Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je nove analize kvalitete zraka u Europskoj uniji za 2023. godinu (Air quality improving, but just over 180,000 deaths still attributable to air pollution in EU | Press releases | European Environment Agency (EEA)). Unatoč vidljivim poboljšanjima na razini EU, onečišćenje zraka i dalje predstavlja jedan od najvećih okolišnih rizika za zdravlje građana.
Prema najnovijoj procjeni utjecaja kvalitete zraka na zdravlje Europske agencije za okoliš (EEA), u Europskoj uniji je 2023. godine nešto više od 180.000 preuranjenih smrti godišnje povezano s izloženosti koncentracijama finih lebdećih čestica (PM₂.₅) iznad razina preporučenih od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Dugoročni trend pokazuje smanjenje utjecaja dugotrajne izloženosti trima ključnim onečišćivačima zraka – PM₂.₅, dušikovom dioksidu i prizemnom ozonu. Unatoč poboljšanjima, gotovo svi stanovnici europskih gradova (95 %) i dalje su izloženi razinama onečišćenja koje znatno premašuju preporuke WHO-a.
Broj preuranjenih smrti pripisanih PM₂.₅ česticama u EU-u pao je za 57 % između 2005. i 2023. godine, čime je ostvaren cilj iz Akcijskog plana EU-a za nultu stopu onečišćenja, koji je predviđao smanjenje utjecaja za 55 % do 2030. godine.
Ipak, onečišćenje zraka i dalje značajno narušava kvalitetu života, osobito kod bolesti poput astme, ishemijske bolesti srca i raka pluća, a postoje i dokazi da može doprinijeti razvoju demencije.
Za svaku državu pripremljen je poseban informativni list („Air Pollution Country Fact Sheet“) s nacionalnim podacima o zdravstvenim učincima.
Novi „Air Pollution Country Fact Sheet – Croatia“ pokazuje da je u Hrvatskoj broj prijevremenih smrti koje se mogu povezati s dugotrajnom izloženošću finim česticama u zraku (PM₂.₅) iznad 5 µg/m³ značajno pao u posljednjih 18 godina. Od 2005. do 2023. godine stopa takvih smrti smanjila se za čak 53,8 % – s 232 na 107 prijevremenih smrti na 100.000 stanovnika starijih od 30 godina. Prema procjenama za 2023. godinu, dugotrajna izloženost finim česticama pridonijela je oko 2.886 prijevremenih smrti u Hrvatskoj (uz raspon nesigurnosti od 2.204 do 3.218). (https://www.eea.europa.eu/en/topics/in-depth/air-pollution/air-pollution-country-fact-sheets-2025/quick-country-facts?activeAccordion=78e03da1-10b8-4ab4-b754-533d3f4a346a).
Unatoč vidljivim poboljšanjima, Hrvatska se i dalje suočava s epizodama povišenih koncentracija lebdećih čestica, osobito tijekom zimskih mjeseci u kontinentalnim područjima. Glavni uzroci ostaju grijanje na kruta goriva, promet i nepovoljni meteorološki uvjeti.
Podaci EEA pokazuju da su postojeće mjere dale rezultate, no i dalje je nužno nastaviti provedbu aktivnosti usmjerenih na daljnje smanjenje emisija i zaštitu zdravlja stanovništva.