Europska agencija za okoliš (EEA) nedavno je objavila izvješće pod nazivom "Jačanje povezanosti društva s prirodom" (Strengthening society’s engagement with nature).
Izvješćem se ukazuje kako kulturološki stavovi utječu na interakciju ljudi s prirodom te daje pregled društvenih čimbenika potrebnih za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti. Podupire se provedba Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i Uredba o obnovi prirode. Nadalje, pruža se detaljan pregled aktualnog stanja bioraznolikosti u Europi, temeljen na podacima prikupljenima od 2015. do 2023. godine.
Cilj Izvješća je podizanje svijesti građana o važnosti očuvanja bioraznolikosti. EEA naglašava da je angažman građana ključan za pravovremeno postizanje održivih ciljeva i učinkovitu zaštitu prirodnih resursa. Bioraznolikost je temelj zdravih ekosustava koji pružaju vitalne usluge poput čiste vode, zraka i plodnog tla, te igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Izvješće identificira ključne izazove s kojima se suočava sektor očuvanja bioraznolikosti u Europi:
- Gubitak staništa jer urbanizacija i industrijalizacija dovode do smanjenja prirodnih staništa. Preko 80% staništa unutar EU je u lošem stanju očuvanosti.
- Fragmentacija staništa smanjuje mogućnost migracije i razmnožavanja vrsta, što dodatno ugrožava njihovu opstojnost.
- Klimatske promjene uzrokuju promjene u temperaturi i obrascima oborina negativno utječući na ekosustave. Očekuje se da će do 2050. godine klimatske promjene uzrokovati gubitak oko 30% vrsta. Ekstremni vremenski uvjeti, poput suša i poplava, dodatno pogoršavaju stanje očuvanosti bioraznolikosti.
- Onečišćenjem zraka, vode i tla ugrožavaju se biljne i životinjske vrste. Tako primjerice, pesticidi uzrokuju smanjenje populacije oprašivača za 40%. Mikroplastika u vodenim ekosustavima predstavlja ozbiljnu prijetnju za sve vodene organizme.
- Uvođenje neautohtonih (invazivnih) vrsta ugrožava lokalne ekosustave. Invazivne vrste se smatraju uzrokom gubitka 25% bioraznolikosti. One često nadmašuju lokalne vrste u natjecanju za resurse, što dovodi do smanjenja populacija autohtonih vrsta.
Među glavnim nalazima Izvješća ističu se:
- Značajan pad populacija nekih vrsta - populacije ptica selica smanjile su se za 30% tijekom posljednjih 20 godina. Taj pad je posebno izražen kod vrsta koje ovise o specifičnim staništima koja su pod pritiskom ljudskih aktivnosti.
- Povećanje broja ugroženih vrsta - više od 1500 vrsta u Europi aktualno je ugroženo. Među njima su brojne vrste koje igraju ključnu ulogu u ekosustavima, poput oprašivača i predatora.
- Potreba za hitnim daljnjim akcijama - kako se gubitak bioraznolikosti ne bi nastavio ubrzanim tempom potrebni su: zaštita staništa, smanjenje onečišćenja i kontrola invazivnih vrsta.
Izvješćem se također predlažu konkretne mjere za poboljšanje povezanosti građana s prirodom i učinkovitije očuvanje bioraznolikosti:
- Edukacija i podizanje svijesti uz provođenje kampanja i obrazovnih programa kako bi se građani informirali o važnosti bioraznolikosti. Edukacija može uključivati radionice, seminare i kampanje preko društvenih mreža koje pojašnjavaju kako upravo pojedinci mogu doprinijeti očuvanju prirode.
- Sudjelovanje u lokalnim inicijativama poticanjem građana na aktivno sudjelovanje u projektima očuvanja prirode. Lokalne inicijative, poput sadnje drveća, čišćenja kanala rijeka i zaštita lokalnih staništa, također mogu imati značajan pozitivan utjecaj.
- Jačanje suradnje između vlada, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica kako bi se osigurala učinkovita provedba daljnjih mjera očuvanja. Predmetna suradnja može uključivati zajedničke projekte, razmjenu znanja i resursa te koordinaciju aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Izvješće jasno pokazuje da je očuvanje bioraznolikosti u Europi suočeno s ozbiljnim izazovima, ali i da postoje konkretne mjere koje je moguće poduzeti kako bi se situacija poboljšala. Angažman građana, podrška stručnih organizacija te suradnja na svim relevantnim razinama ključni su za pravovremeno postizanje održivih ciljeva i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije. Samo hitnim zajedničkim naporima moguće je osigurati prosperitetnu budućnost u kojoj će bioraznolikost biti očuvana.