Početna
Aktualnosti
Aktualnosti

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka i dupina. Obzirom na početak turističke sezone, HAOP ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom kako bi se minimalizirao utjecaj na ponašanje životinja i spriječili neželjeni događaji.

Dupini i kitovi u Jadranu

Osam je vrsta kitova koji se mogu pronaći u Sredozemnom moru, a u Jadranskom moru zabilježeni su u različitom broju. Danas je samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin (Globicephala melas) i crni dupin (Pseudorca crassidens) (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru. I na kraju, obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke (Holcer, 2015).

Kitovi i dupini nalaze se na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje sustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarstvom, antropogena buka, morski otpad, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) i Pravilnika o proglašavanju strogo zaštićenih vrsta (NN 144/13, NN 73/16). Osim nacionalnog zakonodavstva zaštićeni su i EU propisima te nizom međunarodnih sporazuma, kojih je Republika Hrvatska stranka. 

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

  • Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama.
  • Ukoliko im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine.
  • Ne proizvoditi iznenadne zvukove motorom. Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila.
  • Ne ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
  • Ukoliko se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta.
  • Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina.
  • Zbog sigurnosti pojedinaca  i sigurnosti dupina ili kita ne plivati i ne roniti s njima, ne hraniti ih niti ih pokušavati dodirivati.
  • Ne bacati smeće u more i ne ostavljati isto na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje.
  • Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji.
  • Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112 ili HAOP-u putem adrese e-pošte: vrste@haop.hr .

dupin_2_stipe_buljevic.jpg
                                                                               Foto: Stipe Buljević

 

Holcer, D. (2015): Pregled poznavanja vrsta kitova (Ceatacea) u Jadranu. Stručna studija za izradu Akcijskog plana upravljanja morskim kornjačama u Republici Hrvatskoj. Institut Plavi svijet, Veli Lošinj. NETCET project, IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme. 34 str.