Prema izvješću „Kvaliteta zraka u Europi za 2025. godinu“ onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom po zdravlje ljudi kada je riječ o okolišnim temama, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Pri tome se smanjuje kvaliteta života te dolazi do smrtnih slučajeva. Smanjenje onečišćenja povećava kvalitetu života te sprječava smrtne slučajeve.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2025. godinu dostupno na poveznici: https://www.haop.hr/hr/godisnja-izvjesca-o-pracenju-kvalitete-zraka-na-podrucju-republike-hrvatske
Prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 127/19, 57/22, 136/24) godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske s popisom kategorija kvalitete zraka izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka državne mreže, mjernim postajama na području jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te mjernim postajama onečišćivača.
Predmetno Izvješće, izrađeno u tekućoj godini za proteklu kalendarsku godinu, sadrži ocjenu kvalitete zraka sa sveukupno 35 mjernih postaja (uključujući mjerna mjesta PM₂.₅ PPI) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i s 51 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te s mjernih postaja onečišćivača.
U Republici Hrvatskoj najzastupljenije je onečišćenje zraka lebdećim česticama PM₁₀, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje, te prizemnim ozonom u priobalju.
Tijekom 2025. godine prekoračenja graničnih vrijednosti za PM₁₀ zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u Industrijskoj zoni (Sisačko-moslavačka županija i Brodsko-posavska županija), ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa. U priobalju prekoračenja nisu zabilježena, što se djelomično pripisuje meteorološkim razlikama. Prekoračenja benzo(a)pirena u lebdećim česticama (BaP-a u PM₁₀) zabilježena su u mjernoj mreži Grada Zagreba i na postaji Slavonski Brod-1. Prekoračenja srednje godišnje vrijednost za lebdeće čestice PM₂.₅ nisu zabilježena.
U 2025. godini ciljna vrijednost za prizemni ozon (O₃) prekoračena je u zonama Istra i Dalmacija, a prag obavješćivanja četiri puta na postaji Pula Fižela. Prag upozorenja nije prekoračen.
Za dušikov dioksid (NO₂), ugljikov monoksid (CO), sumporov dioksid (SO₂), benzen, metale u česticama zrak je u 2025. godini bio prve kategorije na svim mjernim mjestima. Prekoračenja sumporovodika (H₂S) zabilježena su u Zagrebu i Rijeci, a merkaptana na mjernoj postaji Karepovac-2 u mjernoj mreži Grada Splita. Prekoračenje ukupne taložne tvari (UTT) izmjereno je na mjernoj postaji Opuzen 2.
Promatrajući razdoblje od 2013. do 2025. godine, uočava se postupno poboljšanje kvalitete zraka i sukladnost s ciljevima zaštite okoliša, iako su prekoračenja PM₁₀, BaP i O₃ i dalje prisutna. Trend razina onečišćenosti srednjih godišnjih vrijednosti i broja dana s prekoračenjem granične vrijednosti za lebdeće čestice PM₁₀ u 2025. godini u skladu je s vrijednostima zabilježenima tijekom prethodnog desetljeća, izuzev 2022. i 2023. godine kada je zabilježen blagi pad. Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti za NO₂ prikazuje oscilacije srednje godišnje vrijednosti kroz godine, no uglavnom su ispod propisane granične vrijednosti, osim u Zagrebu, gdje je srednja godišnja vrijednost u pojedinim godinama prekoračivala graničnu vrijednost.
Unatoč postojećim mjerama i obvezi donošenja akcijskih planova u zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i/ili ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, poboljšanja kvalitete zraka nisu dovoljno brza. Stoga su potrebni dodatni napori i učinkovitije, ciljanije mjere, s posebnim naglaskom na glavne izvore onečišćenja.