Danas 22. travnja, već tradicionalno kroz nekoliko desetljeća, obilježavamo Dan planeta Zemlje. Ideja obilježavanja prvi je put predstavljena 1969. godine, a službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, a u Republici Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1990. godine.
Potreba kolektivne svjesnosti o važnosti okoliša i prirode za ljude, za naše zdravlje i dugovječan kvalitetan život, kao i za zdravo društvo i stabilno gospodarstvo, aktualnija je nego ikad. Sve nas je šokirala najveća globalna kriza jedne generacije. COVID19 nas je, ako ništa, naučio da planiranje, promišljanje i priprema za buduće krize nisu luksuz, već nužnost. Klimatske promjene, gubitak vrsta i staništa, pandemije i velike prirodne katastrofe mogle bi definirati i našu budućnost, a ne samo budućnost naše djece. Potreba za obnovom degradiranih ekosustava nikad nije bila hitnija nego sada.
Ove godine ćemo Dan planeta Zemlje obilježiti pod sloganom “Obnovimo našu Zemlju” (Restore our Earth) stavljajući naglasak na važnost zdravih ekosustava i prirodnih procesa te potrebu korištenja novih zelenih tehnologija i inovativnih rješenja u obnovi svjetskih ekosustava, kao i na nužnost brzog pokretanja aktivnosti koje bi trebale pridonijeti ublažavanju negativnih učinaka ljudskog djelovanja te stvaranju temelja za proces „(samo)obnove“ našeg planeta. Značajan dio odgovornosti i uspješnosti ovih stremljenja leži na svakom od nas stanovnika Zemlje, osobito u pogledu promjena naših svakodnevnih navika. Osim na pojedincu, odgovornost je još i više na čelnim institucijama, oblikovateljima i provoditeljima politika te onima koji pokreću i čine industriju.
I europska je politika donošenjem već poznatog Zelenog plana i pripadajućih inicijativa, postavila vrlo jasne i ambiciozne ciljeve vezane uz obnovu bioraznolikosti, smanjenje onešišćenja te unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo, a sve s ciljem postizanja održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Nadalje, prvi europski propis o klimi nastoji u zakonodavstvo ugraditi cilj klimatski neutralnog europskog gospodarstva i društva do 2050 koji je utvrđen u europskom Zelenom planu i prenesen u EU strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama. U kontekstu ovogodišnjeg obilježavanja i slogana Dana planeta Zemlje osobito vrijedi istaknuti i jedan od glavnih elemenata EU strategije za bioraznolikost 2030, a to je obnova narušenih kopnenih i morskih ekosustava kroz povećanje ekološke poljoprivrede i očuvanje velike bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, vraćanjem slobodnog toka najmanje 25 000 km rijeka u EU-u, sadnjom 3 milijarde stabala do 2030, smanjenjem upotrebe pesticida za 50 % do 2030 te zaustavljanjem pada i poticanjem rasta broja oprašivača.
Samo sinergijskim djelovanjem kroz promjene u poslovanju i navikama pojedinca, politika i pokretača industrija na globalnom i lokalnom nivou, mogu se stvoriti uvjeti za tako priželjkivan i neophodan oporavak Zemlje. Ali da bismo sačuvali izglede za sretnu i zdravu budućnost, ono mora započeti odmah i bez odgode.
O obilježavanju Dana planeta Zemlje diljem svijeta više pronađite ovdje.
