Zašto u 2022. kažemo NE dijelu plastičnih proizvoda u svakodnevnoj upotrebi?

Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je tijekom dvadesetog stoljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe. Tržište preplavljeno različitim plastičnim proizvodima, osobito jednokratnim, imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama, moru i obalnim područjima. Danas gotovo da više nema kutka Zemlje bez plastike.

Posljednjih desetljeća nepotrebna plastika, posebno ambalaža i proizvodi za jednokratnu uporabu, onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine diljem planeta u morima završi 14 milijuna tona plastičnog otpada. Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 % ga potječe s kopna.

Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Globalno, stope recikliranja i dalje su niske, pa plastika predstavlja značajnu prijetnju okolišu, a osobito je problematično kumuliranje mikroplastike.

Ljudsko zdravlje neraskidivo je povezano sa stanjem okoliša. Pa tako plastiku iz okoliša unosimo u tijelo u obliku mikroplastike udisanjem zraka, kroz hranu i vodu pa čak i apsorbirbcijom kroz kožu. Mikroplastika je nađena plućima, jetri, slezeni i bubrezima, a nedavnim  istraživanjem potvrđena i u posteljici novorođenčadi.

Na žalost plastika nije savršen, inertan materijal kao što se dugo smatralo. Puni opseg utjecaja na zdravlje ljudi još uvijek nije poznat. Međutim, postoje brojni radovi koji ukazuju da neki od spojeva sadržanih u plastici uzrokuju zdravstvene probleme, primjerice endokrine poremećaje, razvojne poremećaje, poremećaje u reprodukciji i karcinome.

Obzirom na to nužno je smanjivanje korištenja plastike, osobito jednokratnih proizvoda i ambalaže. Potrebno je mjenjati navike, izbjegavati korištenje, a kada god je moguće produžiti upotrebu plastičnog proizvoda. Time smanjujemo količinu nove plastike u okolišu i utjecaj na klimu, prirodu i zdravlje ljudi.

Direktiva (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EC zahtijeva od država članica da provedu unaprijed definirani cilj maksimalne nacionalne potrošnje (90 kom/st. od 2020. i 40 kom/st. od 2026. godine) i/ili da uvedu instrumente koji osiguravaju da se lagane plastične vrećice za nošenje ne daju besplatno. Cilj je  smanjenje potrošnje plastičnih vrećica debljine ispod 50 mikrona.

Zakonodavac je u Republici Hrvatskoj propisao, odredbama članka 4. i članka 14.a Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži ("Narodne novine", broj 88/15, 78/16,116/17, 14/20 i 144/20), da su prodavatelji od 1. siječnja 2019. godine obvezni lagane plastične vrećice za nošenje[1] naplatiti potrošaču na prodajnom mjestu robe ili proizvoda, uz iznimku za vrlo lagane plastične vrećice za nošenje[2] kod kojih su na mjestu gdje su dostupne bez naknade obvezni istaknuti vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO«.

Prema službenim podacima dostupnim putem EPR sustava koji vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2020. godini došlo je do pada potrošnje u usporedbi sa 2019. godinom u kategorijama za koje su propisane mjere. Potrošnja vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje bilježi pad od 34% dok potrošnja laganih plastičnih vrećica za nošenje bilježi pad od 30%. Potrošnja u razdoblju za koje je propisana obveza praćenja prikazana je u Tablici 1.

Potrošnja plastičnih vrećica u RH, kom

Zakon o gospodarenju otpadom (NN 084/2021) u članku 17. donosi mjeru zabrane  stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje debljine stjenki od 15 do 50 µm. Navedena mjera stupa na snagu 1. siječnja 2022.

U EU se svake godine potroši oko 100 milijardi plastičnih vrećica (više od 200 komada po stanovniku). Samo oko 7% se reciklira. Plastične vrećice lako izlaze iz tokova gospodarenja otpadom i nakupljaju se u okolišu, posebno u obliku morskog otpada. Jednom bačene u okoliš, plastične vrećice mogu trajati više od 100 godina.