Početna

O invazivnim stranim vrstama

Ambrozija

O invazivnim stranim vrstama

Strana vrsta je vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem od strane čovjeka. Alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta - sve su to sinonimi za stranu vrstu. Ukoliko naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili čini ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo invazivnom.

Globalno gledajući danas se smatra da invazivne strane vrste na nekom području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za njegovu bioraznolikost. Ubrzani rast trgovine, transporta i putovanja u dvadesetom stoljeću imao je za posljedicu širenje mnogih vrsta Zemljom i snažan kontinuiran rast broja stranih vrsta unesenih u nove regije. Neke vrste prirodno migriraju kao odgovor na promjene u okolišu (npr. klimatske promjene) te se one ne smatraju stranim vrstama. Unošenje invazivnih stranih vrsta, odnosno biološka invazija nije, međutim, pojava modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport oduvijek su bili popraćeni širenjem vrsta izvan njihovog prirodnog područja rasprostranjenosti. Od otkrića i kolonizacije Novog svijeta problem invazivnih stranih vrsta ubrzano raste, da bi u dvadesetom stoljeću postao jedna od glavnih prijetnji u očuvanju bioraznolikosti.

Problemom invazivnih stranih vrsta intenzivnije se počelo baviti zadnjih desetljeća. Kroz veliki europski projekt DAISIE na području Europe zabilježeno je više od 11 000 stranih vrsta. Trenutno aktualna baza stranih i invazivnih stranih vrsta na razini Europe je EASIN koji sadrži podatke za više od 14 000 stranih vrsta u Europi. Jedna od relevantnih baza s podacima o stranim vrstama iz cijelog svijeta je GRIIS u kojem se nalazi i popis 897 stranih vrsta u Hrvatskoj.

Kontrola unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi. Invazivnu stranu vrstu, nažalost, gotovo nikad nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila, osim na otocima te na ograničenim dijelovima kopna na kojima se još nije široko rasprostranila. Osim što je uklanjanje (eradikacija) takvih vrsta gotovo nemoguće, vrlo često je i ekonomski neisplativo. Zato je važno rano otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivne strane vrste u ekosustavu, a hitne mjere kontrole širenja i uklanjanja najčešće su jedine učinkovite mjere borbe protiv invazivnih stranih vrsta. U Hrvatskoj je  Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18) zabranjeno bez dopuštenja Ministarstva uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i njihovo stavljanje na tržište Republike Hrvatske.

Također, Ministar može naredbom odrediti mjere postupanja radi sprječavanja unošenja ili širenja strane vrste na područje RH kao i mjere njezina uklanjanja ili iskorjenjivanja. Europska unija invazivne strane vrste apostrofira kao veliki i brzorastući uzrok ugroženosti bioraznolikosti u Europi. Također, one uzrokuju i veliku ekonomsku štetu, koja se u EU procjenjuje na oko 12 milijardi eura godišnje.

Zbog svega navedenog, 2014. godine donesena je Uredba EU br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta koja regulira problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriju država članica EU. Prema toj Uredbi, invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji ne smiju se namjerno unositi na područje Unije, držati, uzgajati, prevoziti u, iz ili unutar Unije, stavljati na tržište, upotrebljavati ili razmjenjivati, omogućiti da se razmnožavaju, uzgajati ili puštati u okoliš. Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji („Unijin popis“) donosi Komisija putem provedbenih akata. Unijin popis trenutno sadrži 49 invazivnih stranih vrsta i redovito se ažurira. Prvom Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1141 оd 13. srpnja 2016. donesen je popis 37 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji. U srpnju 2017. godine Unijin popis je dopunjen s 12 novih invazivnih stranih vrsta Provedbenom uredbom komisije (EU) 2017/1263 оd 12. srpnja 2017.

Također, izdana je Brošura Europske komisije o svih 49 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji.

Uvrštenjem invazivnih stranih vrsta na Unijin popis želi se učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak. Unijin popis kao prioritet uključuje invazivne strane vrste koje još nisu prisutne u Uniji ili su u ranom stupnju invazije te je vjerojatno da će imati znatan štetni učinak, te invazivne strane vrste koje su već nastanjene u Uniji i imaju najznačajnije štetne učinke.

U Hrvatskoj je s Unijinog popisa trenutno zabilježeno 17 vrsta: mungos (Herpestes javanicus), nutrija (Myocastor coypus), rakun (Procyon lotor), deseteronožni rakovi (Orconectes limosus, Pacifastacus leniusculus, Procambarus fallax f. virginalis), ribe (Perccottus glenii, Pseudorasbora parva), crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), kunopas (Nyctereutes procyonoides), egipatska guska (Alopochen aegyptiacus); dok su od kopnenih biljaka zabilježene cigansko perje (Asclepias syriaca), divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum) i žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), a od vodenih biljaka Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii) i raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum).

Kako bi javnosti približili problematiku invazivnih stranih vrsta, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pokrenula je web stranicu www.invazivnevrste.hr. Na web stranici nalaze se informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled zakonske legislative, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu te u bliskoj budućnosti i katalog stranih vrsta s procjenama rizika invazivnosti za svaku od njih, preglednikom njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj i dr.

Posebna pozornost bit će posvećena sustavu za pravovremeno uočavanje i brzo djelovanje zbog kontrole daljnjeg širenje novounesenih vrsta i njihovog uklanjanja iz prirode.