Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 27. siječnja 2022. godine usvojila je Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čime je Republika Hrvatska dobila svoj prvi posebni herpetološki rezervat.
Prepoznajući važnost zaštite predmetnog lokaliteta, Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja izradio je stručnu podlogu radi vrednovanja područja dvije lokve u Majkovima Donjim i lokve u Prljevićima. Vrednovanjem u stručnoj podlozi dan je prijedlog za zaštitu područja u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata.
Foto: Mila Preradović
Najveća vrijednost ovog područja je riječna kornjača (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj, jer su njezina nalazišta ograničena na malim, fragmentiranim i međusobno izoliranim staništima te ukupno broje petstotinjak odraslih jedinki. Lokve u Majkovima jedno su od ukupno četiri područja u Republici Hrvatskoj gdje je do sada pronađena riječna kornjača, i u relativno su zadovoljavajućem stanju. Međutim, njima je potrebno aktivno upravljati sukladno smjernicama definiranima u stručnoj podlozi za proglašenje zaštićenog područja.
Na području predloženog posebnog rezervata također je zabilježeno 19 vrsta vodozemaca i gmazova, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog broja vrsta vodozemaca i gmazova zabilježenih u Republici Hrvatskoj, a čak 10 vrsta je strogo zaštićeno.
Foto: Mila Preradović
Posebnim rezervatom „Lokve u Majkovima“ upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja već dugi niz godina na predmetnom lokalitetu provodi znanstvena i stručna istraživanja te edukativne i komunikacijske aktivnosti s lokalnim stanovništvom.
Zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog je značenja čime se na taj način ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti. Nadalje, ovim proglašenjem doprinosi se ostvarenju ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kao i ostvarenju ciljeva Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.
Foto: Mila Preradović