RH, ili fizička osoba s prebivalištem u RH (čl. 8. Pravilnika o načinu korištenja Registra Europske unije NN 26/15).
Ovlašteni predstavnik je osoba imenovana od strane vlasnika računa za obavljanje poslova u Registru. Ovlašteni predstavnik ima pristup računu, može predlagati transakcije ili druge zadatke na računima (npr. dodavanje računa na listu provjerenih računa). Svaki račun mora imati najmanje dva ovlaštena predstavnika, osim računa verifikatora, koji može imati jednog.
Dodatni ovlašteni predstavnik je osoba imenovana od strane vlasnika računa za obavljanje poslova u Registru. Dodatni ovlašteni predstavnik ima pristup računu, ali ne može predlagati transakcije ili druge zadatke, nego ih samo potvrđivati, čime predstavlja dodatni sigurnosni faktor ("4-eyes principle"). Dodatni ovlašteni predstavnik nije obavezan na računu.
Pasivni ovlašteni predstavnik je osoba imenovana od strane vlasnika računa kao korisnik koji ima samo "view only" pristup Registru, tj. može pregledavati stanje i procese na računu, ali ne može izvršavati nikakve transakcije ili zadatke. Pasivni ovlašteni predstavnik nije obavezan na računu. 

Da li ista osoba može biti ovlašteni predstavnik na više računa?

Jedna osoba može biti ovlašteni predstavnik, dodatni ovlašteni predstavnik ili pasivni ovlašteni predstavnik na neograničenom broju računa, ali na jednom računu može obavljati samo jednu ulogu (nije moguće da ista osoba bude ovlašteni predstavnik i dodatni ovlašteni predstavnika na istom računu).

Što ukoliko neki od korisnika napusti tvrtku ili treba biti zamijenjen drugom osobom?

Ako odlučite imenovati novog zakonskog zastupnika, potrebno je poslati dopis u kojem nas obavještavate da prethodni zakonski zastupnik više neće biti na toj poziciji, te tko će biti novi zakonski zastupnik. Dopis treba biti potpisan od zakonskih zastupnika, tj. osoba ovlaštenih za zastupanje, sukladno podacima iz sudskog registra.
U dopisu obavezno mora stajati dio u kojem novi zakonski zastupnika potvrđuje da je upoznat i da se slaže s prethodno imenovanim ovlaštenim predstavnicima (nabrojati koji su). Uz dopis moraju biti priloženi dokumenti novog zakonskog zastupnika te izvadak iz sudskog registra.
Ako odlučite imenovati novog ovlaštenog predstavnika/dodatnog ovlaštenog predstavnika/pasivnog ovlaštenog predstavnika ili zamijeniti nekog od starih, potrebno je ispuniti odgovarajuće rubrike u Zahtjevu za zamjenu, promjenu i dodavanje novih korisnika te priložiti potrebne dokumente.
Kod brisanja nekog od korisnika, imajte na umu da račun u Registru Unije mora imati najmanje dva ovlaštena predstavnika, tako da brisanje neće biti moguće ako bi ono dovelo do neispunjenja ovog uvjeta.
Ako je došlo do promjene nekog od korisnika, a račun još nije otvoren, potrebno je promjenu javiti putem dopisa (s potpisom i pečatom zakonskog zastupnika), ispuniti odgovarajuće rubrike u Zahtjevu za otvaranje računa te priložiti potrebne dokumente.

Što ukoliko dođe do promjene u tvrtki?

Ukoliko u tvrtki koja je vlasnik računa dođe do pravno važeće promjene kao što je promjena imena ili pravnog oblika tvrtke (d.d./d.o.o.), promjene zakonskog zastupnika i sl., potrebno je u Agenciju dostaviti izvod iz sudskog registra (original ili ovjerena kopija) u kojem su vidljive promjene.
Pri promjeni vezanoj uz zakonske zastupnike potrebno je dostaviti dokumente s podacima o novim zakonskim zastupnicima tvrtke kako je navedeno u poglavlju 7. Zahtjeva za otvaranje računa.
Uz izvod iz sudskog potrebno je priložiti dopis u kojem novi zakonski zastupnik izjavljuje da se slaže sa trenutno imenovanim ovlaštenim predstavnicima računa, ukoliko se ne mijenjaju.
 

Transakcije

Koje vrste transakcija je moguće izvršiti s različitih vrsta računa?

Ovisno o vrsti računa i Vašim pravima na računu, moguće je izvršavanje sljedećih transakcija: predaja jedinica za ispunjavanje obaveza, prijenos jedinica na drugi račun, dobrovoljno brisanje/poništenje jedinica.
Predaja jedinica moguća se samo s računa operatera postrojenja i račun operatora zrakoplova. Prethodno u Registru moraju biti unesene verificirane godišnje emisije do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu. Unos verificiranih emisija vrši ovlašteni predstavnik računa, a verifikator ih odobrava i označava kao verificiranim.
Predaju vrši ovlašteni predstavnik računa. Predaju je potrebno izvršiti do 30.4. tekuće godine. Predaja jedinica mora biti potvrđena od dodatnog ovlaštenog predstavnika, ako je imenovan na račun, ili od drugog ovlaštenog predstavnika.
Prijenos jedinica moguć je sa svih korisničkih računa te sa računa za trgovanje. Moguće je prenositi jedinice (samo Kyoto jedinice) i na račune izvan Registra Unije (''vanjski računi''), te ih je također moguće primati s tih računa.
Brisanje (za emisijske jedinice) i poništenje (za Kyoto jedinice) moguće je sa svih korisničkih računa te s računa za trgovanje. Brisanje/poništenje je dobrovoljno uklanjanje jedinica iz sustava, čime one postaju neupotrebljive za daljnju predaju ili trgovanje.

Tko vrši transakcije?

Sve transakcije može predložiti, tj. pokrenuti samo ovlašteni predstavnik, a dodatni ovlašteni predstavnik (ako je imenovan na račun) ih mora potvrditi.
Detaljne informacije o transakcijama i način na koji ih je moguće izvršiti navedene su u ''Vodiču za korisnike'', koji se nalazi u aplikaciji Registra Unije pod kategorijom "Pomoć" ("Help").

Koji je smisao 26-satne odgode transakcija?

Svaka transakcija, osim prijenosa jedinica s računa za trgovanje na neki od računa s njegove liste provjerenih računa, podložna je odgodi od 26 sati od trenutka pokretanje/potvrde transakcije do njenog izvršenja.
Odgoda je uvedena kao sigurnosni mehanizam kako bi vlasnik računa/ovlašteni predstavnik, ukoliko sumnja da je transakcija pokrenuta s namjerom prijevare, imao dovoljno vremena da to uoči i zaustavi sumnjivu transakciju.

Da li je moguće zaustaviti transakciju dok još nije izvršena?

Ako sumnjate da je transakcija pokrenuta s namjerom prijevare, morate napraviti zahtjev prema nacionalnom administratoru da zaustavi transakciju, najkasnije do dva sata prije isteka 26-satne odgode (čl. 39., st. 4. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije).
Zahtjev se šalje na način opisan u poglavlju 5. 8.1. ''Uvjeta korištenja''.
Zbog hitnosti, preporučeno je odmah pri uočavanju sumnje javiti se nacionalnom administratoru putem telefona i e-maila ( ghgregistry.admin@haop.hr ). Odmah nakon podnošenja zahtijeva za prekidom transakcije, potrebno je o sumnji obavijestiti i nadležna tijela za kazneni progon. Ta obavijest prosljeđuje se i nacionalnom administratoru, u roku od sedam dana. 

Da li je moguće izvršiti povrat već izvršene transakcije?

Jedine transakcije za koje je moguće učiniti povrat, nakon što su izvršene, su predaja jedinica i poništenje/brisanje jedinica (čl. 70., st. 2. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije).
Ako je neka od tih transakcija pokrenuta nehotice ili greškom, potrebno je poslati pismeni zahtjev potpisanom izjavom, kao što je opisano u ''Uvjetima korištenja''.
Ako je pogreškom izvršena transakcija prijenosa na neki drugi račun, nacionalni administrator ne može izvršiti povrat te transakcije.

Što ako ovlašteni predstavnik ne može pristupiti računu i izvršiti transakciju?

U slučaju da ovlašteni predstavnik zbog tehničkih ili drugih razloga ne može pristupiti Registru, može poslati zahtjev nacionalnom administratoru da izvrši transakciju u njegovo ime (čl. 23., st. 5. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije).
Zahtjev mora biti potpisan te ispunjen u skladu s uputama iz točke 8.3. Uvjeta korištenja (stavit link na dokument).te budući da su podaci koje sadrži klasificirani kao povjerljivi, poslan na način opisan u točki 5. istih Uvjeta. Obrazac zahtjeva za transakciju nalazi se na (stavit link na dokument).

Lista provjerenih računa

Što je lista provjerenih računa?

Svaki račun može imati svoju listu provjerenih računa (trusted account list – TAL). Lista sadrži račune koje je vlasnik računa označio kao pouzdane za obavljanje prijenosa jedinica, što mu omogućuje veću fleksibilnost kod prijenosa na te račune.
Kod prijenosa jedinica s računa za trgovanje na račun s njegove liste provjerenih računa, nema obavezne odgode od 26 sati, već se transakcija izvršava odmah.
Kod prijenos jedinica s računa operatera postrojenja, operatora zrakoplova ili osobnih računa, obavezno je da račun primatelja bude na listi provjerenih računa. 

Kako dodati račun na listu provjerenih računa?

Računi koji imaju istog vlasnika računa automatski će biti dodani na listu provjerenih računa.
Dodavanje drugih provjerenih računa može biti predloženo od strane ovlaštenog predstavnika. Kao i kod transakcija, za do davanjem računa na listu provjerenih računa postoji odgoda između potvrde i izvršenja zahtjeva.
Dodavanje će biti izvršeno 7 radnih dana nakon što je prijedlog potvrđen od strane dodatnog ovlaštenog predstavnika (ili drugog ovlaštenog predstavnika, ako dodatni ovlašteni predstavnik nije imenovan na račun). Vidjeti čl. 26. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije i poglavlje 8.2. ''Uvjeta korištenja''.

Ispunjavanje obaveza u Registru

Tko unosi verificirane godišnje emisije u aplikaciju Registra?

Verificirane godišnje emisije unosi ovlašteni predstavnik računa, najkasnije do 31.3. za emisije iz prethodne godine.
Postupak unosa verificiranih emisija opisan je u "Vodiču za ispunjavanje obaveza" i videozapisu "Enter and verify emissions" koji se nalazi u aplikaciji Registra Unije pod kategorijom "Pomoć" ("Help").

Što ako verificirane emisije ne budu unesene i odobrene na računu do 31.3.?

Sukladno čl. 36. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije, ako ovlašteni predstavnik do 31.3. ne unese verificirane emisije, odnosno ako ih verifikator ne potvrdi, račun operatera postrojenja/operatora zrakoplova se automatski stavlja u status ''blokiran''. Čim emisije budu unesene i potvrđene, račun će se automatski staviti u status ''otvoren''.
S blokiranog računa nije dopušteno pokretati procese, osim procesa za predaju jedinica, za unos verificiranih emisija i za ažuriranje podataka o računu (sukladno čl. 10., st. 2. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. To znači da, među ostalim, sa blokiranog računa nije moguće prenositi jedinice na druge račune (prodavati ih), ali ih je moguće primati na račun (kupovati).

Tko vrši predaju emisijskih jedinica u aplikaciji Registra?

Predaju emisijskih jedinica vrši ovlašteni predstavnik računa, najkasnije do 30.4. za emisije iz prethodne godine. Ako je dodatni ovlašteni predstavnik imenovan na račun, on mora potvrditi zahtjev za predaju.
 Postupak predaje emisija opisan je u "Vodiču za ispunjavanje obaveza" i u videozapisu "Propose a transaction - Surrender allowances" koji se nalaze u aplikaciji Registra Unije pod kategorijom "Pomoć" ("Help").
Iznimno, ako ovlašteni predstavnik nije u mogućnosti izvršiti transakciju predaje, može podnijeti zahtjev nacionalnom administratoru da on izvrši tu transakciju u ime vlasnika računa. Zahtjev se predaje na način opisan u poglavlju 8.3 ''Uvjeta korištenja''.

Kad je najranije moguće izvršiti predaju emisijskih jedinica?

Jedinice možete predati nakon što su u aplikaciji Registra unesene i odobrene emisije za prethodnu godinu. Ovo će ovisiti o tome kad je ovlašteni predstavnik računa unio emisije i verifikator odobrio emisije u Registru.

Do kojeg datuma će na račune operatera biti dodijeljene besplatne emisijske jedinice? 

Besplatne emisijske jedinice biti će dodjeljivane na račune operatera od 1.2. do 28.2. za emisije u tekućoj godini. Iznimno, prema odluci Europske komisije, rok dodijele besplatnih emisijskih jedinica može biti pomaknut.

Koje vrste jedinica se mogu koristiti za ispunjavanje obaveza u EU ETS-u?

Za ispunjavanje obaveze u Registru Unije (predaja emisijskih jedinica) operateri postrojenja koristit će opće emisijske jedinice (EUA), dok operatori zrakoplova mogu koristiti i opće emisijske jedinice i emisijske jedinice za zrakoplovstvo (EUAA).
Operateri postrojenja i operatori zrakoplova mogu također koristiti i međunarodne jedinice, do limita koji im je dopušten. Međunarodne jedinice koje se mogu koristiti su one proizašle iz CDM projekata (''Clean development mechanism'') – CER jedinice, ili JI projekata (''Joint implementation'') – ERU jedinice. Uvjet da bi ove jedinice mogle biti korištene je da su dostupne za ispunjavanje obaveza u EU ETS-u (status ''eligible''), što ovisi o razdoblju njihovog izdavanja i pojedinom projektu. Liste projekata čije su jedinice dostupne i nedostupne moguće je pronaći na Internet stranicama Europske komisije (https://ec.europa.eu/clima/policies/ets/credits_en)  .
Uvjet da jedinica bude dostupna je da projekt bude na pozitivnoj listi i da ne bude na negativnoj. Postoji mogućnost promjene statusa jedinica, ovisno o novim propisima i odlukama, pa je preporučljivo pratiti situaciju s pojedinim projektom. Držanje međunarodnih jedinica koje nisu u statusu ''eligible'' neće biti moguće niti na jednoj vrsti računa u Registru Unije. Da bi međunarodne jedinice bile korištene za ispunjavanje obaveza, prvo ih je potrebno zamijeniti u opće emisijske jedinice u Registru Unije.

Koliki je limit za korištenje međunarodnih (CER i ERU) jedinica?

Obaveza u EU ETS-u. Navedene jedinice potrebno je prethodno kroz sustav Registra Unije zamijeniti za opće emisijske jedinice (EUA).
Sukladno čl. 1.2. Uredbe Komisije (EU) br. 1123/2013, hrvatski operateri postrojenja mogu zamijeniti međunarodne jedinice u opće emisijske jedinice do limita od 4,5 % svojih verificiranih emisija u razdoblju 2013.-2020. Budući da Hrvatska nije bila uključeni u alokaciju za razdoblje 2008.-2012, hrvatski operateri postrojenja imaju isti status kao i drugi novi sektori i nova postrojenja u EU ETS-u.
Sukladno čl. 1.5. Uredbe Komisije (EU) br. 1123/2013, svaki operater zrakoplova ima pravo na korištenje međunarodnih jedinica do najviše 1,5 % svojih verificiranih emisija u razdoblju od 2013.-2020., te eventualno pravo preneseno iz 2012.

Koji je postupak za zamjenu međunarodnih emisijskih jedinica (CER i ERU) u opće emisijske jedinice (EUA)?

Međunarodne jedinice (CER i ERU) moguće je zamijeniti u opće emisijske jedinice (EUA) putem aplikacije Registra Unije. Zamjena se izvršava kao transakcija u Registru Unije, a može je pokrenuti ovlašteni predstavnik računa. Zadatak mora potvrditi dodatni ovlašteni predstavnik, a ako on nije imenovan na račun, drugi ovlašteni predstavnik.
Da bi zamjena bila moguća, uvjeti su da odabrane jedinice raspoložive (status ''eligible'') i da nije iskorišten limit za korištenje međunarodnih jedinica.

Da li međunarodne jedinice (CER/ERU) imaju rok isteka?

CER i ERU jedinice imaju rok do kojeg ih je moguće koristiti u sustavu EU ETS u svrhu ispunjavanja obaveza, tj. do kad ih je moguće zamijeniti za opće emisijske jedinice (EUA). Rok ovisi o razdoblju kad su jedinice izdane i kad su izvršene redukcije emisija kojima su jedinice generirane.
Sukladno čl. 60., st. 1. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013, jedinice iz prvog obvezujućeg razdoblja Kyoto protokola (''Commitment period 1'', CP1) je bilo moguće koristiti u EU ETS-u do 31.3.2015., a za jedinice iz drugog obvezujućeg razdoblja Kyoto protokola (''Commitment period 2'', CP2), rok do kojeg ih je moguće koristiti u EU ETS-u je 31.12.2020.
Nakon isteka roka za korištenje jedinica iz prvog obvezujućeg razdoblja Kyoto protokola, njih više nije moguće držati na računima operatera postrojenja/operatora zrakoplova. Da bi ih se dalje moglo držati, potrebno je otvoriti posebnu vrstu računa (KP osobni račun).
Ako na računima imate jedinice koje su iz drugog obvezujućeg razdoblja i želite ih zamijeniti u EUA, to morate učiniti do 31.12.2020. Da bi zamjena bila moguća, emisije iz prošle godine (u odnosu na godinu u kojoj radite zamjenu) moraju biti unesene i potvrđene u Registru Unije. Kod postupka zamjene, pazite da odaberete jedinice iz projekta koji je iz drugog obvezujućeg razdoblja.

Sustav trgovanja emisijama ETS - Praćenje, izvješćivanje i verifikacija

Praćenje, izvješćivanje i verifikacija

Koja su postrojenja uključena u sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova u RH?

To su postrojenja koja obavljaju djelatnost Priloga I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN 69/12, 154/14).

Gdje se mogu dobiti informacije o sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova?

Informacije se mogu dobiti putem e-maila: ets-postrojenja@mzoe.hr Ministarstva zaštite okoliša i energetike, na internetskim stranicama Ministarstva ili na telefon 3717 136 ili 3717 134 svakog radnog dana od 10-14 sati.

Koje su obveze postrojenja uključenih u sustav trgovanja emisijskih jedinica?

Operater postrojenja i operatori zrakoplova koji obavlja djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi dužni su ishoditi dozvolu za emisije stakleničkih plinova.
Operateri postrojenja i operatori zrakoplova su dužni pratiti emisije iz postrojenja i obavljanja zrakoplovne djelatnosti sukladno odobrenom planu praćenja i dostavljati verificirana izvješća Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
Operater postrojenja i operator zrakoplova dužan je otvoriti račun u Registru Unije pri Agenciji, a sve informacije su dostupne na www.haop.hr .  
Operater postrojenja i operator zrakoplova dužan je najkasnije do 30. travnja tekuće godine predati količinu emisijskih jedinica u Registar Unije u iznosu koji odgovara verificiranoj ukupnoj emisiji stakleničkih plinova iz postrojenja u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno verificiranom izvješću.
Operater postrojenja je obvezan obavijestiti Ministarstvo o svim planiranim promjenama na postrojenju kao i prestanku rada.

Što je potrebno za Dozvolu za emisije stakleničkih plinova i gdje se predaje zahtjev za izdavanje dozvole?

Zahtjev za izdavanje dozvole za emisije stakleničkih plinova sadrži:

  • opis postrojenja i djelatnosti, uključujući i tehnologiju,
  • opis sirovina i pomoćnih materijala,
  • izvore emisija stakleničkih plinova,

Uz zahtjev se prilaže:

  • upravna pristojba od 70,00kn u obliku biljega
  • dva pisana primjerka Plana praćenja potpisanih od strane ovlaštenog zastupnika postrojenja (iz sudskog registra)
  • 1 CD s Planom praćenja u Excell formatu.

Zahtjev se dostavlja na adresu Ministarstva : 
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Radnička cesta 80
10000 Zagreb

Tko vrši verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova?

Verifikaciju izvješća obavljaju pravne osobe koje su akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije ili od strane nacionalnog akreditacijskog tijela druge države članice pri čemu mora biti naznačen opseg verifikacije i određeno geografsko područje (navedene države u kojima se planira provoditi verifikacija).

Je li moguće isključiti postrojenje iz sustava trgovanja emisijskih jedinica i u kojem slučaju?

Operater postrojenja koji ima dozvolu za emisije stakleničkih plinova može Ministarstvu podnijeti zahtjev za isključenje iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama ako:

  • ima emisije stakleničkih plinova manje od 25.000 tona ekvivalenta ugljikovog dioksida u svakoj od 3 prethodne godine, sukladno verificiranom izvješću o emisijama,
  • za postrojenje za izgaranje, ima nazivnu ulaznu toplinsku snagu ispod 35 MW,
  • će provodit mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija.

Isključenjem iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama operater postrojenja nije dužan predati emisijske jedinice u Registar Unije.
Za postrojenje koje je isključeno iz trgovanja emisijskim jedinicama ne dodjeljuju se emisijske jedinice besplatno.
Operater postrojenja koje je isključeno iz trgovanja emisijskim jedinicama obvezan je pratiti emisije stakleničkih plinova i dostaviti verificirano izvješće Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
U slučaju da bilo koje postrojenje, u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 25.000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida ili u slučaju da mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija koje se primjenjuju na postrojenje, prestanu važiti, to postrojenje će ponovo biti uključeno u sustav trgovanja emisijama.
Drugi slučaj isključenja postrojenja iz sustava trgovanja emisijskih jedinica je kad postrojenje prestane obavljati djelatnost iz Priloga I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN 69/12) po kojoj je postrojenje bilo prepoznato kao obveznik sustava trgovanja emisijskim jedinicama.

Tko može i gdje se otvara račun u Registru Unije?

Svaka fizička i pravna osoba može raspolagati i slobodno trgovati emisijskim jedinicama ako ima otvoren račun u Registru Unije. Račun u Registru Unije se otvara u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu. Poslove vođenja računa otvorenih u Registru Unije obavlja Agencija kao nacionalni administrator.
Na Internet stranicama Agencije su navedeni potrebni dokumenti i postupci za otvaranje računa.

Koja postrojenja ne dobivaju besplatne emisijske jedinice?

Postrojenja za proizvodnju električne energije na fosilna goriva dužna su od 1. siječnja 2013. godine kupiti sve emisijske jedinice (jedna emisijska jedinica predstavlja dozvolu za emisiju jedne tone CO2eq) putem dražbe. Ista ne sudjeluju u raspodjeli besplatnih emisijskih jedinica.

Koja postrojenja dobivaju besplatne emisijske jedinice?

Industrijskim postrojenjima se emisijske jedinice dodjeljuju besplatno temeljem referentne vrijednosti u iznosu od 80% u 2013. godini, a smanjivat će se postupno tako da će u 2020. godini iznositi 30%.
Postrojenja koja nisu u mogućnosti transferirati troškove kupovine jedinica u cijenu proizvoda dobivat će sve besplatne emisijske jedinice temeljem referentne vrijednosti. Referentne vrijednosti su određene za pojedine sektore i proizvode temeljem 10 % najefikasnijih postrojenja iz tih sektora u EU, a usvojene su Odlukom 2011/278/EU o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Zajednice o usklađenoj besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica sukladno članku 10.a Direktive 2003/87/EZ.

Na temelju čega su operateri u RH  dobili besplatne emisijske jedinice?

Besplatne emisijske jedinice su se dodijelile sukladno Pravilniku o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica postrojenjima (NN 43/12).
Referentna vrijednost x povijesna proizvodnja = dodijeljene besplatne emisijske jedinice
Operater postojećeg postrojenja koje je ispunjavao uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, uključujući operatera postrojenja za proizvodnju električne energije koje proizvodi toplinu i malog postrojenja koje može biti isključeno iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama, podnijeli su zahtjev za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica Ministarstvu. Uz Zahtjev se prilaže Metodološko izvješće koje sadrži opis postrojenja, primijenjenu metodologiju sastavljanja, različite izvore podataka, korake računskog postupka te, prema potrebi, polazne pretpostavke i primijenjenu metodologiju za raspoređivanje emisija po podpostrojenjima.
Operater postojećeg postrojenja dostavio je podatke o djelatnostima za svako postojeće postrojenje koje ispunjava uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, uključujući postrojenje koje radi samo povremeno, postrojenje koje se drži u pričuvi ili u pripravnosti te postrojenje koje radi prema sezonskom rasporedu, za svaku godinu referentnog razdoblja tijekom kojih je postrojenje radilo i to:

  • za referentno razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2008. ili
  • za referentno razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010.

Konačna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za svako postojeće postrojenje predstavlja umnožak preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica i međusektorskog faktora korekcije koji je odredila Europska komisija (Odluka Komisije 2013/448/EU od 5. rujna 2013. o nacionalnim provedbenim mjerama za prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica stakleničkih plinova u skladu s člankom 11. stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća)

Dodjela besplatnih emisijskih jedinica novim postrojenjima

Ministarstvo izračunava, za novo postrojenje, osim novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., a za koje je operater podnio Zahtjev, preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica od početka redovnog rada postrojenja za svako podpostrojenje zasebno, i to na sljedeći način:

  • preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za proizvod za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za proizvod, s razinom djelatnosti vezanom za proizvod;
  • preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za toplinu za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za toplinu za tu mjerljivu toplinu s razinom djelatnosti vezanom za toplinu;
  • preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s referentnom vrijednosti za gorivo za pojedinu godinu dobiva se množenjem referentne vrijednosti za gorivo s razinom djelatnosti vezanom za gorivo;
  • preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje s procesnim emisijama za pojedinu godinu dobiva se množenjem razine djelatnosti vezane uz procese s 0,97.

Preliminarna ukupna godišnja količina besplatnih emisijskih jedinica za novo postrojenje predstavlja zbroj preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja tog postrojenja, koje se izračunavaju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i dodatnih emisijskih jedinica.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za novo postrojenja.
Emisijske jedinice iz posebne rezerve za nova postrojenja dodjeljuju se prema redu podnošenja Zahtjeva.
Ako Europska komisija ne odbije preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za pojedino postrojenje, Ministarstvo određuje konačnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica.

Dodjela besplatnih emisijskih jedinica novim postrojenjima nakon značajnog povećanja kapaciteta

Operater novog postrojenja čiji kapacitet je značajno povećan nakon 30. lipnja 2011. može podnijeti Zahtjev s obzirom na to povećanje.
Uz zahtjev operater novog postrojenja dostavlja podatke o djelatnostima uključujući podatke o dodanom kapacitetu i instaliranom kapacitetu podpostrojenja nakon značajnog povećanja kapaciteta koje je verifikator ocijenio kao zadovoljavajuće, te dokaz o ispunjenju kriterija za značajno povećanje kapaciteta.
U slučaju procjene naknadne značajne promjene kapaciteta Ministarstvo uzima instalirani kapacitet podpostrojenja nakon značajnog povećanja kao početni instalirani kapacitet tog podpostrojenja.
Ministarstvo izračunava količinu emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno s obzirom na to povećanje, ne dovodeći u pitanje dodjelu tom postrojenju.

Koja je procedura dodjele besplatnih emisijskih jedinica u slučaju značajnog smanjenja kapaciteta?

Na temelju obavijesti operatera o planiranoj promjeni tehničko-tehnoloških karakteristika postrojenja, ili ako Ministarstvo na temelju verificiranih izvješća o emisijama, obavijesti inspekcije zaštite okoliša ili na drugi način utvrdi da je kapacitet postrojenja značajno smanjen nakon 30. lipnja 2011., Ministarstvo po službenoj dužnosti poziva operatera postrojenja da u određenom roku dostavi podatke o umanjenom kapacitetu i instaliranom kapacitetu podpostrojenja nakon značajnog smanjenja kapaciteta te izvješće o verifikaciji za te podatke.
Ministarstvo kod procjene naknadne značajne promjene kapaciteta uzima instalirani kapacitet podpostrojenja nakon značajnog smanjenja kao početni instalirani kapacitet postrojenja.
Ministarstvo umanjuje preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje za preliminarni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica za to podpostrojenje u odnosu na značajno smanjenje kapaciteta.
Ministarstvo određuje umanjenu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj umanjenih preliminarnih godišnjih količina besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenju.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu umanjene preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenja.
Na temelju umanjene konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na značajno smanjenje kapaciteta za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine u kojoj je došlo do značajnog smanjenja kapaciteta ili za razdoblje od 2013. do 2020., ako je do značajnog smanjenja kapaciteta došlo prije 1. siječnja 2013. u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.

Koja je procedura dodjele besplatnih emisijskih jedinica u slučaju djelomičnog prestanka rada postrojenja?

Smatra se da je postrojenje djelomično prestalo s radom ako:
podpostrojenje čiji udio u konačnoj godišnjoj količini besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje iznosi najmanje 30% ili
kojem je dodijeljeno više od 50 000 emisijskih jedinica smanji razinu djelatnosti u pojedinoj kalendarskoj godini za najmanje 50% u odnosu na razinu djelatnosti koja je korištena kod izračunavanja dodjele za to podpostrojenje
Ministarstvo utvrđuje da je postrojenje djelomično prestalo s radom na temelju obavijesti operatera postrojenja o planiranom smanjenju razine djelatnosti, na temelju izvješća o emisijama, obavijesti inspekcije ili ako na drugi način sazna da je postrojenje djelomično prestalo s radom.
Količina besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje koje je djelomično prestalo s radom prilagođava se od sljedeće godine nakon godine djelomičnog prestanka rada ili od 2013., ako je do djelomičnog prestanka došlo prije 1. siječnja 2013., na sljedeći način:

  • ako se razina djelatnosti podpostrojenja smanji za 50% do 75% u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenje prima samo 50% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica;
  • ako se razina djelatnosti podpostrojenja smanji za 75% do 90% u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenje prima samo 25% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica;
  • ako se razina djelatnosti podpostrojenja smanji za 90% ili više u odnosu na početnu razinu djelatnosti, podpostrojenju se neće dodijeliti besplatne emisijske jedinice.

Ministarstvo određuje umanjenu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj umanjenih preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja prilagođenih za međusektorski faktor korekcije, odnosno linearni faktor smanjenja.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu umanjene preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenja.
Na temelju umanjene konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica Ministarstvo po službenoj dužnosti donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na djelomični prestanak rada postrojenja za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine za koju je utvrđen djelomični prestanak rada postrojenja ili za razdoblje trgovanja od 2013. do 2020., ako je do djelomičnog prestanka rada došlo prije 1. siječnja 2013., u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju.

Koja je procedura dodjele besplatnih emisijskih jedinica u slučaju naknadnog povećanja razine djelatnosti postrojenja?

Operater postrojenja koje je djelomično prestalo s radom može Ministarstvu podnijeti zahtjev za ponovnu dodjelu emisijskih jedinica ako je razina djelatnosti podpostrojenja prešla najmanje 25% početne razine djelatnosti. Uz zahtjev prilaže dokaze o povećanju razine djelatnosti.
Količina besplatnih emisijskih jedinica za podpostrojenje koje je naknadno povećalo razinu djelatnosti prilagođava se od sljedeće godine nakon godine povećanja razine djelatnosti, na sljedeći način:

  • ako je razina djelatnosti podpostrojenja prešla 25% početne razine djelatnosti dodjeljuje se 50% prvobitno dodijeljenih besplatnih emisijskih jedinica
  • ako je razina djelatnosti podpostrojenja prešla 50% početne razine djelatnosti dodjeljuju se sve prvobitno dodijeljene besplatne emisijske jedinice.

Ministarstvo određuje povećanu preliminarnu ukupnu godišnju količinu besplatnih emisijskih jedinica za postrojenje kao zbroj povećanih preliminarnih godišnjih besplatnih emisijskih jedinica za sva podpostrojenja prilagođenih za međusektorski faktor korekcije, odnosno linearni faktor smanjenja.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji obavijest o izračunu povećane preliminarne ukupne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica za postrojenja.
Na temelju povećane konačne godišnje količine besplatnih emisijskih jedinica Ministarstvo donosi rješenje kojim se određuje količina besplatnih emisijskih jedinica za operatera postrojenja s obzirom na povećanje razine djelatnosti za preostale godine razdoblja trgovanja nakon godine za koju je utvrđeno povećanje razine djelatnosti postrojenja, u razmjernom udjelu za svaku kalendarsku godinu u navedenom razdoblju. 

Koje su kazne i u kojem slučaju su predviđene?

Operater postrojenja i operator zrakoplova koji ne preda do 30. travnja tekuće godine predati količinu emisijskih jedinica u Registar Unije u iznosu koji odgovara verificiranoj ukupnoj emisiji stakleničkih plinova iz postrojenja u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno verificiranom izvješću je dužan platiti naknadu u iznosu od 100 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke po toni ekvivalenta ugljikovog dioksida koju postrojenje ispusti, a za koju nije predalo emisijske jedinice.
Propisane su i kaznene odredbe iz članka 146. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17) koje se odnose na obveze koje su operateri dužni izvršiti (ishoditi dozvolu za emisije stakleničkih plinova, obavijesti Ministarstvo o planiranim promjenama postrojenja ili osobe operatera, o planiranom prestanku rada postrojenja, dostaviti verificirano izvješće Agenciji u propisanom roku, otvoriti račun u Registru Unije, provoditi praćenje emisija stakleničkih plinova), a za neizvršenje istih je propisana novčana kazna u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna za pravnu osobu, te odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna.
Imena operatera postrojenja koji su prekršili obvezu predaje emisijskih jedinica u Registru Unije objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva.

Često postavljena pitanja o funkcioniranju obrasca