Početna

Postrojenja i registri onečišćavanja

Postrojenja i registri onečišćavanja

Buka

Što su Akcijski planovi za upravljanje bukom?
Akcijski planovi kao instrument sustava upravljanja bukom okoliša moraju osigurati vjerodostojnu stručnu podlogu za smanjivanje štetnih učinaka buke na ljude u područjima koja su po izradi strateških karata buke predstavljena kao problematična.

U postupak akcijskog planiranja ne može se krenuti prije izrađene strateške karte buke i obvezne provedbe konzultacija s javnošću.

U okviru izrade akcijskih planova koriste se sve mjere zaštite od buke koje je moguće modelirati računalnim metodama. Metodologija izrade akcijskih planova zaštite od buke potpuno je identična metodologiji izrade strateških karata buke, s bitnom napomenom da za izradu akcijskih planova već postoje svi potrebni podaci.

Što Akcijski planovi moraju sadržavati?

Obvezni dijelovi akcijskog plana su :
• Sažetak rezultata strateške karte buke.
• Zapis i zaključci s održanih konzultacija s javnošću.
• Sažetak postojećih mjera zaštite od buke koje se koriste ili projekti zaštite od buke koji su u fazi pripreme.

Scenariji akcijskih planova koji obuhvaćaju neke od metoda iz područja:

• planiranja i upravljanja prometom,
• prostorno-planskih mjera zaštite od buke,
• tehničkih rješenja zaštite od buke na samom izvoru buke,
• odabira izvora buke s nižim emisijskim razinama,
• smanjivanja prijenosa zvuka u atmosferi,
• pravnih (kažnjavanje/olakšice) ili ekonomskih mjera.

Za koje tipove buke se rade Akcijski planovi ?
Za svaki izvor buke koji se obradio u postupku izrade strateške karte buke (cestovni, željeznički promet i industrijski pogoni) potrebno je izraditi zasebni akcijski plan koji mora obuhvaćati:

• Opis akcijskog plana koji nadležno tijelo ili pravna osoba mora provesti tijekom sljedećih pet godina uključujući mjere zaštite tihih područja koja su određena po izradi strateških karata buke. Svaki akcijski plan mora sadržavati procjenu smanjenja izloženosti bukom ljudi.
• Iskaz nužnog financijskog proračuna, procjene učinkovitosti predviđenog akcijskog plana, akustička 'cost/benefit' analiza.
• Predložene mjere zaštite od buke koje će se koristiti za ocjenu provedbe akcijskih planova.

Koliko često se rade Akcijski planovi?
Akcijski planovi moraju biti pregledani i revidirani uvijek kad se u prostoru dogodi bitna promjena (npr. izgradnja nove prometnice bitnog utjecaja na prometnu mrežu, izgradnja novog industrijskog pogona i sl.) i obvezno svakih pet godina od njihovog odobravanja.

Unutar ovoga izvješćivanja, u EEA su dostavljeni: Akcijski Plan za autocestu Rijeka- Zagreb, Akcijski Plan Hrvatske željeznice i Akcijski Plan grada Osijeka.


Akcijski Plan za autocestu Rijeka- Zagreb

Akcijski Plan se odnosi na sve dionice autoceste od Rijeke do Zagreba u ukupnoj dužini od 187,03 km i obuhvaća 48 435 stanovnika.
Prema rezultatima Karte buke 81% stanovništva izloženo razinama indikatora buke Lden nižima od 55 dB(A) dok je 79% stanovništva izloženo razinama indikatora buke Lnight nižima od 45 dB(A), što znači da se može smatrati da ne trpe nikakve štetne učinke uzrokovane bukom. Broj stanovnika izloženih razinama indikatora buke Lden višima od 65 dB(A) je samo 1% , a broj stanovnika izloženih razinama indikatora buke Lnight višima od 55 dB(A) je samo 2%. Broj stanovnika izloženih visokim razinama buke je malen (ukupno 132 stanovnika ili 0,27% razinama indikatora buke Lden višima od 70 dB(A) i ukupno 195 stanovnika ili 0,4 % razinama indikatora buke Lnight višima od 60 dB(A). Takav odnos stanovnika izloženih određenim razinama buke može se ocijeniti dobrim i posljedica je velikih dosadašnjih ulaganja) u mjere zaštite od buke. Preostali stanovnici (17% za Lden i 18% za Lnight) su izloženi razinama buke za čiju procjenu, nalaze li se unutar dozvoljenih i prihvatljivih razina, je potrebno provesti dodatne analize, prvenstveno konfliktnu kartu gdje se razine buke uspoređuju sa dozvoljenima, a ovisno o namjeni prostora i zonama buke.


Akcijski Plan upravljanja bukom Hrvatske željeznice

Ovaj akcijski plan upravljanja bukom pružnog prometa sastavni je dio dugoročne strategije u pogledu upravljanja bukom pružnog prometa za pruge u nadležnosti HŽ infrastrukture koje pripadaju u kategorije „glavne željezničke pruge“.
U ovom Akcijskom planu obrađene su slijedeće dionice glavnih željezničkih pruga/koridatora : M101 Državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor, M102 Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo i M202/M502 Zagreb Glavni Kolodvor – Klara.
Prema analizi izloženosti stanovništva razinama buke željezničkog prometa broj stanovnika koja je izložena buci do 55dB je 16200, dok je broj stanovnika izložen buci do 65dB – 1800.


Akcijski plan upravljanjem bukom Grada Osijeka

Na temelju prethodne izrađene strateške karte buke i konfliktne karte buke za područje Grada Osijeka, izrađen je akcijski plan koji se odnosi na izvore buke od cestovnog prometa, industrijskih pogona, pružnog( tramvajskog i željezničkog) prometa.
Prostorni obuhvat akcijskog plana iznosi 86,145 km2 . Broj stanovnika obuhvaćen ovim planom je 71400.  Broj stanovnika koji su izloženi dnevnoj (Lden )  i noćnoj (Lnight) buci i procijenjeni broj stanova  je prikazan u slijedećoj tablici:

 

Buka_vise.jpg

 

Prema detaljnoj analizi rezultata karte buke zaključeno je slijedeće:
- Najmanji doprinos u ukupnom smetanju stanovništva bukom je tramvajski promet.
- Mali udio imaju i industrijska postrojenja
- Veći dio u ukupnom smetanju stanovništva bukom ima buka željezničkog prometa
- Cestovni promet ima dominantnu ulogu izloženosti stanovništva bukom.

 

Grad Rijeka

Obuhvat akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke obuhvaća administrativno područje Grada Rijeke uz prošireno područje izrade akustičkog modela. Prema dostupnim podacima, na promatranom području proračuna strateške karte buke živi 130506 stanovnika4 na ukupnoj površini cca 43,39 km2. U projekt izrade strateške karte buke i akcijskog plana upravljanja bukom Grada Rijeke za 3.krug izvještavanja uključeni su izvori koji se sukladno zakonskim odredbama smatraju „glavnim“ izvorima buke.

 

Grad Split

Ukupna duljina dionica županijskih cesta obuhvaćenih područjem izrade karte buke je 12,7 km. Područje izrade strateške karte buke prikazuje Obuhvaća 11 naselja s ukupno 51.562 stanovnika na 44,54 km2.
Pri izradi dokumenta u razmatranje su uzeti dijelovi cesta čije imisijske razine buke, prema rezultatima konfliktne karte buke, prelaze najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru. Važeće dopuštene razine buke određene su prema članku 5. i članku 7.,Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/04) te su zajedno sa zonama buke.

 

Grad Zagreb

Akcijski plan je izrađen za cjelokupno područje unutar administrativnih granica Grada Zagreba, površine oko 641 km2 i ukupnog opsega oko 177 km. Za izradu akustičkog modela uzeto je u obzir i dodatno područje (tzv. „buffer“ područje) u širini 3 km od administrativnih granica Grada Zagreba. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011., na području obuhvata Akcijskog plana živi 790 017 stanovnika. U Akcijski plan su uključeni svi izvori buke za koje je izrađena Strateška karta buke. Ukupna duljina modeliranih osi cesta na području obuhvata Akcijskog plana je oko 1027 km, od čega preko 60 % čine nerazvrstane ceste kojima upravlja Grad Zagreb, oko 35 % su autoceste, a preostale javne ceste pripadaju kategoriji državnih cesta. U Akcijski plan pružnog (željezničkog) prometa uključene su željezničke pruge razmatrane Akcijskim planom upravljanja bukom za glavne pruge društva HŽ Infrastruktura d.o.o u ukupnoj duljini oko 48 km, dok je za izradu Akcijskog plana industrijskih pogona i postrojenja razmatrano 17 industrijskih pogona i postrojenja modeliranih za potrebe izrade strateške karte buke industrijskih pogona i postrojenja.

 

Autocesta Zagreb-Macelj

U sklopu uspostavljanja sustava upravljanja bukom okoliša, Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. pokrenule su izradu strateške karte buke cestovnog prometa za 3. krug izvještavanja. Sukladno navedenome, tvrtka DARH 2 d.o.o. za arhitekturu i akustiku je angažirana za izradu strateške karte buke cestovnog prometa za sve dionice autoceste A2 koje se po definiciji smatraju „glavnim cestama“. Navedena projektna dokumentacija prema projektnim zadacima, mora biti izrađena koristeći normirane metode predviđanja buke okoliša koje se koriste u stručnoj praksi kao i zakonodavstvu Republike Hrvatske, odnosno zemalja EU. Zakonski okvir za izradu strateške karte buke određen je Smjernicom 2002/49 Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 koja se odnosi na utvrđivanje i upravljanje bukom okoliša kao i Preporuke Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi smjernica za revidirane privremene računalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zračnog prometa, pružnog prometa i pružnog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji od kolovoza 2003.godine. U Republici Hrvatskoj, navedeni propisi preneseni su kroz Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09), te kasnijim Zakonom o izmjenama i dopuni zakona o zaštiti od buke (NN 41/16; 153/13; 55/13) odnosno kroz Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09)1 odnosno Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke 2 .

 

Županijske ceste Istarske županije

Akcijski plan upravljanja bukom izrađen je za sve dionice županijskih cesta koje pripadaju u kategoriju „glavne ceste“ sukladno odredbama Zakona te je za cijelo područje izrade strateške karte buke, provedena analiza razina buke cestovnog prometa koristeći rezultate rasterskog i tzv. „fasadnog“ proračuna razina buke.

 

Hrvatske autoceste

Obuhvat akcijskog plana upravljanja bukom za autoceste u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. obuhvaća dionice autoceste A1, A3, A4 i A11 koje zadovoljavaju kriterij „glavne ceste“ s preko 3.000.000 prolazaka vozila godišnje. Popis dionica za autoceste A1, A3, i A4 s navedenom duljinom dionice prikazuje Tablica 1, Tablica 2, Tablica 3 odnosno Tablica 4. Na autocestama A5 odnosno A10, nema dionica koje zadovoljavaju kriterij tzv. „glavne ceste“ te na području ovih autocesta nema potrebe za izradom strateške karte buke i/ili akcijskog plana upravljanja bukom.