Prema preliminarnom izračunu, emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske u 2020. godini iznosile su 23,397 kt CO2 eq što je gotovo 5 % niže u odnosu na emisije iz 2019. godine.
Emisije i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova po Sektorima (kt CO2 eq)
Sektor |
Emisije / uklanjanja ponorima (kt CO2-eq) |
|||||||||
1990 |
2000 |
2010 |
2015 |
2016 |
2017 |
2018 |
2019 |
2020 |
|
|
Energetika |
21,439.5 |
18,217.1 |
19,708.3 |
16,581.1 |
16,969.4 |
17,351.0 |
16,408.1 |
16,412.9 |
15,154.5 |
|
Industrijski procesi i uporaba proizvoda |
4,617.6 |
3,038.0 |
3,521.1 |
3,301.1 |
3,110.1 |
3,494.5 |
3,474.1 |
3,654.6 |
3,779.9 |
|
Poljoprivreda |
4,353.0 |
3,018.3 |
3,028.8 |
2,689.9 |
2,702.4 |
2,789.2 |
2,696.6 |
2,698.1 |
2,688.8 |
|
LULUCF |
-6,701.9 |
-6,946.8 |
-6,861.4 |
-5,281.0 |
-5,486.4 |
-4,931.1 |
-5,299.8 |
-5,398.7 |
-5,257.3 |
|
Otpad |
984.3 |
1,205.3 |
1,663.8 |
1,766.9 |
1,798.1 |
1,814.6 |
1,790.5 |
1,772.4 |
1,774.2 |
|
Ukupne emisije (uključujući net CO2 iz LULUCF) |
24,692.5 |
18,532.0 |
21,060.6 |
19,058.0 |
19,093.5 |
20,518.3 |
19,069.4 |
19,139.3 |
18,140.2 |
|
Ukupne emisije (bez net CO2 iz LULUCF) |
31,394.4 |
25,478.8 |
27,922.0 |
24,339.0 |
24,580.0 |
25,449.4 |
24,369.3 |
24,538.0 |
23,397.4 |
|
Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u Sektoru Energetike kao posljedica smanjenja izgaranje fosilnih goriva. To se prije svega odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom Promet, čije emisije su 12 % smanjene u odnosu na 2019. godinu. Također, podsektor Energetskih transformacija (proizvodnja električne energije i topline, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježi smanjenje emisija od 7,8 %.
Kao posljedica zatvaranja i izolacije (lockdown) i pratećih mjera koje su se provodile s ciljem zaustavljanja širenja COVIDA-19, došlo je i do smanjenja svakodnevnih migracija stanovništva, što se reflektiralo i smanjenjem intenziteta cestovnog prometa dok je zračni promet zabilježio i znatno veći pad intenziteta. Pandemija COVID-19, utjecala je i na smanjenje potrošnje svih transformiranih oblika energija za 5 % dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3 % u odnosu na prethodnu godinu (izvor: Energija u Hrvatskoj 2020.).
Nadalje, zamijećeno je poboljšanje kvalitete zraka uslijed pada koncentracija dušičnog dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) uslijed mjera zatvaranja i pada aktivnosti.
EEA je u travnju 2020. razvila preglednik Air quality and COVID-19 (https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-quality-and-covid19), koji prati prosječne tjedne i mjesečne koncentracije NO2, PM10 i PM2.5.
Sve procjene pokazuju da su koncentracije NO2 u cijeloj Europi značajno smanjene u travnju 2020., neovisno o meteorološkim uvjetima, ali su varirale unutar gradova i zemalja. Ista je situacija zabilježena i s koncentracijama PM10 ali u nešto manjoj mjeri.
Izazovi ovladavanja pandemije uzrokovane COVID-19 pozitivno su se odrazili na pad emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak. To je utjecalo na barem kratkotrajno poboljšane kvaliteta zraka u mnogim gradovima.
Iako se nakon ukidanja strožih mjera zatvaranja i povratka uobičajenim gospodarskim aktivnostima i „normalnom životu“, emisije stakleničkih plinova kao i kvaliteta zraka vratila na razine slične onima prije pandemije, ovo je razdoblje pokazalo da su za zaustavljanje klimatskih promjena potrebni enormni zajednički napori i promjene u svakodnevnom životu. Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procijenio je da bi svijet trebao smanjivati emisije CO2 za 7,6 % godišnje u sljedećem desetljeću kako bi spriječio globalni porast temperature zraka na Zemlji za više od 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina – što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. Smanjenja emisija stakleničkih plinova u tom opsegu bila bi još veća od smanjenja emisija u 2020.
Promjene će doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka, boljoj kvaliteti života i smanjivanju bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka.