Svjetski dan rendžera - razgovor s Brankom Štivićem iz JU "Maksimir"

Sustav zaštite prirode ne bi bio smislen bez čuvara prirode koji provode neposredni nadzor u zaštićenim područjima i brinu da posjetitelji i lokalno stanovništvo poštuju zakone, a da prekršitelji snose odgovornost. Internacionalni naziv čuvara prirode je rendžer, a 31. srpnja obilježava se njihov dan, Svjetski dan rendžera.

Posao čuvara prirode prilično je složen jer zahtijeva različite vještine i znanja. Čuvar prirode mora poznavati i ispravno tumačiti niz zakona:  Zakon o zaštiti prirode, ali i propise koji pojašnjavaju međunarodni kontekst zaštite prirode, strateški okvir, mehanizme zaštite prirode, zaštitu vrsta i stanišnih tipova, zaštitu georaznolikosti, zaštitu područja i ekološku mrežu Natura 2000 te upravljanje zaštićenim područjima. Osim navedenih, moraju poznavati i Zakon o gradnji, Zakon o gospodarenju otpadom, Zakon o općem upravnom postupku, Prekršajni zakon i Kazneni zakon.

Zbog prirode posla čuvari moraju biti fizički spremni, a poželjno je i da imaju razvijene komunikacijske vještine koje pomažu u rješavanju napetih situacija.  Zakon o zaštiti prirode propisuje da su mjerodavni izreći upravnu mjeru, podnijeti kaznenu prijavu, pokrenuti prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, naplatiti novčanu kaznu za štetu i učinjene troškove uz izdavanje potvrde, a privremeno smiju oduzeti protupravno prisvojeni dio živog ili neživog svijeta iz zaštićenog područja kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje. Čuvari prirode imaju ovlasti davati upozorenja i zapovijedi, provjeriti identitet osoba u zaštićenim područjima, ali i prikupiti podatke i obavijesti,  pregledati osobu, prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo, privremeno ograničiti kretanje na određenom području i osigurati mjesto događaja.

Protekla godina bila je izazovna mnogima, a kako se kriza vezana uz pandemiju covid-19 odrazila na čuvare prirode u Hrvatskoj i svijetu, ali i druge zanimljivosti, donosi Branko Štivić, glavni čuvar prirode u Javnoj ustanovi "Maksimir" za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba i predsjednik udruge Croatian ranger.

Na koji način je pandemija utjecala na rad rendžera – čuvara prirode?

Prema podacima Međunarodne federacije rendžera zbog pandemije covid-19 svaki četvrti rendžer dobio je otkaz tijekom zabrane kretanja koja je utjecala na posjećenost u zaštićenim područjima. Međunarodna federacija rendžera broji preko sedam tisuća članova. Velik broj ljudi ostao je bez posla, a oni koji su ostali, kao i svi drugi u manjoj ili većoj mjeri ovisno o uvjetima rada, izloženi su zarazi. Od posljedica zaraze preminulo je 500 rendžera u svijetu.

Unatoč tome u posljednjih godinu dana stradao je velik broj rendžera.

Statistika pokazuje da je na radnom mjestu poginulo 120 rendžera, većinom je riječ o ubojstvima – bilo ih je 44 –   uglavnom u slabije razvijenim zemljama u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Ondje je standard da rendžeri nose oružje, oni su službene osobe s ovlastima. U Hrvatskoj imamo drugačiji pristup. Čuvari prirode imaju svoju odoru, značku i ovlasti, ali ne nose oružje nego poslu pristupaju humanije tražeći rješenje problema kroz razgovor i edukaciju, odnosno daju upozorenja i pišu kazne ako počinitelj ponavlja prekršaje ili kaznena djela. Tako se postupa u većini europskih zemalja. Ipak, unatoč bitno drugačijem pristupu i u Europi se događaju ubojstva. Prije dvije godine lovac je puškom ubio dvojicu rendžera u Kataloniji nakon što su ga tražili da im predoči dozvolu o nošenju oružja.

Koliko je čuvara prirode u Hrvatskoj i što im je najveći izazov?

Prema posljednjim podacima iz 2020. broj čuvara prirode bio je 187.. U pojedinim zaštićenim područjima sezonsko povećanje posjećivanja predstavlja i značajno opterećenje za kapacitete čuvarske službe javne ustanove. Najveći izazov svakako je ilegalna odnosno „divlja“ gradnja u zaštićenim područjima. Na nekim područjima, primjerice na Plitvičkim jezerima, događa se češće, no ima je i u Maksimiru. Drugi najveći problem su požari. Potrebno je jačati svijest i educirati javnost o šteti koju požari čine prirodi, našem velikom bogatstvu.

Edukacija je vrlo bitna u svakom poslu pa tako i čuvarima prirode. Koje su im edukacije dostupne u Hrvatskoj?

Sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu polaganja stručnog ispita za čuvara prirode  obavezni su položiti ispit godinu dana od stupanja u službu. Postoje dva ispitna roka godišnje, a polažu se u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje u sklopu pripreme kandidata za oba ispitna roka organizira seminar čiji predavači tumače zakonsku regulativu. Seminar se sastoji i od vježbanja pisanja zapisnika prilikom postupanja čuvara prirode. Poznavanje pisanja zapisnika iznimno je važno jer je zapisnik dokaz u kasnijem sudskom postupku pa na čuvarima prirode leži velika odgovornost. Svojevremeno se nastojalo organizirati terenski kamp čuvara prirode u NP Krka. Kolege iz HGSS-a su bili navedeni za podučavanje u snalaženju u prirodi i pružanju prve pomoći. Zasad je sve ostalo na ideji. Prije nekoliko godina održana je edukacija za čuvare prirode iz nekoliko parkova (nacionalnih i parkova prirode, op.a.) Predavači su s Policijske akademije, a ukupno je bilo 37 polaznika. Sustav edukacije razvija se i vremenom postaje sve bolji.

Kakav je omjer žena i muškaraca među čuvarima prirode?

U Hrvatskoj je i dalje znatno veći broj muškaraca nego žena iako se i tu trendovi polako mijenjaju. Zanimljiv je podatak da u Africi „Crne mambe“, specijalizirane u borbi protiv krivolova, imaju iste ovlasti i obavljaju jednake poslove kao i njihovi muški kolege i to u dijelu svijeta koji je iznimno opasan.