Početna

Georaznolikost

Katastar speleoloških objekata RH

Ulaz u Đulin ponor; foto: K. Miculinić
Ulaz u Đulin ponor; foto: K. Miculinić - arhiva HBSD-a

Oko polovine površine Republike Hrvatske pokriveno je kršem kojeg čine specifični nadzemni i podzemni oblici. Do stvaranja krških pojava dolazi zbog razlomljenosti i topivosti karbonatnih stijena, kako na površini, stvarajući npr. polja, vrtače i škrape, tako i u podzemlju. Podzemni krški oblici su prostori većih ili manjih dimenzija, a oni koji svojim dimenzijama omogućuju ulazak u njih, nazivaju se jednim imenom speleološki objekti, a uključuju špilje i jame. Speleološki objekti omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja, a vrlo su bitni s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stanovišta. Unatoč stoljetnim istraživanjima krškog podzemlja Hrvatske, nova istraživanja vrlo često vode i do novih otkrića.

Krška područja Hrvatske većinom pripadaju Dinarskom kršu, koji se proteže dužinom od 700 km od Italije na sjeverozapadu do Albanije na jugoistoku, s karakterističnim SZ-JI smjerom pružanja. Dinarski krš je i dan danas izrazito neistražen, ali je unatoč tome, zbog svojih posebnosti, prepoznat kao područje velikog bogatstva prirodnih vrijednosti, uključujući iznimno velik broj endemičnih vrsta.

Temeljem Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine (NN 72/17) specifičnost Hrvatske je krški reljef, koji zauzima polovicu teritorija države, sa svojim površinskim i podzemnim oblicima. Dodatno stoji da je najveći udio endema (približno 70%) svakako među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Republike Hrvatske. Posljedično je jedna od aktivnosti Strategije prikupiti, ažurirati i verificirati postojeće podatke o speleološkim objektima te provoditi inventarizaciju speleoloških objekata u suradnji sa speleološkim udrugama. 
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu. Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Ukupno 354 speleoloških objekata je važno za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te još 241 speleološka objekta važna za očuvanje stanišnog tipa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330). Trideset i šest lokaliteta su uključeni u mrežu kao važni za očuvanje tankovratića (Leptodirus hochenwartii); četiri za očuvanje južnog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri); tri za očuvanje sjevernog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria jalzici); 27 za očuvanje čovječje ribice (Proteus anguinus) i 49 za očuvanje špiljskih vrsta šišmiša (Chiroptera).

Đula - Medvedica; foto: K. Miculinić - arhiva HBSD-a
Đula - Medvedica; foto: K. Miculinić - arhiva HBSD-a


Prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske ugroženo je čak 186 špiljskih svojti, a izravna zagađenja špiljskih staništa, poput divljih odlagališta otpada, jedna su od najvećih ugroza špiljske faune. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), a prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 73/16), sve vrste cijelim životnim ciklusom obavezno vezane uz speleološke objekte su strogo zaštićene


U cilju očuvanja ove posebnosti hrvatskog krša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u suradnji sa speleološkim udrugama i ustanovama sa speleološkom djelatnošću koje djeluju na području Republike Hrvatske, uspostavila je Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode 2015. g. Katastar objedinjava podatke o poznatim speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj. 

Svi podatci unutar Katastra u potpunosti su dostupni njegovim učesnicima, institucijama unutar sektora zaštite prirode te državnim i javnim institucijama koje se bave poslovima zaštite i spašavanja ljudi i njihove imovine u okviru web portala Katastra. U ograničenom opsegu, podatci su dostupni i javnosti u okviru web portala Informacijskog sustava zaštite prirode – Bioportala.
 

Učesnici u Katastru

Breganja, Bregana
Dinaridi, Zagreb  
HGI, Zagreb
HBSD, Zagreb
Osmica, Karlovac
Estavela, Kastav
Kraševski zviri Ivanec, Ivanec
Had Poreč, Poreč
Spelunka, Oprič
Ozren Lukić, Zagreb
Samobor, Samobor
Ursus spelaeus, Karlovac,
Željezničar, Zagreb
Sveti Mihovil, Šibenik
Liburnija, Paklenica
Velebit, Zagreb
Buje, Buje
Karlovac, Karlovac
Proteus, Poreč

​​​​​​​Suradnici na Katastru

Čisto podzemlje, inicijativa Zagrebačkog speleološkog saveza
HGSS
MUP

Korisnici Katastra

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima RH 
MZOE

Izradu omogućili