Početna

Ilegalna trgovina divljim vrstama

Iako je trgovina s više od tisuću vrsta zabranjena na međunarodnoj razini, još uvijek postoje pojedinci spremni platiti vrtoglave iznose u želji za posjedovanjem rijetkih i luksuznih primjeraka, ne mareći pritom za zakonitost njihova podrijetla. To potiče kontinuirano ilegalno uzimanje divljih vrsta iz prirode i razvoj crnog tržišta. Vrste se krijumčare do konačnog odredišta ili se pak lažno deklariraju kao primjerci iz uzgoja, te ulaze na legalno tržište gdje postižu astronomske cijene. Nažalost, dokle god postoje potrošači koji su spremni platiti visoke iznose za luksuzan primjerak, postojat će i ilegalna trgovina divljim vrstama.

švercane kornjace
Mlade čančare švercane u jutenim vrećama
Foto: V. Posavec Vuklić

Zbog stalnog rasta potražnje za rijetkim i ugroženim vrstama, ilegalna trgovina njima vrlo je raširena i unosna, te nerijetko uključuje kriminalne organizacije povezane s trgovinom drogom, oružjem i ljudima. Godišnja vrijednost ilegalne trgovine divljim vrstama iznosi između 16 i 27 milijardi dolara. 

Bilo da je riječ o živim primjercima, poput rijetkih vrsta kornjača, papiga ili orhideja, ili o luksuznim predmetima, kao što su slonovača, kornjačevina, rog nosoroga ili predmeti izrađeni od kože egzotičnih gmazova, svi oni predstavljaju određeni statusni simbol, a što su vrste rjeđe i ugroženije, to su traženije na tržištu i postižu veću cijenu. 

Primjerice, izrazito rijetke i kritično ugrožene kornjače s Madagaskara, kojih danas u prirodi ima svega 400-tinjak, na ilegalnom tržištu postižu cijenu i do 25 000 eura po komadu, a rijetke Learove papige iz Brazila mogu koštati vrtoglavih 90 000 eura po primjerku.  Zbog vjerovanja da ima ljekovita svojstva, duž Azije se u tradicionalnoj medicini koristi rog nosoroga, a kilogram na crnom tržištu košta više od kilograma zlata. Slonovača i dalje predstavlja luksuzan proizvod i statusni simbol pa cijena sirove slonovače iznosi i do 5 000 eura po kilogramu, dok rezbareni predmeti koštaju i puno više.  Potražnja za ovim proizvodima rezultirala je masovnim krivolovom na te vrste, što je desetkovalo veličine njihovih populacija u prirodi. U 2012. godini u krivolovu je ubijeno 22 000 slonova, a tijekom prošle godine samo na teritoriju Južnoafričke Republike zbog krivolova je stradalo preko 1000 nosoroga.

S obzirom da međunarodna trgovina, pogotovo ilegalna, predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku divljih vrsta, CITES ulaže ogromne napore u suzbijanju takvih aktivnosti, uspostavljajući mehanizme kontrole u cijelom lancu opskrbe divljim vrstama, od države njihovog podrijetla pa do konačnog odredišta. No jedino uskom suradnjom svih tijela uključenih u provedbu Konvencije, na nacionalnom, ali i međunarodnom nivou, te kažnjavanjem počinitelja koji krše odredbe Konvencije, može se u cijelosti osigurati postizanje njenih ciljeva.

Hrvatska nažalost nije iznimka od sve raširenije ilegalne trgovine divljim vrstama. Na razmeđi mediteranskog, planinskog i kontinentalog područja, Hrvatska se odlikuje iznimno bogatim i raznolikom biljnim i životinjskim svijetom, među kojima nalazimo brojne endemične vrste, rasprostranjene samo na uskom području Republike Hrvatske i nigdje drugdje u svijetu, poput npr. velebitske degenije ili gušterica rasprostranjenih po otocima. Upravo te endemične posebnosti hrvatske meta su kolekcionara i sakupljača, koji protuzakonito uzimaju te vrste iz prirode i odnose u svoje kolekcije ili preprodaju drugim držateljima. 

Osim ranije spomenutih endemičnih vrsta,  u Republici Hrvatskoj najčešće se krijumčare i predmet zaplijena su strogo zaštićene zavičajne vrste, prije svega kopnene kornjače ili čančare, barske kornjače, različite vrste ptica koje su česta meta stranih lovaca, zatim ptice pjevice, najčešće češljugari, školjkaši poput periski i prstaca, ali i lovački trofeji ili krzna velikih zvijeri vuka, risa i medvjeda, te ptica grabljivica.

Osim strogo zaštićenih zavičajnih vrsta, često su predmet ilegalne trgovine i strane vrste životinja, te predmeti izrađeni od njih, pa su zaplijene u posljednjih desetak godina uključivale primjerke stranih, egzotičnih vrsta kornjača poput madagaskarskih zvjezdastih kornjača, egipatskih kornjača, obrubljenih čančara, zatim različite vrste papiga, kameleona, paukova i škorpiona, pitonskih i krokodilskih koža te predmeta izrađenih od njih, preparirana lubanja aligatora, lubanja nilskog krokodila, narukvica od dlake slonova repa, bodlje dikobraza, ljušture tzv. kamenih koralja koji nastanjuju tropska mora, zub kita ulješure i kljova narvala, preparine morske kornjače, delikatese poput kavijara, te brojne druge.

Najčešće se zaplijene odvijaju u cestovnom prometu na graničnim prijelazima sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, odakle se ti primjerci dalje transportiraju u Hrvatsku ili na tržište Europske unije.  No valja istaknuti kako je velik broj zapljena obavljen na zračnim lukama, pogotovo na ulasku u RH, te u poštanskim uredima. Ti slučajevi uglavnom uključuju privatne osobe koje predmete načinjene od zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta nose sa sobom kao suvenire na povratku sa putovanja po egzotičnim destinacijama ili naručuju putem Interneta. Također,često strani državljani na povratku sa odmora u Hrvatskoj iznose primjerke strogo zaštićenih vrsta, poput kornjača čančara ili ljušture periski.   

Valja naglasiti da svako uzimanje jedinki iz prirode bez nadzora ozbiljno može narušiti strukturu populacije, odnsono uzrokovati nesrazmjer između broja spolno zrelih i mladih jedinki te broja mužjaka i ženki, što uzrokuje smanjenu sposobnost prirodnog razmnožavanja i rasta brojnosti populacije, te dovodi do njihove ugroženosti.

Očuvana priroda veliko je bogatstvo svake zemlje i resurs od kojeg ljudi žive. Ilegalna trgovina stoga ne samo da negativno utječe na divlje vrste, već i na živote ljudi.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, kao središnja institucija u RH za obavljanje stručnih poslova zaštite prirode, u okviru svoje djelatnosti usko surađuje sa inspekcijom zaštite prirode i Carinskom upravom RH, te svojom stručnom podrškom sudjeluje u sprečavanju ilegalne trgovine divljim vrstama.
 

INFORMIRAJTE SE!

Nemojte zbog neznanja postati sudionikom lanca ilegalne trgovine divljim
vrstama!


  Više o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama saznajte na stranicama CITES-a i Europske komisije  

  Sve upite vezane uz trgovinu divljim vrstama možete uputiti na info@haop.hr ili cites@haop.hr.

  • Povezani članci
  • Slike/galerija
  • Dokumenti

Povezani članci

Slike/galerija

Dokumenti

Nema dostupnih dokumenata.