Europska agencija za okoliš (EEA) razvila je preglednik kvalitete zraka u europskim gradovima (European city air quality viewer) koji građanima omogućuje da provjere razinu dugoročnog onečišćenja u europskim gradovima. Zahvaljujući ovom pregledniku građani mogu provjeriti kakva je bila kvaliteta zraka u njihovom gradu tijekom protekle dvije godine i usporediti je s drugim gradovima širom Europe.
Preglednikom se dodatno stavlja fokus na dugotrajne koncentracije lebdećih čestica PM2,5 jer dugotrajna izloženost onečišćenju zraka uzrokuje najozbiljnije zdravstvene posljedice, a PM2,5 je onečišćujuća tvar s najvećim utjecajem na zdravlje u smislu prerane smrti i bolesti.
U preglednik je uključeno preko 340 europskih gradova. Gradovi su poredani od najčišćih do najzagađenijih na temelju prosječnih razina lebdećih čestica (PM2,5), a podaci temeljem kojih je izrađeno rangiranje prikupljeni su s više od 400 mjernih postaja diljem zemalja članica EEA tijekom protekle dvije kalendarske godine.
Prema zadnje ažuriranom pregledniku podataka o kvaliteti zraka u europskim gradovima koji je EEA objavila 11. 7. 2022. najčišći gradovi u Europi u pogledu kvalitete zraka tijekom 2020. i 2021. bili su Umeå u Švedskoj, te Faro i Funchal u Portugalu.
Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređen je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta i promet. To je posebno izraženo u kontinentalnom dijelu.
Hrvatski gradovi koji su uključeni u preglednik su Zagreb, Slavonski Brod i Rijeka. Kvaliteta zraka u Zagrebu i Slavonskom Brodu ocijenjena je sa ocjenom loša dok je za Rijeku ta kvaliteta zraka ocijenjena sa ocjenom umjerena.
U usporedbi sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (World Health Organization’s (WHO) health-based guideline), od 2020. do 2021. kvaliteta zraka bila je dobra u samo 11 gradova, što znači da su razine PM2,5 bile ispod smjernica WHO za dugotrajnu izloženost PM2,5 od 5 mikrograma po kubnom metru zraka (5 μg/m3). Smjernica je prekoračena u 97% od 343 europska grada uključena u preglednik.
Nasuprot tome, godišnja granična vrijednost Europske unije (EU) za PM2,5 od 25 µg/m3prekoračena je samo u tri najzagađenija grada, uključujući Nowy Sacz u Poljskoj te Cremonu i Padovi u Italiji, što naglašava razliku između WHO-a smjernica i EU standarda.
Iako se posljednjih godina kvaliteta zraka znatno poboljšala, poboljšanje se postiže sporo te je problem onečišćenja pojedinim onečišćujućim tvarima (PM2,5) kontinuirano prisutan.
U cilju održavanja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku ispod dopuštenih vrijednosti potrebno je kontinuirano pratiti njihove razine u zraku te provoditi odgovarajuće mjere za poboljšanje kvalitete zraka.
Ovaj preglednik je još jedan od proizvoda koji europskim građanima pružaju konkretne i lokalne informacije o kvaliteti zraka na temelju kojih građani mogu od svojih lokalnih vlasti tražiti rješavanje pitanja poboljšanja kvalitete zraka.
Više informacija i poveznica na European City Air Quality Viewer: European City Air Quality Viewer.
Osim preglednika, EEA je također objavila dva izvješća o emisijama onečišćujućih tvari u zrak, prema različitim zahtjevima EU i UNECE.
Antropogene emisije glavnih onečišćujućih tvari; amonijaka (NH3), nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMVOC), dušikovih oksida (NOX), finih čestica (PM2,5) i sumpornih oksida (SOX) značajno utječu na kvalitetu zraka, zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave.
Kako bi riješili taj problem te ispunili obaveze prema Göteborškom protokolu (UNECE) i Konvenciji o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (LRTAP konvencija), EU je Direktivom o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (NEC Direktiva) postavila cilj smanjenja emisija ovih onečišćujućih tvari.
Izmijene NEC Direktive iz 2016. godine postavile su ambicioznije pravno obvezujuće ciljeve smanjenja emisija u zrak za svih pet onečišćujućih tvari u usporedbi s razinama iz 2005., za razdoblje od 2020. do 2029. te za razdoblje od 2030. nadalje.
Sukladno obavezama iz NEC direktive u rujnu 2019. godine Republika Hrvatska donijela je Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. godine do 2029. godine. Navedeni Program je glavni instrument upravljanja kojim države članice EU-a moraju osigurati da se poštuju obveze smanjenja emisija za 2020.-2029. i 2030. godinu.
U 2020. godini (posljednje dostupne informacije), nešto manje od polovice država članica ispunilo je sve svoje nacionalne obveze smanjenja emisija prema godišnjem izvješću EEA u kojem se razmatra napredak država članica u smanjenju emisija ključnih onečišćujućih tvari.
Na temelju dosadašnje analize podataka koje su dostavile države članice, izvješće je pokazalo da najveći izazov ostaje smanjenje emisija amonijaka iz poljoprivrede, pri čemu 11 država članica mora smanjiti svoje razine emisija. Samo 13 država članica ispunilo je svoje obveze za svaki od pet glavnih onečišćivača (dušikovi oksidi, nemetanski hlapljivi organski spojevi, amonijak, sumporov dioksid i PM2,5). Četrnaest država članica nije ispunilo svoje obveze smanjenja emisija za barem jednu od pet glavnih onečišćujućih tvari.
EEA analiza temelji se na najnovijim podacima inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak, o kojima su izvijestile države članice u veljači 2022. To je predstavljalo prvu priliku za procjenu učinka smanjenja emisija u odnosu na obveze smanjenja emisija 2020. do 2029. godine.
Više informacija i poveznica na izvješće o statusu izvješćivanja Direktive o nacionalnim obvezama smanjenja emisija za 2022: National Emission reduction Commitments Directive reporting status 2022.
EEA je također objavila godišnje izvješće EU o inventaru emisija 1990.-2020., koje se bavi emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje je EU prijavila prema UN Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP). Izvješće je pokazalo nastavak, iako nedavno usporavanje, silaznog trenda u emisijama od 1990. do 2020. šest ključnih onečiščujućih tvari: ugljikov monoksid, amonijak, dušikovi oksidi, nemetanski hlaplivi organski spojevi, sumporni oksidi i fine čestice. Emisije amonijaka pokazale su najmanji pad od 1990. godine.
Republika Hrvatska u 2020. godini ispunjava obveze smanjenja emisija za 2020. godinu sukladno Gothenburškom protokolu (GP) i NECD, te emisijsku kvotu po GP za SO2, NOX i NMHOS, ali ne ispunjava za NH3.
U Republici Hrvatskoj emisije gotovo svih onečišćujućih tvari pokazuju opći trend smanjenja u razdoblju od bazne 1990. do 2020. godine. Najveće smanjenje bilježi se kod emisija SO2 (za 96,4 %). Emisija NOX smanjena je za 56,7 %, NH3 za 37 %, NMHOS za 59,1 %. Zabilježena su manja smanjenja emisije lebdećih čestica, onečišćujućih tvari koje predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju: PM2,5 za 29,4 % te PM10 za 13,8 %. Smanjene su i emisije ostalih onečišćujućih tvari: teških metala (Pb za 99 %, As za 96,8 %, Cd za 35,9 %, Hg za 67,1 %, Cr za 64,2 %, Ni za 86,6 %, Se za 28,2 % te Zn za 19,6 %), PCDD/PCDF za 71,3 %, PCB za 15,7 %, HCB za 94,9 % i PAU za 39,6 %, CO za 61,5 %, te BC za 34,5 %. Porast emisija bilježi se kod TSP (8,1 %) i Cu (31,6 %).
Emisije glavnih onečišćujućih tvari u zrak u razdoblju 1990. – 2020. i projekcije emisija do 2050. godine u Republici Hrvatskoj; izvor: Informativno izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2022. (za razdoblje 1990. – 2020.) (MINGOR i Ekonerg)
Unatoč općem trendu smanjenja emisija, potrebno je uložiti dodatne napore na razini država članica kako bi se postigle nacionalne obveze smanjenja emisija postavljene za razdoblje 2020.-2029.