Znanstvenici pozorno prate promjene u Zemljinoj klimi u svakoj regiji i u cijelom klimatskom sustavu, a velik dio njih bez presedana su u posljednjih nekoliko tisuća, možda i stotina tisuća godina. Neke promjene kojima već sada svjedočimo – poput porasta razine mora - nepovratne su za dugoročno razdoblje i s posljedicama na brojne generacije i nakon 21. stoljeća. Te tvrdnje navode se u izvješću UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC)) pod nazivom „Climate Change 2021: the Physical Science Basis“, a prihvatilo ga je 195 članica IPCC-a na virtualnoj sjednici koja je trajala dva tjedna počevši od 26. srpnja 2021.
Snažnim i sustavnim smanjenjem emisija ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova, čovječanstvo bi ipak moglo zaustaviti klimatske promjene. Rezultat odlučnog trenutačnog djelovanja vrlo brzo bismo mogli osjetiti na kvaliteti zraka, dok je za stabilizaciju temperature potrebno vrijeme i do 20 ili 30 godina, navodi Radna skupina IPCC-a u Izvješću.
Brže zagrijavanje
Procjene stručnjaka su da će zagrijavanje od 1.5°C do 2°C biti nemoguće zaustaviti u desetljećima koja su pred nama ako čovječanstvo ne reagira odmah snažnom redukcijom stakleničkih plinova. U Izvješću se tvrdi da su upravo staklenički plinovi, kao rezultat ljudskih aktivnosti, odgovorni za globalno zatopljenje od 1.1 °C od predindustrijskog razdoblja, a očekuje se da će se u idućih 20 godina prosječna temperatura Zemlje povećati za kritičnih 1.5 stupnja Celzija.
Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je informaciju da je smanjenjem emisija stakleničkih plinova na nulu „Net Zero by 2050“, možemo zadržati porast temperature blizu 1,5°C.
Uspije li čovječanstvo u tom naumu, povećat će se prilike za opstanak života na Zemlji.
Svaka regija osjetit će promjene
Klimatske promjene izravno ovise o jačini globalnog zatopljenja i ne manifestiraju se jednako u svakoj regiji - primjerice, povećanje temperature tla jače je od globalnog prosjeka i više nego dvostruko izraženije na području Arktika.
Projekcije znanstvenika su da će se u bliskoj budućnosti povećati broj toplinskih valova i duljih toplih godišnjih doba, a da će hladna godišnja doba biti kraća. Globalnim zagrijavanjem od 2 °C toplinski ekstremi češće će dostizati kritični prag tolerancije za poljoprivredu i zdravlje.
Globalno zagrijavanje utjecat će i na promjenu vlage i suša, vjetrova, snijega i leda, obalnih područja i oceana.
Znanstvenici su ujedinjeni u stavu da klimatske promjene:
● pojačavaju vodene cikluse što donosi intenzivnije kiše i povezane poplave, kao i intenzivnije suše u mnogim područjima;
● utječu na obrasce padalina. Povećanje količine oborina očekuje se u područjima velikih geografskih širina, a u velikim dijelovima suptropskih područja procjena je da će se one smanjiti. Očekuju se promjene i s monsunima pa će oborine varirati po regijama;
● u primorskim područjima pridonose stalnom porastu razine mora pa su ondje učestalije i poplave te je i erozija priobalnih područja izraženija. Ekstremni rast razine mora koji se u prošlosti događao jednom u stotinu godina mogao bi se događati svake godine do kraja ovog stoljeća;
● pojačavaju odmrzavanje područja pod stalnim ledom i gubitak sezonskog snježnog pokrova, topljenje ledenjaka i ledenih pokrova;
● donose promjene u oceanu, uključujući zagrijavanje, učestalije morske toplinske valove, zakiseljavanje i smanjene razine kisika u moru, a utječu na oceanske ekosustave i na ljude koji se na njih oslanjaju;
● dodatno zagrijavaju gradove jer su urbana područja i inače toplija od ruralnog područja. Očekuju se i poplave zbog iznenadnih i snažnih oborina kao i porast razine mora u priobalnim gradovima.