Početna

Bioraznolikost

Lastin rep na lavandi

Velike zvijeri

TAKSONOMIJA

KoljenoVertebrata (kralješnjaci)
RazredMammalia (sisavci)
RedCarnivora (mesojedi)
Broj vrsta u Europi5
Broj vrsta u Hrvatskoj         3


U Europi živi pet vrsta velikih zvijeri: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus), žderonja (Gulo gulo)  te dvije vrste risa -  euroazijski ris (Lynx lynx)  i iberijski ris (Lynx pardinus). Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe u kojima obitavaju tri velike zvijeri; smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris.

Smeđi medvjed prisutan je na području 22 države. Najčešće je prisutan predator, broji 17 000 jedinki unutar 10 populacija. Sve populacije uglavnom su stabilne ili u blagom porastu, samo njih nekolicina su kritično male. Vukovi su druga najčešća vrsta velikih zvijeri, broje oko 12 000 jedinki unutar 10 populacija na području 28 zemalja. Većina populacija je u porastu, no nekolicina je u padu. Jedna od španjolskih populacija je, čini se, na rubu izumiranja. Ris je prisutan na području 23 zemlje s brojnošću oko 9 000 jedinki. Većina od 11 prisutnih populacija je stabilna, no neke su u padu. Žderonje (Gulo gulo) žive jedino u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj u dvije populacije s 1250 jedinki. Obje populacije su u porastu. („Recovery of large carnivores in Europe’s modern human-dominated landscapes“. Science  19  December  2014:  Vol.  346  no.  6216  pp.  1517-1519)

Velike zvijeri su predatori i nalaze se na vrhu hranidbene piramide. Većinom napadaju životinje koje je lakše uloviti, uglavnom stare, slabije i/ili  nezdrave, te na taj način utječu na prirodnu selekciju. Nazivamo ih još i krovnim vrstama jer pridonose očuvanju ostalih vrsta i staništa u kojem žive, te su iznimno važan dio ekosustava.

Za život trebaju i koriste velika područja, te su u tom smislu jedne od najzahtjevnijih i najizazovnijih vrsta za očuvanje. Kroz povijest, kao posljedica raznih ljudskih aktivnosti, njihova rasprostranjenost i brojnost drastično se mijenjala i smanjivala. Ugrožava ih nestanak i/ili fragmentacija staništa, promet, nezakonito ubijanje, nedostatak plijena itd.

U Hrvatskoj obitavaju vukovi koji su dio dinarsko-balkanske populacije, medvjedi dinarsko-pindske, a ris dinarske populacije. Posljednjih par desetljeća ulažu se veliki napori u njihovo očuvanje kako bi se održale njihove velike i kontinuirane populacije.

Za velike zvijeri su u Hrvatskoj prema znanstvenim i stručnim kriterijima predložena posebna područja očuvanja, odnosno Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove – POVS, kao dio ekološke mreže, odnosno područja Natura 2000, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019).

Detaljima svakog pojedinog područja moguće je pristupiti putem web portala Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal), i web servisima (WMS: http://services.iszp.hr/wms WFS: http://services.iszp.hr/wfs) odnosno na službenim stranicama Europske komisije.

      VUK                    RIS                 MEDVJED

Velike zvijeri u Hrvatskoj
Velike zvijeri u Hrvatskoj

Publikacije:


Izvješća:

  • Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2014. godini (PDF | ENG)
  • Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2015. godini (PDF)
  • Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini (PDF)
  • Procjena veličine populacije vuka (Canis lupus) u Hrvatskoj za razdoblje 1. lipnja 2018. do 1. lipnja 2019. godine (PDF)

Interventni tim za vuka i risa u Republici Hrvatskoj:

Zadaća Interventnog tima za vuka i risa u RH je pravovremeno reagirati u svim neuobičajenim situacijama vezanim uz vuka i risa – spašavanje životinja i zaštita ljudi uz procesuiranje nezakonitih djelovanja na strogo zaštićenim vrstama.

Važnost hitne intervencije posebno je naglašena u potencijalno konfliktnim ili opasnim situacijama.  Praćenje svih relevantnih stanja i situacija vezanih uz velikih zvijeri ujedno je i dio monitoringa vrsta.

Članovi Interventnog tima djeluju  u slijedećim situacijama:

•            Životinje u nevolji (npr. uhvaćene u zamku, ranjene, na autoputu i sl.) te kod sumnje na bolesti

•            Nezakonito ubijanje – odstrel, zamke i otrovi

•            Nezakonito držanje u zatočeništvu

•            Pojavljivanje problematičnih životinja koje učestalo uzrokuju veće štete i/ili se zadržavaju u neposrednoj blizini naselja

•            Stradavanje životinja -izlazak na mjesto događaja, utvrđivanje okolnosti i postupanje te preuzimanje i zbrinjavanje tijela mrtvih vukova i risova


Imenik interventnog tima za vuka i risa u RH otvorite ovdje

 

Šteta od strogo zaštićenih životinja:

  • Informacije o sprječavanju nastanka šteta od strogo zaštićenih vrsta životinja te naknade štete pročitajte ovdje