Prema izvješću „Kvaliteta zraka u Europi za 2024. godinu“ onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom po zdravlje ljudi kada je riječ o okolišnim temama, uzrokujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Pri tome se smanjuje kvaliteta života te dolazi do smrtnih slučajeva. Smanjenje onečišćenja povećava kvalitetu života te sprječava smrtne slučajeve.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2024. godinu dostupno na poveznici: https://www.haop.hr/hr/godisnja-izvjesca-o-pracenju-kvalitete-zraka-na-podrucju-republike-hrvatske
Prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 127/19, 57/22, 136/24) godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske s popisom kategorija kvalitete zraka izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka državne mreže, mjernim postajama na području jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te mjernim postajama onečišćivača.
Predmetno Izvješće, izrađeno u tekućoj godini za proteklu kalendarsku godinu, sadrži ocjenu kvalitete zraka sa sveukupno 35 mjernih postaja (uključujući mjerna mjesta PM2,5 PPI) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i s 52 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te s mjernih postaja onečišćivača.
U Republici Hrvatskoj najzastupljenije je onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10, osobito u kontinentalnom dijelu zemlje. Tijekom 2024. godine prekoračenja graničnih vrijednosti zabilježena su u aglomeraciji Zagreb te u industrijskim zonama Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše u hladnijem dijelu godine zbog utjecaja kućnih ložišta i prometa. U priobalju prekoračenja nisu zabilježena, što se djelomično pripisuje klimatološkim razlikama.
U istim područjima zabilježena su i prekoračenja benzo(a)pirena, čiji su izvori emisija jednaki kao i kod lebdećih čestica. Prekoračenja ciljne vrijednosti za prizemni ozon (O3) evidentirana su u aglomeracijama Zagreb, Rijeka i Split te zonama Istra i Dalmacija, dok je prag obavješćivanja prekoračen jednom u Velikoj Gorici i Desiniću.
Za dušikov dioksid (NO2), ugljikov monoksid (CO), sumporov dioksid (SO2), benzen, metale u česticama te ukupnu taložnu tvar, zrak je u 2024. godini bio prve kategorije na svim mjernim mjestima. Prekoračenja sumporovodika (H2S) zabilježena su u Zagrebu i Rijeci.
Promatrajući razdoblje od 2013. do 2023. godine, uočava se postupno poboljšanje kvalitete zraka i sukladnost s ciljevima zaštite okoliša, iako su prekoračenja PM10, PM2,5, BaP i O3 i dalje prisutna. Trend razina onečišćenosti srednjih godišnjih vrijednosti i broja dana s prekoračenjem granične vrijednosti za lebdeće čestice PM10 u 2024. godini u skladu je s vrijednostima zabilježenima tijekom prethodnog desetljeća, izuzev 2022. i 2023. godine kada je zabilježen blagi pad. Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti za NO2 prikazuje oscilacije srednje godišnje vrijednosti kroz godine, no uglavnom su ispod propisane granične vrijednosti, osim u Zagrebu, gdje je srednja godišnja vrijednost u pojedinim godinama prekoračivala graničnu vrijednost.
Unatoč postojećim mjerama i obvezi donošenja akcijskih planova u zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i/ili ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, poboljšanja kvalitete zraka nisu dovoljno brza. Stoga su potrebni dodatni napori i učinkovitije, ciljanije mjere, s posebnim naglaskom na glavne izvore onečišćenja.