Svjetski dan tla (World Soil Day, WSD) obilježava se od 2014. godine svakog 5. prosinca s ciljem usmjeravanja pozornosti na važnost zdravlja tla i zalaganje za održivo upravljanje resursima tla.
Svjetski dan tla 2021. (#WorldSoilDay) i njegova kampanja "Zaustavite salinizaciju tla, povećajte produktivnost tla" ima za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, borbi protiv zaslanjivanja tla, povećanju svijest o tlu i poticanje vlada, organizacija, zajednica i pojedinaca diljem svijeta da se posvete proaktivnom poboljšanju zdravlja tla.
Postoje prirodno slana tla, koja predstavljaju vrijedne ekosustave i uključuju niz vrsta koje su prilagođene ekstremnim uvjetima. Ova primarna zaslanjenost nastaje akumulacijom soli u tlu prirodnim procesima zbog visokog sadržaja soli u matičnom supstratu tla ili podzemnim vodama. Pojavljuje se prirodno podizanjem razine mora ili prodorom vode iz mora, rijeke ili podzemnih voda.
Međutim, sekundarni salinitet je posljedica neodrživih ljudskih aktivnosti, te predstavlja prijetnju poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane, pružanju osnovnih usluga ekosustava kao i postizanju ciljeva održivog razvoja (Suistanable Development Goals, SDGs). Uglavnom se javlja zbog neadekvatnog navodnjavanja čime dolazi do akumulacije topivih soli (Na, Ca, Cl i dr.) u tlu što negativno utječe na njegovu plodnost. Sveobuhvatni projekti navodnjavanja velikih razmjera glavni su uzrok sekundarne salinizacije. Zaslanjivanje tla ubraja se među najozbiljnije globalne prijetnje sušnim i polusušnim područjima, ali i usjevnim površinama u obalnim regijama te u slučaju navodnjavanja otpadnim vodama u bilo kojoj klimi. Procjenjuje se da je oko 760.000 km2 zemljišta diljem svijeta zahvaćeno zaslanjivanjem kao posljedicom ljudskih aktivnosti, što odgovara površini 13 puta većoj od Hrvatske.
Povećani salinitet tla stavlja van proizvodne funkcije između 3.000 i 15.000 km2 navodnjavanih usjeva godišnje te smanjuje proizvodni potencijal i veće površine zemljišta. Globalni godišnji gubitak u proizvodnji usjeva zbog degradacije zemljišta zaslanjivanjem u navodnjavanim područjima procjenjuje se na 27,3 milijarde USD.
Prema procjenama Europske agencije za okoliš (EEA), zaslanjivanje tla u Europi zahvaća oko 3,8 milijuna ha (38.000 km2), a glavnim uzrokom se smatra neadekvatno navodnjavanje poljoprivrednih tala. U Hrvatskoj zaslanjenih tala ima u dolini Neretve, na području Vranskog bazena te u donjem toku rijeke Mirne i Raše u Istri. Zaslanjivanje tala u tim predjelima je i primarnog i sekundarnog karaktera, budući da je povezano s prodorom morske vode u zaobalje te njenim korištenjem za navodnjavanje.
Tla zahvaćena salinitetom podliježu brzom opadanju zdravlja, gubeći svoj kapacitet za proizvodnju biomase, prirodnu filtraciju, sekvestraciju ugljika i druge potrebne funkcije ekosustava. Kako se klimatske promjene i nestašica vode povećavaju, sve više tla postaje zahvaćeno zaslanjivanjem prisiljavajući ljude da napuste svoje nekada produktivno zemljište i migriraju.
Rješenje ovom globalnom problemu leži u nama – potrebno je podići svijest, promovirati korištenje održivih poljoprivrednih sustava, ulagati u stjecanje znanja te koristiti principe dobrog gospodarenja.
Više na: https://www.fao.org/world-soil-day/en/
