Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 30. siječnja 1995. godine rezolucijom A/RES/49/115 službeno proglasila 17. lipnja Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše. Datum je odabran jer je na taj dan 1994. godine potpisana Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
Ovogodišnje obilježavanje posvećeno je pitanju suše. Klimatske promjene, šumski požari, vodeni stres i degradacija zemljišta dovele su do povećanja učestalosti i jačine suša za 29% od 2000. godine. Svake godine je dodatnih 55 milijuna ljudi pogođeno ovom pojavom. Procjenjuje se kako bi do 2050. godine suše mogle utjecati na tri četvrtine svjetske populacije.
Ibrahim Thiaw, Izvršni tajnik UNCCD ističe: „Nedavne suše ukazuju na neizvjesnu budućnost svijeta. Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se posljednjih godina… Obnavljanjem zemlje obnavljamo život, obnavljamo svoja gospodarstva, obnavljamo naše zajednice i još mnogo toga. Ne možemo zaustaviti klimatsku krizu danas, gubitak biološke raznolikosti sutra i degradaciju zemljišta dan nakon toga. Moramo rješavati sva ta pitanja istovremeno“.
Ovogodišnje globalno obilježavanje Dana dezertifikacije i suše održava se u Madridu (Španjolska) sa sljedećim ključnim porukama:
- Suše su oduvijek bile dio prirode i ljudskog iskustva, ali su sada učestalije i intenzivnije, pretežno kao posljedica ljudskih aktivnosti
- Niti jedna država nije potpuno imuna na sušu ali se države zajedno mogu bolje pripremiti za učinkovitu borbu protiv suše
- Učinci suše na živote i uvjete za život ljudi su razorni. Ali kroz inovativnost, predanost i solidarnost, može se uspješno riješiti ovo pitanje
- Alati za procjenu rizika od suše postoje, kao i rješenja kojima se može osigurati da uvjeti za život i sami životi ne budu izgubljeni zbog suše
- Svatko može sudjelovati u aktivnostima koje povećavaju našu kolektivnu otpornost jer se svaka akcija računa.
Na stranicama Konvencije postavljeno je zanimljivo pitanje o tome koga se sve tiče obilježavanje Dana dezertifikacije i suše. Odgovor je kako smo to zapravo svi mi čiji život ovisi o tlu i zemljištu jer:
- 99 % kalorija potrebnih svakom ljudskom biću za zdrav život još uvijek dolazi iz zemlje
- tlo i zemljište koje je zdravo i otporno prve su točke obrane od katastrofa kao što su suše i bujice koje su sve češće, dugotrajnije i teže
- kontinuirani gubitak plodne zemlje u nerazmjeru je s rastućom potražnjom za robom i uslugama te za usluge ekosustava koje podržavaju život
- sljedećih nekoliko desetljeća bit će kritično za obnovu zemljišta i osiguranje održive budućnosti
- problem je stvorio čovjek, što znači da su ljudi i dio rješenja
- održivo upravljanje zemljištem tiče se svih nas. Zajedno možemo obnoviti produktivnost preko 2 milijarde hektara degradiranog zemljišta i poboljšati život za više od 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta
- degradacija zemljišta, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti usko su povezani i sve više utječu na ljudsku dobrobit. Zajedničko rješavanje ovih pitanja ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja
- desetljeće degradacije zemljišta može stvoriti nepovratnu štetu, ali desetljeće obnove zemljišta može donijeti višestruke koristi.
Više o samom Svjetskom danu dezertifikacije i suše 2022. na - https://www.unccd.int/2022-desertification-and-drought-day, https://www.unccd.int/events/desertification-drought-day
Uoči Dana dezertifikacije i suše, u svibnju 2022. godine održana je 15. Konferencija stranaka UNCCD (COP-15) u Obali Bjelokosti (Côte d'Ivoire). Tom je prilikom predstavljena publikacija DROUGHT IN NUMBERS 2022 (https://www.unccd.int/sites/default/files/2022-05/Drought%20in%20Numbers.pdf).
Publikacija navodi niz podataka o stanju i trendovima te potrebnim aktivnostima za rješavanje globalnog problema dezertifikacije. Ključna poruka i publikacije i Dana dezertifikacije i suše je kako se ne mogu odvojeno promatrati problemi promjene klime, ugroze biološke raznolikosti i propadanja zemljišta. Sve teme su međusobno povezane uzrocima situacije te, logično, aktivnosti rješavanja jednog problema pridonose rješavanju i ostalih. Tako se navodi podatak kako se jedna trećina globalnih emisija ugljičnog dioksida „neutralizira“ usvajanjem ugljika od strane kopnenih ekosustava ali je njihov kapacitet usvajanja ugljika vrlo osjetljiv na sušne događaje. Tijekom ekstremnih suša ekosustavi se postupno pretvaraju u izvore ugljika, što je zabilježeno na pet od šest kontinenata. Također, zdrava tla „vežu“ ugljik u organsku tvar tla (SOM) koja doprinosi kapacitetu tla za zadržavanje vode, te je procijenjeno kako se može do 10.800 litara više vode po hektaru zadržati uz povećanje SOM od 1 posto. Visoka sposobnost zadržavanja vode u zdravim tlima smanjuje učinke poplava i smanjuje negativan utjecaj suša.
Konvencija kroz publikaciju ističe niz podataka i informacija:
- Postoje jaki dokazi da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovele do povećanog rizika od suše
- Suša je smrtonosna: od 1970. do 2019. suša je dovela do najvećih ljudskih gubitaka, s ukupno oko 650.000 smrtnih slučajeva, od čega više od 90 posto u zemljama u razvoju
- Suša je skupa: gospodarski gubici zbog suše višestruko su se povećali u prošlim desetljećima. Pri tome, suša utječe na Afriku više od bilo kojeg drugog kontinenta, s više od 300 događaja zabilježenih u posljednjih 100 godina, što čini 44 posto globalnog ukupnog broja sušnih događaja. U prošlom stoljeću, 45 velikih događaja suše dogodio se i u Europi, a zahvatio je milijune ljudi i rezultirao gospodarskim gubicima od više od 27,8 milijardi USD. U SAD-u, propadanje usjeva i drugi gospodarski gubici zbog suše iznosili su nekoliko stotina milijardi USD tijekom prošlog stoljeća – od čega 249 milijardi USD od 1980. godine do danas
- Megasuša u Australiji pridonijela je 'megapožarima' u razdoblju od 2019. do 2020. godine koji su rezultirali najdramatičnijim gubitkom staništa ugroženih vrsta - oko 3 milijarde životinja ubijeno je ili raseljeno u australskim požarima
- Četrnaest posto od svih močvara kritičnih za migratorne vrste (Ramstarska područja), nalaze se u regijama sklonim suši.
Izdignimo se iz suše zajedno
Prepoznate su i navedene proaktivne mjere za smanjenje rizika i povećanje otpornosti ekosustava koje podrazumijevaju održivo upravljanje zemljištem i politike obnove ekosustava. Postoje brojni primjeri dobre prakse:
- u Nigeru su npr. farmeri značajno smanjili rizik od suše stvaranjem novih agrošumarskih sustava na 5 milijuna hektara tijekom 20 godina, s prosječnim troškovima ispod 20 USD po hektaru
- usvajanjem navodnjavanja kap po kap, mali poljoprivrednici, uzgajivaći povrća u provincijama sklonim sušama Vijetnama (Binh Phouc), Kambodže (Prey Veng i Svay Reing), Filipina (Lantapan i Bukidnon) i Indonezije (Reing i Bogor, West Java; Rembang, East Java) uspjeli su povećati učinkovitost korištenja vode do 43 posto i prinos za 8-15 posto
- u Kazahstanu je financijska pomoć u obliku bankovnih kartica podijeljena među 650 kućanstava u regiji Turkestan i 500 u regiji Mangistau kako bi se potaknula veća lokalna ulaganja u otpornost na sušu
- s najvećom stopom učinkovitosti vode u poljoprivredi, dosegnuvši stopu od 70 do 80 posto, navodnjavanje kap po kap je pomoglo u rješavanju problema nestašice vode u Izraelu
- vlada Južne Afrike uložila je više od 13 milijuna USD u projekt intervencije u borbi protiv suše, čime je 65% od ukupno 2.000 spremnika za vodu postalo upotrebljivo.
Očekuje se da će klimatske promjene povećati rizik od suša u nizu ranjivih regija svijeta, posebno u onima s brzim rastom stanovništva, ranjivom populacijom i izazovima u pogledu sigurnosti hrane. Ako globalno zatopljenje dosegne 3 stupnja Celzijusa do 2100. godine, kao što je predviđeno, gubici od suše mogli bi biti pet puta veći nego danas, s najvećim projiciranim povećanjem gubitaka od suše u mediteranskim i atlantskim regijama Europe. Svjetska banka procjenjuje da bi do 216 milijuna ljudi moglo biti prisiljeno migrirati do 2050. godine, uglavnom zbog suše, zajedno s drugim čimbenicima kao što su nedostatak vode, pad produktivnosti usjeva, porast razine mora i prenaseljenost. Unutar sljedećih nekoliko desetljeća 129 zemalja će doživjeti povećanje izloženosti suši zbog klimatskih promjena, 23 zbog rasta stanovništva, a 38 zbog interakcije između klimatskih promjena i rasta stanovništva.
“Atmosfera, zemlja, voda i kruženje vode - to su dobri darovi. Ekosustavi, ekosfera, to su dobri darovi. Moramo ih smatrati darovima jer ih nismo mi napravili. Moramo ih smatrati dobrim darovima jer ne bismo mogli živjeti bez njih.“
Wendell Erdman Berry,
američki romanopisac, pjesnik, esejist,
ekološki aktivist, kulturni kritičar i poljoprivrednik