Početna

CITES i ptice grabljivice

Falco cherrug
Stepski sokol (Falco cherrug)
Foto: S. Surać

Na dodacima CITES konvencije nalaze se sve vrste sokolovki, odnosno grabljivica, njih čak 304. Međunarodna trgovina grabljivicama uključuje većinom žive ptice koje se širom svijeta koriste u sokolarstvu, no zastupljene su i mrtve ptice čiji dijelovi se u azijskim zemljama koriste u tradicionalnoj medicini ili za potrebe magijskih obreda i rituala.

Zbog sokolarstva kao sporta koji, pogotovo u arapskim zemljama, ima dugu tradiciju, diljem svijeta uzgajaju se brojne grabljivice. Najpopularnije vrste u sokolarstvu su krški sokol (Falco biarmicus), stepski sokol (Falco cherrug), indijski sokol (Falco jugger), pustinjski sokol (Falco pelegrinoides), sivi sokol (Falco peregrinus), veliki sokol (Falco rusticolus), te jastreb (Accipiter gentilis). Posljednjih pedesetak godina, sokolari su uspjeli uzgojiti sve ove vrste, pa se u nekim zemljama u sokolarstvu koriste isključivo primjerci uzgojeni u zatočeništvu. Uzgojem su stvorene linije ptica vrhunskih karakteristika, a nerijetko se stvaraju i križanci ovih vrsta. Glavni uzgajivači grabljivica danas su zemlje Bliskog istoka, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. 

Uzgoj za potrebe sokolarstva smanjio je pritisak na prirodne populacije grabljivica i uzimanje ptica iz divljine. Pa ipak, uzgojene ptice slove kao manje agresivne i manje okretne, te pojedinci još uvijek preferiraju životinje ilegalno uzete iz prirode, za koje se ne ustručavaju platiti vrtoglave iznose.  Obzirom da se mlade jedinke relativno brzo istreniraju, uzimanje mladih ptica iz prirode je nažalost još uvijek česta pojava i dobar izvor zarade. Vrhunski primjerak sokola uzetog iz prirode može doseći cijenu i do 400 000 eura na crnom tržištu. Stoga su grabljivice često meta krivolovaca i krijumčara, koji ostvaruju pozamašnu dobit prodajom svega nekoliko jedinki, pa grabljivice s pravom nose naziv „pernati kokain“.
 

INFORMIRAJTE SE!

Nemojte zbog neznanja postati sudionikom lanca ilegalne trgovine divljim
vrstama!


  Više o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama saznajte na stranicama CITES-a i Europske komisije  

  Sve upite vezane uz trgovinu divljim vrstama možete uputiti na info@haop.hr ili cites@haop.hr.

 

Stepski sokol (Falco cherrug Gray, 1834)

Stepski sokol vrsta je rasprostranjena od područja središnje i istočne Europe do zapadne Kine, a područje Hrvatske i okolnih zemalja predstavlja otprilike zapadnu granicu areala. Selica je koja zimuje u južnoj Europi i sjeveroistočnoj Africi.  Stepski sokol je relativno velika vrsta sokola, a u pravilu su ženke nešto veće od mužjaka. Perje na leđima i krilima je tamno smeđe boje, dok je na trbušnoj strani bijelo sa tamnosmeđim pjegama ili prugama. No vanjski izgled ipak dosta varira, kako u veličini tako i u obojenosti.

Nastanjuju pretežno otvorena područja, a raspon staništa uključuje stepske ravnice, šumske stepe, pustinje i polupustinje, suhe visoravni, gole obronke i brda, te planinske zaravni. Gnijezde se na stijenama, drveću, ali i umjetnim tvorevinama poput stupova dalekovoda, pa čak i na visokim zgradama.  Zauzimaju prazna gnijezda drugih vrsta ptica, te su vrlo teritorijalni i agresivno brane mjesto gniježđenja, koje iznova posjećuju više godina. U Hrvatskoj je rasprostranjenost stepskog sokola ograničena na područje panonske Hrvatske. 

Na globalnoj razini stepski sokol se danas smatra ugroženom vrstom (EN) prema kriterijima za procjenu ugroženosti Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), dok je u Hrvatskoj gnijezdeća populacija procijenjena kao kritično ugrožena (CR) i broji svega 3-5 parova, te je strogo zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Glavni uzroci ugroženosti stepskog sokola su gubitak i degradacija prikladnih staništa, prvenstveno stepa i suhih travnjaka uslijed intenziviranja poljoprivrede te intenzivan krivolov za potrebe zadovoljavanja međunarodne trgovine, što je dovelo do rapidnog pada brojnosti prirodnih populacija, posebice u centralnoj i istočnoj Aziji. 

Stepski sokol je vrsta grabljivice koja je, uz sivog sokola, najpogođenija ilegalnom trgovinom. Naime, stepski sokol lovi plijen blizu tla na otvorenim staništima, ali je puno agresivniji i okretniji od ostalih vrsta sokolova, te odvažno napada i veći plijen. Stoga je omiljena vrsta među sokolarima. Krivolovom su pogođene ptice duž cijelog areala gniježđenja, ali i na migraciji i zimovanju, a mnoge jedinke završavaju na drugom kraju svijeta od mjesta u kojem su ulovljene. Najtraženije u sokolarstvu su mlade ženke, pa su one i najčešća meta krivolovaca. Slijede starije ženke, a tek onda mužjaci. Uzimanje mladih ženki iz populacije stvara ogroman nesrazmjer među spolovima i ozbiljno narušava prirodnu ravnotežu unutar populacije, te onemogućava parenje i reprodukciju. Malobrojna hrvatska populacija također je, nažalost, pogođena ilegalnim aktivnostima, te su evidentirane krađe ptića iz gnijezda. 

Prema podacima o legalnoj trgovini stepskim sokolovima, na tržištu se često mogu naći primjerci iz uzgoja po relativno pristupačnim cijenama, a legalan izvoz primjeraka iz divljine do 2011. godine imala je jedino Mongolija sa kvotom od 300 jedinki godišnje. No zbog procvata crnog tržišta i drastičnog pada populacije, izvoz ptica uzetih iz prirode je do daljnjega ukinut, te su započele aktivnosti u svrhu zaštite vrste, koje uključuju prebrojavanje jedinki i utvrđivanje veličine populacija te postavljanje umjetnih objekata pogodnih za gniježđenje stepskog sokola.  

Napori koji se ulažu u zaštitu ove vrste u svim zemljama njene rasprostranjenosti nažalost ne rješavaju problem ilegalne trgovine. Centar crnog tržišta stepskim sokolovima, ali i grabljivicama općenito, je grad Peshawar u Pakistanu, a godišnja vrijednost ilegalne trgovine pticama iznosi oko 30 milijuna eura. Ptice koje završavaju na ovom tržištu ilegalno se uzimaju iz prirode u Kini, Rusiji i Afganistanu te švercaju u Pakistan gdje ih kupuju kupci iz arapskih zemalja, najviše iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara i Bahreina. Ptice ilegalno uzete iz prirode u lancu ilegalne trgovine prođu nekoliko posrednika prije nego završe kod krajnjeg kupca, a ti posrednici su najčešće skupine uključene u različite kriminalne aktivnosti koje donose visoku zaradu. Siromaštvo, korupcija i slaba provedba zakona u državama podrijetla tih ptica pogoduju ilegalnoj trgovini stepskim sokolovima koja zadovoljava visoke zahtjeve krajnjih korisnika u arapskim zemljama.