Premda su emisije onečišćujućih tvari u zrak značajno smanjene zadnjih desetljeća, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, onečišćenje zraka uzrok je preuranjene smrti za oko 300.000 stanovnika Europe godišnje. Procjena je kako Hrvatska u ovoj crnoj statistici sudjeluje sa oko 4.500 stanovnika godišnje čija je preuranjena smrt uzrokovana onečišćujućim tvarima PM2,5, NO2 i O3 (https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2023-country-fact-sheets/croatia-air-pollution-country).
Europska unija ima viziju nultog onečišćenja do 2050. godine te određuje ciljeve i pozorno prati podatke i informacije o uspješnosti provedbe mjera kojima države članice nastoje postići ovaj ambiciozni cilj.
NEC direktiva (Direktiva (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari) za svaku državu članicu Europske unije, pa tako i Republiku Hrvatsku, određuje nacionalne obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., kao i još ambicioznije ciljeve od 2030., usmjerene na pet tvari koje onečišćuju zrak koje imaju znatne negativne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5).
Prema obvezama NEC direktive, države članice izrađuju i dostavljaju u Europsku komisiju putem Eionet mreže sljedeća izvješća i pripadajuće podatke:
- inventar emisija onečišćujućih tvari u zrak u NFR formatu (Nomenclature for Reporting); do 15.2. svake godine
- informativno izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak (IIR); do 15.3. svake godine
- projekcije emisija onečišćujućih tvari u zrak; do 15.3. svake dvije godine
- prostorni raspored emisija onečišćujućih tvari u zrak; do 1.5. svake četiri godine
- izvješće o velikim točkastim izvorima emisija u zrak (LPS); do 1.5. svake četiri godine.
Na ovaj način se ujedno ispunjava i obaveza izvješćivanja prema Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP konvencija) i njezinim protokolima.
Zadnje izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zraku s detaljnijim pregledom stanja i trendova po tvarima i sektorima dostupan je na; https://www.haop.hr/hr/emisije-oneciscujucih-tvari-u-zrak-na-podrucju-republike-hrvatske/emisije-oneciscujucih-tvari-u
Što govore trendovi?
Od 1980-ih, EU ima donesene stroge mjere čiji je cilj smanjenje onečišćenja zraka, te su se od tad emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku značajno smanjile. Smanjenje emisija iz energetskog, industrijskog i prometnog sektora uvelike je odgovorno za ove padove, djelomično kao rezultat postavljanja graničnih vrijednosti emisija specifičnih za pojedini sektor kroz zakonodavstvo EU-a, kao što su Direktiva o industrijskim emisijama i Euro standardi za vozila.
U Republici Hrvatskoj prvi značajni pad emisija početkom devedesetih godina koji je utjecao na svih pet promatranih onečišćujućih tvari uzorkovan je ratnim zbivanjima, odnosno smanjenjem industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. Sličan je učinak imala i ekonomska kriza krajem prvog desetljeća 21. stoljeća.
Slika: Trend emisija onečišćujućih tvari u zrak u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2022.
Najzamjetnije smanjenje (od 96,7% 2022. godine u odnosu na 1990. godinu) je kod emisija sumporovog dioksida (SO2). Ovo znatno smanjene emisije rezultat je uvođenja standarda korištenja niskosumpornih goriva za cestovna vozila i vancestovne strojeve, te uvođenje tehnika odsumporavanja u termoelektranama na ugljen.
Na emisije dušikovih oksida (NOx) također su utjecali novi standardi odnosno uvođenje trostaznih katalitičkih katalizatora u automobile, no značajan utjecaj je imalo smanjenje industrijske proizvodnje (primarno proizvodnje aluminija, papira i celuloze te čađe). Ukupna emisija u 2022. godini je za 55.5% manja nego u 1990. godini, s tim da u proteklom desetljeću nije bilo značajnijeg daljnjeg pada emisija. Ključni izvor emisija NOx je promet.
Nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS) su u 2022. godini manji za 64,9% u odnosu na emisije 1990. godine. Nakon značajnijeg pada emisija devedesetih, cijeli set okolnosti utjecao je na sprječavanje porasta emisija ovih tvari. Primarno, uvedeni su uvjeti zaštite okoliša u proizvodnjama koje koriste organska otapala (kao što je nanošenje premaza, proizvodnja otapala i ostala industrijska proizvodnja), novi zahtjevi za emisije ispušnih plinova te je prestala proizvodnja određenih kemikalija. Od 2005. godine uvode se naprednije tehnike izgaranja biomase u kućnim ložištima što je također pridonijelo smanjenju emisije NMHOS. Zadnje desetljeće nema trenda koji bi pokazao daljnje značajnije smanjenje emisija NMHOS.
Emisije Lebdećih čestica PM2,5 su manje za 34% u odnosu na 1990. godinu, međutim u cijelom vremenskom nizu nema jasnog trenda smanjenja emisija. Obzirom da je najveći dio emisija lebdećih čestica (78,5%) vezan uz trošenje energije u kućanstvima, emisije su izravno povezane sa klimatskim uvjetima pojedine godine (hladnije zime-jača potrošnja energenata, toplija zima-manja potrošnja, manje emisije). Smanjenje emisija u odnosu na devedesete vezano je uz smanjenje potrošnje krutih fosilnih goriva, odnosno prelazak na plinovita i tekuća, ali su istovremeno porasle emisije povećanom uporabom biomase u elektranama. Povećanje korištenja peći s naprednim tehnikama izgaranja također pridonosi smanjenju emisija. Emisije PM2,5 prisutne su i kod djelatnosti rušenja i izgradnje (građevine, ceste), te su zamjetni skokovi u godinama intenzivne izgradnje.
Kao i kod ostalih tvari, emisija amonijaka (NH3) je u odnosu na 1990. godinu manja i to za 46,7%, ali se zadnje desetljeće ne bilježi jasan trend daljnjeg smanjenja emisija. Do emisija dolazi u najvećem dijelu pri rukovanju sa stajskim gnojem te uslijed primjene dušičnih gnojiva. Osim samog broja životinja, sustavi smještaja životinja te gospodarenja stajskim gnojem, zajedno s primjenom tehnika dobre poljoprivredne prakse pri apliciranju gnojiva, direktno utječu na količine emisija.
Onečišćujuća tvar | Emisija, kt | Ostvareno smanjenje | Obveza smanjenje obzirom na 2005. | ||||||
2005. | 2020. | 2021. | 2022. | 2020. | 2021. | 2022. | od 2020. do 2029. | od 2030. nadalje | |
SO2 | 58,8 | 6,2 | 5,7 | 5,6 | -90% | -90% | -91% | -55% | -83% |
NOx | 78,5 | 40,9 | 41,9 | 42,1 | -48% | -47% | -46% | -31% | -57% |
NH3 | 39,7 | 31,1 | 29,8 | 26,9 | -22% | -25% | -32% | -1% | -25% |
NMHOS | 104,0 | 60,2 | 58,7 | 52,7 | -42% | -44% | -49% | -34% | -48% |
PM2,5 | 43,4 | 27,8 | 29,1 | 26,2 | -36% | -33% | -40% | -18% | -55% |
Tablica: Emisije, postignuto smanjenje i obveze smanjenja Republike Hrvatske sukladno NECD (2016/2284/EU)
Izazovi za naredno razdoblje
Kao i u ostatku Europe, i u Hrvatskoj su energetska potrošnja i poljoprivreda, te dodatno i cestovni promet, veliki izazov za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak.
Slika: Ključni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak u Hrvatskoj
Iako trenutno zadovoljava stupanj smanjenja emisija sukladno NEC direktivi, Hrvatska, kao i dio država članica EU-a u riziku je ne ispunjenja obveza smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak u razdoblju do 2029., a još je veći rizik neusklađenosti od 2030., pri čemu NH3, NOx i PM2.5 predstavljaju glavne izazove. Potrebni su značajni i konkretni napori i učinkovitije politike, posebno u sektorima energetike, prometa i poljoprivrede, koji su ključni izvor emisija, kako bi ispunili dugoročne obveze smanjenja emisija i ciljeve Europskog zelenog plana i Akcijskog plana nultog onečišćenja za smanjenje onečišćenje zraka do razine koja ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje ili okoliš.
Više:
- Hrvatsko zakonodavstvo o zaštiti zraka; https://mingor.gov.hr/default.aspx?id=7746
- Informacijski sustav zaštite zraka; https://www.haop.hr/hr/informacijski-sustavi/informacijski-sustav-zastite-okolisa/zastite-zraka
- Izvješća iz područja zaštite zraka; https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zrak-klima-tlo/zrak/izvjesca
- Europska agencija za okoliš-zaštita zraka; https://www.eea.europa.eu/en/topics/in-depth/air-pollution
- National Emission reductions Commitments (NEC) Directive emission inventory data
- NECD data viewer
- NECD policies and measures database
- Air Convention (LRTAP) data
- Air Convention data viewer
- EEA indicator: Emissions of the main air pollutants in Europe
- EEA indicator: Heavy metal emissions in Europe
- EEA indicator: Persistent organic pollutant emissions in Europe
- EEA indicator: Eutrophication caused by atmospheric nitrogen deposition in Europe