Zbog sve veće svijesti o potrebi nastavka aktivnosti za poboljšanje kvalitete zraka radi zaštite zdravlja ljudi, Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 2019. godine odluku kojim su 7. rujna proglasili Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for blue skies).
Onečišćenje zraka je trenutno najveća globalna prijetnja za zdravlje jer godišnje uzrokuje približno 7 milijuna preuranjenih smrti od moždanog udara, bolesti srca, kronične opstruktivne plućne bolesti, karcinoma pluća i akutnih respiratornih infekcija. Mnogi izvori onečišćenja zraka također utječu i na klimatske promjene te oštećuju prirodu i ekosustave.
Ovaj prvi Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo ima za cilj potaknuti globalnu akciju i suradnju na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem suzbijanja onečišćenja zraka i osiguranja čistog zraka za sve. Naime, onečišćen zrak ne poznaje državne granice, učinkovita politika zaštite zraka moguća je samo djelovanjem na globalnoj i europskoj, kao i na regionalnim i nacionalnim razinama, pri čemu se politikama i ciljanim aktivnostima nastoje smanjiti emisije koje su rezultat ljudskog djelovanja.
Cilj je također i potaknuti pojedince da naprave promjenu u svakodnevnom životu i daju izravni doprinos očuvanju zraka, a u konačnici i vlastitog zdravlja. Upravo je prihvaćanje odgovornosti te ukazivanje na snagu i moć pojedinca jedna od ključnih poruka Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo.
„Agenda UN–a za održivi razvoj do 2030.“ također prepoznaje da je smanjenje onečišćenja zraka važno i za postizanje ciljeva održivog razvoja. Loša kvaliteta zraka izazov je u kontekstu održivog razvoja za sve zemlje, posebno u gradovima i urbanim područjima u zemljama u razvoju, s razinama onečišćenja zraka koje su više od graničnih vrijednosti. Održivi razvoj je definiran kao „razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja, a da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba“.
U Hrvatskoj se redovito prati kvaliteta zraka, te su svi podaci o kvaliteti zraka dostupni javnosti na Portalu o kvaliteti zraka (http://iszz.azo.hr/iskzl/), i to podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku sa svih automatskih mjernih postaja ( 22 državne i 49 lokalne mjerne postaje) u realnom vremenu. Portal sadrži i validirane podatke, Izvještaje o kvaliteti zraka kao i Planove za poboljšanje kvalitete zraka.
Hrvatska je također 1991. godine ratificirala i Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom o onečišćenju zraka (Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution – CLRTAP) koja ima za cilj ograničavanje antropogenih emisija onečišćujućih tvari u zrak kako bi se ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.
Neki od načina na koji sami građani mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka su:
• Korištenje javnog prijevoza ili dijeljenje vožnje s drugima ili hodanje
• Korištenje hibridnih ili električnih vozila
• Isključivanje motora automobila dok je automobil u mirovanju
• smanjenje količina biootpada i recikliranje neizbježnog otpada
• Štednja energije: isključivanje svjetla i kućanskih aparata kada se ne koriste
Više o Međunarodnom danu čistog zraka za plavo nebo: https://www.cleanairblueskies.org/