Početna

BUKA - često postavljena pitanja

1.    Što je Informacijski sustav strateških karata buke i akcijskih planova?

Informacijski sustav strateških karata buke i akcijskih planova je portal dostupan javnosti koji je izrađen u suradnji sa Ministarstvom zdravstva. Informacijski sustav strateških karata buke i akcijskih planova je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode koji vodi i održava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Sadrži izrađene strateške karte buke i akcijske planove.

2.    Gdje su podaci dostupni?

Prikupljeni i dostavljeni podaci raspoloživi su na portalu „Strateške karte buke“: http://buka.haop.hr/  MINGOR-a, te ENVI portalu, u Atlasu okoliša: https://envi.azo.hr/  

3.    Koja je pravna osnova?

Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18), Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša („Narodne novine“, br. 68/08) te Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke („Narodne novine“, br. 075/09, 60/16, 117/18).

4.    Što su strateške karte buke (SKB) i akcijski planovi (AP)?

Strateške karte buke čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova te su koristan instrument upravljanja bukom okoliša, omogućavaju izradu akcijskih planova, učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke te provedbu akustičkog planiranja, kao i ocjenjivanja izloženosti stanovništva prekomjernim razinama buke.
Strateške karte buke usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju odnosno izrađuju svakih pet godina.
Prikupljanje izrađenih strateških karata buke (SKB) i akcijskih planova (AP) vodi Ministarstvo zdravstva. MINGOR održava i čuva podatke, osigurava njihovu dostupnost za javnost te provodi izvješćivanje prema Europskoj komisiji (EK).

5.    Tko je obveznik izrade SKB i AP?

Obvezu izrade SKB i izrade i donošenja AP koja proizlazi iz Zakona o zaštiti od buke imaju:
•    naseljena područja s više od 100 000 stanovnika
•    glavne ceste s više od 3 000 000 prolaza vozila godišnje
•    glavne željezničke pruge s više od 30 000 prolaza vlakova godišnje i
•    glavne zračne luke s više od 50 000 operacija (uključujući uzlijetanja i slijetanja) godišnje
•    vlasnici, odnosno koncesionari industrijskih područja
Dosadašnji obveznici dostave podataka o buci u RH su: gradovi Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, Autoceste Zagreb Rijeka, Auto cesta Zagreb Macelj, Bina Istra, HAC, Hrvatske Željeznice, Županijska uprava cesta Istarske županije, Županijska uprava cesta Splitsko - dalmatinske i Primorsko - goranske županije.

6.    Zašto se koriste ovi podaci?

Propisi iz područja buke predstavljaju instrumente koji osiguravaju adekvatnu zaštitu stanovništva od štetnih utjecaja buke, a također imaju i snažan utjecaj na informiranje javnosti o buci okoliša.

Zaštitu od buke u RH obvezna su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti.
Inspekcijski nadzor nad primjenom navedenog Zakona i podzakonskih propisa toga Zakona obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata. Iznimno, kada jedinice lokalne samouprave odlukama predstavničkih tijela odnosno aktom nadležnog tijela općine, grada ili Grada Zagreba omogućavaju održavanje javnih manifestacija ili odobravaju registriranim ugostiteljskim objektima uporabu elektroakustičkih i akustičnih uređaja na otvorenom prostoru nakon 24 sata, nadzor nad prethodno navedenim odlukama i aktima u nadležnosti je komunalnih redarstva tih jedinica lokalne samouprave koji poduzimaju upravne i prekršajne mjere.

Izloženost stanovništva buci prometa i industrije ocjenjuje se strateškim kartama buke (SKB). SKB je temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke (cestovni, željeznički, zračni promet i industrija), uključujući pripadajuću infrastrukturu te objekte za šport i rekreaciju i objekte i područja posebno osjetljiva na buku (bolnice, škole, vrtići, tiha područja i sl.). Buka svake vrste izvora obrađuje se zasebno, te se dobiveni rezultati zbrajaju i objedinjuju u kartu ukupnih razina buke promatranog područja. SKB se sastoje od tekstualnog i grafičkog dijela i upotrebljavaju se prvenstveno kao osnova za izradu akcijskih planova te kao izvor podataka za informiranje javnosti.

Najčešći podaci koje sadrži jesu prekoračenje propisanih dopuštenih vrijednosti, procijenjeni broj stanovnika izloženih pojedinim razinama buke te procijenjeni broj stanova, škola, bolnica izloženih određenim vrijednostima indikatora buke u promatranom području. SKB prikazuje razine buke u skladu s harmoniziranim indikatorima buke (Lden, Lnight) preko ukupnog broja stanovnika i/ili stanova izloženih buci određene razine.

Na temelju rezultata SKB i razlikovne karte buke (tzv. konfliktne karte buke), iz koje je vidljiva razlika između postojećeg, odnosno predviđenog stanja imisije buke i dopuštenih razina buke, izrađuje se akcijski plan (AP). Akcijski plan (AP) izrađuje se u cilju upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima te uključuje mjere zaštite od buke.

Prema prikupljenim podacima, može se ustvrditi da se problem buke u urbanim područjima počeo ozbiljnije shvaćati te je primjenom tehničkih rješenja došlo do poboljšanja u zaštiti stanovnika od buke.

Republika Hrvatska je, prema dosadašnjim podacima, u ovom području u puno povoljnijem položaju od ostalih zemalja članica EU, budući da je u pogledu rezultata praćenja prekomjerne buke i njenog utjecaja na stanovništvo na samom dnu ljestvice istih, što se tumači manjim urbanim središtima te samim time manjim prometom (osobito zračnim prometom i veličinom zračnih luka) te manjom industrijskom djelatnošću.

Više na linku Europske okolišne agencije (EEA):
https://www.eea.europa.eu/themes/human/noise/noise-fact-sheets/noise-country-fact-sheets-2021/croatia

Dosadašnji obveznici dostave podataka o buci u RH su: gradovi Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, Autoceste Zagreb Rijeka, Auto cesta Zagreb Macelj, Bina Istra, HAC, Hrvatske Željeznice, Županijska uprava cesta Istarske županije, Županijska uprava cesta Splitsko dalmatinske i Primorsko Goranske županije. Prema prikupljenim podacima, možemo ustvrditi da se problem buke u urbanim područjima počeo ozbiljnije shvaćati te je primjenom tehničkih rješenja došlo do poboljšanja u zaštiti stanovnika od buke.

7.    Koje su najčešće kratice koje se koriste u području praćenja buke?

KraticeObjašnjnje kratice
APakcijki plan
EEAEuropska okolišna agencija
EUEuropska unija
Lden  indikator razine buke dan-večer-noć, na temelju razine buke ekvivalentne energije (Leq) tijekom cijelog dana s kaznom od 10 dB(A) za noćnu buku (23.00-7.00) i dodatnom kaznom od 5 dB(A) za večernju buka (tj. 19.00-23.00)
Lnight noćni indikator razine buke, indikator buke za poremećaj spavanja
HACHrvatske autoceste
MINGORMinistarstvo gospodarstva i održivog razvoja
SKBstrateška karta buke