Početna

Zaštita minerala i fosila

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) definira  zaštitu minerala i fosila koji su značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog ili znanstvenog značaja. Zaštita se temelji na  stručnom obrazloženju koje izrađuje Hrvatska agencije za okoliš i prirodu na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Zaštićenim dijelom prirode proglašava se rješenjem Ministarstva.


Definicije…
Minerali su samorodni homogeni kemijski elementi ili spojevi u vidu kristalizirane ili amorfne tvari, određene strukture, oblika i sastava.

Fosili su rijetka pojava i važna komponenta geobaštine. Očuvanje uginulih organizama moguće je okamenjivanjem, odnosno prekrivanjem dijelova organizma ili tragova sedimentom uz povoljne prirodne uvjete. Uglavnom ostaju sačuvani čvrsti dijelovi tijela.

Ihnofosili su očuvani tragovi životnih aktivnosti izumrlih organizama. Tragovi životnih aktivnosti mogu biti otisci stopala, putevi kretanja, tragovi rovanja, kopanja i bušenja. Nastaju u mekanom sedimentu, u povoljnim uvjetima se litificiraju i ostaju trajno sačuvani. Na temelju ihnofosila mogu se izvesti zaključci o anatomiji organizma kao i njegovom ponašanju.
 

Zaštita fosila

Zaštita fosilnih ostataka dinosaura

Državni zavod za zaštitu prirode (danas Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) izradio je Stručno obrazloženje za proglašenje fosila dinosaura na području Republike Hrvatske zaštićenim dijelom prirode na inicijativu Uprave za zaštitu prirode, Ministarstva kulture (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike).

Prijedlog zaštite pokrenut je zbog očuvanja brojne, vrijedne i atraktivne paleontološke baštine od znanstvenog i edukativnog, državnog i međunarodnog značaja, a zbog učestalih uništavanja i otuđivanja fosilnih nalaza.

Dinosauri su gmazovi koji su živjeli u mezozoiku (prije 250 - 65,5 mil. god.). Pojavili su se u gornjem trijasu, a izumrli krajem krede. Tijekom jure doživjeli su nagli i raznovrstan razvoj. Karakterizira ih veličina, ponekad gigantskih dimenzija, i masivnost. O njihovom životu svjedoče fosili skeleta i sačuvani ihnofosili (otisci stopala). 

Fosilne skeletne dijelove dinosaura prvi je opisao Sir Richard Owen u Engleskoj prije 170 godina. Proučavajući fosilne nalaze životinja, nije ih mogao usporediti sa današnjim gmazovima stoga ih je nazvao dinosaur što na grčkom znači strašan gušter (grč. deinos-strašan i sauros- gušter).

Dinosauri se prema građi kukovlja dijele na dva reda, red Ornitischia s kukovljem kao kod ptica te red Saurischia s kukovljem kao kod gmazova (Slika 2.). Nadalje, red Saurischia  se dijeli na dva podreda, podred Sauropoda (četveronožni biljojedi) i podred Theropoda (dvonožni mesojedi) 

Do sada je na području Republike Hrvatske otkriveno ukupno 21 nalazište otisaka stopala dinosaura i jedan lokalitet s otkrivenim petrificiranim (okamenjenim) kostima. Nalazišta se nalaze na području Istre, otoku Hvaru, Dugom otoku te unutar granica Nacionalnog parka Brijuni, Parka prirode Biokovo, Posebnog rezervata Palud te Značajnih krajobraza Rovinjski otoci i priobalno područje i Donji Kamenjak i medulinski arhipelag. 

Istra, Hvar, Dugi otok i Biokovo dio su paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom mezozoika platforma se pružala približno sjeverozapad-jugoistok, a sa zapadne, istočne i sjeverne strane bila je okružena dubokim bazenima. Na karbonatnoj platformi more je bilo plitko i toplo i taložio se karbonatni mulj. U više navrata tijekom jure i krede na našoj je platformi dolazilo do okopnjavanja, odnosno postojali su takvi ekološki uvjeti koji su omogućili opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala, te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura tijekom mlađe jure i krede, ali ni oni također ne omogućuju preciznije određivanje taksonomske pripadnosti. 

Fosilni otisci i kosti očuvani su u mezozojskim naslagama vapnenca gornje jure i gornje krede. Najstariji nalaz otiska stopala dinosaura u Republici Hrvatskoj datira iz razdoblja gornje jure, dok je najmlađi nalaz iz razdoblja gornje krede. 


Literatura:

DZZP (2014): Stručno obrazloženje za proglašenje fosila dinosaura na području Republike Hrvatske zaštićenim dijelom prirode, Zagreb

Zaštita minerala

Kamene kugle iz Općine Pojezerje

ZAŠTITA

Kamena kugla
Kamena kugla iz Općine Pojezerje; foto: Irina Žeger Pleše, HAOP

Kamene kugle pronađene na sjevernim padinama brda Šubir u Općini Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji proglašene su zaštićenom prirodnom vrijednošću 2011. godine. Rješenje o proglašenju doneseno je na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode,  temeljem dokumentacije koju su dostavili dr.sc. Hrvoje Posilović, prof.dr.sc. Jasenka Sremac, dr.sc. Karmen Fio i prof.dr.sc. Blanka Cvetko-Tešović, znanstvenici Geološkog odsjeka Geološko-paleontološkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

PRIRODNA VRIJEDNOST
Kamene kugle su nakupine minerala, odnosno sferoidne nodularne konkrecije silikatno-karbonatnog sastava promjera  2 - 30 cm s laminiranom unutarnjom građom. Geološka starost predmetnih kugli je gornja kreda, vjerojatno formacija Sveti Duh. Okoliš postanka je hemipelagički u Tethys oceanu, a podrijetlo kremenog materijala organsko, vjerojatno iz planktona ili spikula kremenih spužvi.

Rožnjačke nodularne konkrecije različitih veličina i oblika pojavljuju se u stijenama različite starosti, međutim postanak ovako pravilnih nodula zahtijeva posebne uvjete u okolišu (zasićenje silikom u neočvrsnutom sedimentu), a dodatna njihova vrijednost je u izmjeni tamnijih i svjetlijih zona, silikatnih i karbonatnih lamela, kao posljedice promjene kemijskih uvjeta tijekom postanka.
Izuzetno pravilan sferični oblik kamenih kugli ujedno je i rijedak primjer matematičkih zakonitosti rasta i samoorganizacije tvari u prirodi, gdje je moguće jasno vidjeti i protumačiti principe postanka geoloških oblika.

Presjek kamene kugle
Presjek kamene kugle; foto: Irina Žeger Pleše, HAOP

Navedene kamene kugle pronađene su prilikom izvođenja radova na proboju tunelskih cijevi na radilištu autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik. Prvi pronalazak kamenih kugli u listopadu 2009. godine Ministarstvu kulture prijavio je Martinović Marijan, poduzetnik iz Imotskog. Drugi pronalazak kamenih kugli na istom nalazištu u travnju 2010. godine javnosti je obznanio i medijski promovirao kao „Vrgoračke kamene kugle“ Jure Divić, novinar iz Vrgorca. Točan broj kamenih kugli pronađenih i uzetih iz navedenog nalazišta nije poznat.

Kako je nalazište predmetnih kamenih kugli locirano neposredno uz trasu autoceste nije ih moguće zaštiti na samom nalazištu „in situ“, već samo izvan nalazišta „ex situ“, temeljem članka 20.  Zakona o zaštiti prirode.

ZAKONSKA PRAVA I OBAVEZE
Na sve primjerke navedenih kamenih kugli uzetih iz prirode odnosno nalazišta primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti prirode i drugi propisi koji se odnose na zaštićene prirodne vrijednosti.
Kamene kugle su u vlasništvu Republike Hrvatske, te je njihovo uzimanje iz prirode odnosno nalazišta zabranjeno.
Nalaznik je dužan pronalazak kamenih kugli prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Upravi za zaštitu prirode.
Uvjete pod kojima se kamene kugle mogu dati pravnoj ili fizičkoj osobi na zaštitu i čuvanje utvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, kao i uvjete za istraživanje nalazišta i način zaštite kamenih kugli, ali uz prethodno pribavljeno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za znanost.

Nije dopušten izvoz minerala koji su proglašeni zaštićenom prirodnom vrijednošću.

Literatura:

DZZP (2011): Prijedlog za proglašenje kamenih kugli zaštićenom prirodnom vrijednošću, Zagreb