... iz tehničkih smjernica za razvrstavanje otpada (2018/C 124/01), Prilog 4. ...
Uzorkovanje i kemijska analiza otpada
U brojnim će slučajevima biti dostupne dostatne informacije o predmetnom otpadu bez potrebe za uzorkovanjem, kemijskom analizom i ispitivanjem (vidjeti Prilog 2. za izvore informacija osim uzorkovanja i kemijske analize otpada). Za slučajeve kad je potrebno uzorkovanje i/ili kemijska analiza, ovaj Prilog predstavlja kratak pregled za uzorkovanje otpada u skladu s europskim normama, uz navođenje osnovnih pojmova. Dodatne pojedinosti dostupne su u navedenim normama. Osim toga, ovaj Prilog sadržava odjeljak s dodatnim informacijama o posebnim pitanjima kemijske analize otpada i upućivanjima na njih.
4.1. Uzorkovanje
Loše uzorkovanje jedan je od čimbenika kojima se narušava pouzdanost razvrstavanja otpada. Stoga se snažno preporuča da se uzorkovanje za potrebe razvrstavanja otpada provede u skladu s dostupnim normama CEN, kako su prikazane u nastavku.
4.1.1. Okvir za uzorkovanje
Europski odbor za normizaciju (CEN) putem svojeg tehničkog odbora TC 292 izradio je nekoliko normi, tehničkih izvješća/specifikacija i najsuvremenijih dokumenata za karakterizaciju otpada. Dostupne dokumente potrebno je uzeti u obzir na usklađen način. Sljedeći popis sadržava odgovarajuće standardne dokumente o „karakterizaciji otpada – uzorkovanje otpadnih materijala”:
— EN 14899
Okvir za pripremu i primjenu plana uzorkovanja
— CEN/TR 15310-1:2006
Upute za odabir i primjenu kriterija za uzorkovanje u različitim uvjetima
— CEN/TR 15310-2:2006
Upute za tehnike uzorkovanja
— CEN/TR 15310-3:2006
Upute za postupke poduzorkovanja na terenu
— CEN/TR 15310-4:2006
Upute za postupke pakiranja, pohrane, čuvanja, prijevoza i dostave uzoraka
— CEN/TR 15310-5:2006
Upute za izradu plana uzorkovanja.
Za dobivanje točnih i reprezentativnih rezultata potrebno je prije uzimanja prvog uzorka donijeti program ispitivanja. Na taj se način osigurava da su uzeti u obzir svi potrebni čimbenici kako bi se omogućili reprezentativni zaključci za cjelokupni otpad na temelju uzorka ili više njih. Normom EN 14899 detaljno se opisuje program ispitivanja. Utvrđeno je sedam koraka, koji su prikazani na slici 21.
Prihvatljivi su alternativni postupci uzorkovanja ako su njima uzeti u obzir odgovarajući čimbenici utvrđeni u prethodno navedenim normama te ako proizvode jednako pouzdane rezultate.
4.1.2. Metodologija uzorkovanja
Budući da je na slici 21. obuhvaćen cjelokupan program ispitivanja u skladu s normom EN 14899:2005, općenito je potrebno detaljnije se usredotočiti na metodologiju uzorkovanja, koja se sastoji od tri ključna elementa prikazana na slici 22.:
1. izrada plana uzorkovanja;
2. uzimanje uzorka s terena u skladu s planom uzorkovanja;
3. prijevoz laboratorijskog uzorka u laboratorij.
Svaki je ključni element podijeljen u dodatne podelemente koje je potrebno slijediti kako bi se dobili standardizirani rezultati uzorkovanja.
Osobito je kod izrade plana uzorkovanja potrebno izvršiti nekoliko koraka. Informativni predložak za plan uzorkovanja prikazan je u Prilogu A za normu EN 14899:2005. Na slici 22. prikazani su svi podelementi u skladu s normom EN 14899:2005 i upućivanja na odgovarajuće tehničko izvješće u kojem su dostupne detaljnije informacije. Potrebno je napomenuti da sliku 22. (ključne elemente uključujući definiciju plana uzorkovanja) treba uzeti u obzir kao detaljniji segment cjelokupnog programa ispitivanja, kako je prikazano na slici 21.
Isto tako treba napomenuti da se u okviru norme EN 15002:2015 pružaju dodatne upute o načinu pripreme uzoraka za ispitivanje iz laboratorijskog uzorka (vidjeti 4. korak na slici 21.), što će biti sljedeći korak nakon pripreme i primjene metodologije uzorkovanja, kako će biti detaljno prikazano na slici 22.).
4.1.3. Norme uzorkovanja za različite vrste otpada
Otpad može biti prisutan u širokom rasponu sastava i konzistencije. Kako bi se osigurali pouzdani rezultati, metode uzorkovanja potrebno je prilagoditi prirodi otpada koji će se uzorkovati. Normom CEN/TR 15310-2:2006 pružaju se detaljne informacije o metodama i tehnikama uzorkovanja za različite vrste otpada uzimajući u obzir različite okolnosti. Navode se sljedeći materijali:
— mobilne ili viskozne tekućine,
— muljevi ili tvari nalik pasti,
— granule praška i mali kristali,
— grube ili grudičaste krute tvari.
Za većinu tih materijala u okviru norme CEN/TR 15310-2:2006 navode se sljedeći načini na koje se otpad može pohraniti ili na drugi način biti dostupan za uzorkovanje:
— sanduci, vreće, bačve, blokovi, burad ili mali ili fleksibilni spremnici sa stjenkama,
— uspravni ravnomjerni ili nepravilni ili vodoravni cilindrični spremnici,
— mobilne tekućine u cjevovodu,
— lagune ili jame,
— lijevci, hrpe, gomilanje i silosi, padajući tokovi te tračni ili pužni transporteri,
— masivni ili veliki dijelovi.
Dodatno, normom CEN/TR 15310-3:2006 opisuju se odgovarajući aspekti za pripremu uzorkovanja i poduzorkovanja na terenu uzimajući u obzir različite konzistencije predmetnog otpada.
Potrebno je napomenuti da postoji mogućnost da su dodatne tehničke smjernice za metode uzorkovanja otpada dostupne na razini pojedine države članice.
4.1.4. Strategije uzorkovanja za postupanje u pogledu homogenosti/heterogenosti
Osnovni uvjet za dobivanje pouzdanih rezultata uzorkovanja jest da uzorci budu reprezentativni u pogledu sastava otpada. To je često komplicirano kad je riječ o otpadu jer, s jedne strane, onečišćujuće tvari mogu biti nehomogeno raspoređene u otpadu, a, s druge strane, određeni otpad pokazuje i heterogenu matricu.
Na temelju norme EN 14899:2005 heterogenost je stupanj u kojem je jedan sastojak neravnomjerno raspoređen u otpadu koji će se uzorkovati. Suprotno tome, homogenost se može smatrati stupnjem u kojem je jedan sastojak ravnomjerno raspoređen u otpadu koji će se uzorkovati.
Mogu postojati posebne tehničke smjernice za pojedinu državu članicu u kojima se navode dodatne informacije o strategijama uzorkovanja kojima se u obzir uzima heterogenost otpada. Ako se heterogenost otpada svede na najmanju moguću mjeru, normom CEN/TR 15310-1:2006 te djelomično i normom CEN/TR 15310-2:2006 omogućuje se cjelovit pregled strategija uzorkovanja za postupanje u pogledu heterogenih i homogenih vrsta otpada. Važno je plan uzorkovanja prilagoditi heterogenosti otpada koji će se uzorkovati.
4.1.5. Statistički pristup uzorkovanja
Cjelokupan statistički pristup uzorkovanja, uključujući statističke osnove koje se primjenjuju za poseban slučaj uzorkovanja otpada, opisan je u normi CEN/TR 15310-1:2006. Izvadak prikazanih informacija u tehničkom izvješću nalazi se u nastavku:
4.2. Kemijska analiza otpada
Kako je već navedeno u Poglavlju 3.2.1. (3. korak), u nekim slučajevima informacije dobivene na temelju, primjerice, sigurnosno-tehničkog lista proizvoda koji postaje otpad, oznaka GHS, znanja o postupku nastanka otpada i drugih baza podataka nisu dostatne da bi se omogućilo ocjenjivanje opasnih svojstava predmetnog otpada. Budući da je dostatno znanje o sastavu otpada preduvjet za primjenu metode izračuna opisane u Poglavlju 3.2.2. (4. korak), može biti potrebna kemijska analiza predmetnog otpada.
Kao opća osnova informacija, tablica 25. sadržava nepotpun popis metoda CEN i normi za karakterizaciju otpada.
Tablica 25.
Nepotpun popis metoda CEN i normi za karakterizaciju otpada
|
Referentna norma |
Naslov |
|
Ispitivanje ispiranja |
|
|
CEN/TS 16660:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utvrđenja značajki smanjenja i kapaciteta smanjenja |
|
EN 15863:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja za osnovnu karakterizaciju. Dinamičko ispitivanje monolitnog ispiranja s periodičnom obnovom procjedne vode pri stalnim uvjetima |
|
EN 14997:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH na ispiranje uz stalno kontroliranje pH vrijednosti |
|
EN 14429:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH vrijednosti na ispiranje uz početni dodatak kiseline/lužine |
|
EN 14429:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH vrijednosti na ispiranje uz početni dodatak kiseline/lužine |
|
EN 14997:2015 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH na ispiranje uz stalno kontroliranje pH vrijednosti |
|
CEN/TS 15364:2006 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Ispitivanje kapaciteta neutralizacije kiseline i lužine |
|
CEN/TS 14405:2004 |
Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Ispitivanje uzlaznog procjeđivanja (pod određenim uvjetima) |
|
EN 12457-1:2002 |
Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednofazno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 2 l/kg za materijale s visokim sadržajem krutih tvari i veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine) |
|
EN 12457-2:2002 |
Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednofazno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 10 l/kg za materijale s veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine) |
|
EN 12457-3:2002 |
Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Ispitivanje serije u dvije faze s omjerom tekućine i krutih tvari od 2 l/kg i 8 l/kg za materijale s visokim sadržajem krutih tvari i veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine) |
|
EN 12457-4:2002 |
Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednokratno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 10 l/kg za materijale s veličinom čestica manjom od 10 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine) |
|
Analiza spojeva |
|
|
EN 16377:2013 |
Karakterizacija otpada. Utvrđivanje bromiranih usporivača gorenja u krutom otpadu |
|
EN 16192:2011 |
Karakterizacija otpada. Analiza eluata |
|
EN 15216:2007 |
Karakterizacija otpada. Određivanje ukupne količine otopljenih krutih tvari u vodi i eluatima |
|
Ukupni organski ugljik |
|
|
EN 13137:2001 |
Karakterizacija otpada. Određivanje ukupnog organskog ugljika u otpadu, muljevima i sedimentima |
|
Razgradnja |
|
|
EN 13656:2002 |
Karakterizacija otpada. Razgradnja potpomognuta mikrovalovima, sa smjesom fluorovodične (HF), dušične (HNO3) i klorovodične (HCl) kiseline za naknadno utvrđivanje elemenata |
|
EN 13657:2002 |
Karakterizacija otpada. Razgradnja zlatotopkom radi naknadnog utvrđivanja topivih elemenata |
|
Ugljikovodici C10 do C40 |
|
|
EN 14039:2004 |
Karakterizacija otpada. Utvrđivanje sadržaja ugljikovodika od C10 do C40 plinskom kromatografijom |
|
Suha tvar |
|
|
EN 14346:2006 |
Karakterizacija otpada. Izračunavanje količine suhe tvari utvrđivanjem suhog ostatka ili sadržaja vode |
|
Anorganski spojevi |
|
|
EN 14582:2007 |
Karakterizacija otpada. Sadržaj halogena i sumpora. Izgaranje kisika u zatvorenim sustavima i metode određivanja |
|
EN 15192:2006 |
Karakterizacija otpada i tla. Utvrđivanje kroma (VI) u krutom materijalu alkalnom razgradnjom i ionskom kromatografijom sa spektrofotometrijskim otkrivanjem |
|
Organski spojevi |
|
|
EN 15308:2008 |
Karakterizacija otpada. Utvrđivanje odabranih polikloriranih bifenila u krutom otpadu upotrebom kapilarne plinske kromatografije s detektorom zahvata elektrona ili masenom spektrometrijskom detekcijom |
|
EN 15527:2008 |
Karakterizacija otpada. Utvrđivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u otpadu uporabom plinske kromatografije/masene spektrometrije (GC/MS) |
|
Osnovni sastav |
|
|
EN 16424:2014 |
Karakterizacija otpada. Metode probira za sastav elemenata upotrebom prenosivih uređaja za rendgensku fluorescenciju |
|
EN 15309:2007 |
Karakterizacija otpada i tla. Određivanje elementarnog sastava rendgenskom fluorescencijom |
Informacije dobivene kemijskom analizom otpada koje se mogu upotrijebiti za razvrstavanje otpada trebaju biti podaci koji se odnose na sastav. Rezultati ispitivanja ispiranja – koji se često dobivaju iz laboratorijskih rezultata u okviru ispitivanja ispunjavanja kriterija za prihvat otpada iz Direktive o odlagalištima – u načelu nisu korisni za razvrstavanje otpada prema opasnosti. Jedina iznimka od tog načela može biti slučaj ocjenjivanja u pogledu oznake HP 15. Konkretno, to znači da se otpad neće automatski smatrati opasnim ili neopasnim ako, na primjer, nije ispunio kriterij inertnosti za prihvat otpada iz Direktive o odlagalištima. Rezultati na temelju kriterija za prihvat otpada ne smiju se upotrebljavati kao jedini izvor informacija za razvrstavanje opasnog otpada. Analiza na temelju kriterija za prihvat otpada zahtijeva se samo: 1. ako je odabrana obrada slanje na odlagalište i 2. ako kategorija odlagališta prethodno određena razvrstavanjem otpada kao opasnog ili neopasnog zahtijeva numeričko ispitivanje kriterija za prihvat otpada. Međutim, tvari prisutne u procjednim vodama mogu ponuditi neke odgovore kad je riječ o sastojcima izvornog otpada.
Potrebno je napomenuti da se posebice kod anorganskih tvari kemijskom analizom najčešće ne dobivaju informacije o specifičnim kemijskim spojevima u otpadu, već se omogućuje samo utvrđivanje kationa i aniona. Ni molekularni sastav ni druga razmatranja, kao što je utvrđivanje mineraloških oblika, najčešće nisu mogući primjenom tradicionalnih analitičkih tehnika. U nastavku su prikazane moguće metode za prevladavanje te prepreke. Na razini država članica može biti dostupno više pristupa i konvencija koje je potrebno dodatno provjeriti.
4.2.1. Tvari u najgorem mogućem slučaju
U vjerojatnom slučaju da posjednik otpada ima određeno znanje o elementima, ali ne i o tvarima prisutnima u otpadu, predlaže se primjena koncepta određivanja tvari u „razumnom najgorem slučaju” za svaki utvrđeni element. Tvari u najgorem mogućem slučaju potrebno je odrediti za svako opasno svojstvo te u nastavku za ocjenjivanje opasnih svojstava (vidjeti Poglavlje 3.2.2.).
Tvari u najgorem mogućem slučaju potrebno je odrediti razmatranjem tvari koje bi razumno mogle biti prisutne u otpadu (npr. na temelju tvari koje se upotrebljavaju u postupku dobivanja otpada i njegove povezane kemije).
4.2.2. Generički unosi
Za elemente koji imaju „generički unos” na popisu usklađenih razvrstavanja u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP nije potrebna dodatna specifikacija za utvrđene elemente. Međutim, pri određivanju opasnih svojstava otpada na temelju „generičkih unosa” mogu se uzeti u obzir napomene koje se odnose na razvrstavanje i označivanje smjesa iz Poglavlja 1.1.3.2. Priloga VI. Uredbi CLP. Ti su unosi prikazani u tablici 26.
Tablica 26.
Generički unosi elemenata (11) u Uredbi CLP
|
Element |
Indeks broj |
Međunarodno kemijskoime |
Razred opasnosti i šifre kategorija |
Šifra oznaka upozorenja |
|
As |
033-002-00-5 |
arsenovi spojevi osim onih koji su navedeni negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 3 * Akutna toks. 3 * Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H331 H301 H400 H410 |
|
Ba |
056-002-00-7 |
barijeve soli, osim barijevog sulfata, soli 1-azo-2-hidroksinaftalenilarilsulfonske kiseline i soli navedenih negdje u drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 4 * Akutna toks. 4 * |
H332 H302 |
|
Be |
004-002-00-2 |
berilijevi spojevi osim aluminij berilij silikata i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Karc. 1B Akutna toks. 2 * Akutna toks. 3 * TCOP 1 Nadraž. oka 2 TCOJ 3 Nadraž. kožu 2 Derm. senz. 1 Kron. toks. vod. okol. 2. |
H350i H330 H301 H372 ** H319 H335 H315 H317 H411 |
|
Cd |
048-001-00-5 |
kadmijevi spojevi osim kadmijeva sulfoselenida (xCdS · yCdSe), reakcijske smjese kadmijeva sulfida s cinkovim sulfidom (xCdS · yZnS), reakcijske smjese kadmijeva sulfida sa živinim sulfidom (xCdS · yHgS) i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 4 * Akutna toks. 4 * Akutna toks. 4 * Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H332 H312 H302 H400 H410 |
|
Cr(VI) |
024-017-00-8 |
krom (VI) spojevi, s iznimkom barijeva kromata i spojeva navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Karc. 1B Derm. senz. 1 Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H350i H317 H400 H410 |
|
Hg |
080-002-00-6 |
anorganski spojevi žive s iznimkom živinog sulfida i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 2 * Akutna toks. 1 Akutna toks. 2 * TCOP 2 * Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H330 H310 H300 H373 ** H400 H410 |
|
Pb |
082-001-00-6 |
olovni spojevi s iznimkom onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Repr. 1A Akutna toks. 4 * Akutna toks. 4 * TCOP 2 * Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H360Df H332 H302 H373 ** H400 H410 |
|
Sb |
051-003-00-9 |
antimonovi spojevi, s iznimkom tetroksida (Sb2O4), pentoksida (Sb2O5), trisulfida (Sb2S3), pentasulfida (Sb2S5) i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 4 * Akutna toks. 4 * Kron. toks. vod. okol. 2. |
H332 H302 H411 |
|
Se |
034-002-00-8 |
selenovi spojevi osim kadmijeva sulfoselenida i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 3 * Akutna toks. 3 * TCOP 2 Ak. toks. vod. okol. 1 Kron. toks. vod. okol. 1. |
H331 H301 H373** H400 H410 |
|
Tl |
081-002-00-9 |
talijevi spojevi s iznimkom onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 2 * Akutna toks. 2 * TCOP 2 * Kron. toks. vod. okol. 2. |
H330 H300 H373 ** H411 |
|
U |
092-002-00-3 |
uranijevi spojevi osim onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu |
Akutna toks. 2 * Akutna toks. 2 * TCOP 2 Kron. toks. vod. okol. 2. |
H330 H300 H373** H411 |