Europska agencija za okoliš objavila je novo izvješće i interaktivne preglednike podataka koji donose dosad najcjelovitiji pregled invazivnih stranih vrsta u državama članicama Europske unije.
Podaci se temelje na službenim izvješćima država članica za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Prikazuju gdje su invazivne strane vrste zabilježene, kako se šire te koje se mjere poduzimaju kako bi se spriječili ili ublažili njihovi negativni utjecaji.
Invazivne strane vrste su vrste unesene izvan svojega prirodnog područja rasprostranjenosti koje ugrožavaju bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi te uzrokovati gospodarske štete.
Smatraju se jednim od pet glavnih izravnih pokretača gubitka bioraznolikosti u Europi i svijetu.
Brza reakcija može spriječiti daljnje širenje
Novo izvješće pokazuje da rano otkrivanje i pravodobno djelovanje mogu dati dobre rezultate.
U državama članicama tijekom izvještajnog razdoblja provedeno je više od 300 akcija brzog iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta. Gotovo dvije trećine tih akcija bilo je potpuno, djelomično ili privremeno uspješno.
Provedeno je i više od 4.200 mjera upravljanja već prisutnim i raširenim invazivnim vrstama. Više od polovice mjera već je pridonijelo smanjenju njihovih negativnih utjecaja na bioraznolikost, dok se učinak preostalih mjera još prati.
Broj država članica koje provode mjere brzog iskorjenjivanja znatno se povećao u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. To pokazuje da se europski sustav ranog otkrivanja i brzog odgovora postupno jača.
Invazivne strane vrste prisutne su u svim državama članicama
Unatoč ostvarenome napretku, invazivne strane vrste i dalje se šire Europom. Vrste od značaja za Uniju, odnosno vrste koje zbog svojih negativnih utjecaja zahtijevaju zajedničko djelovanje na razini Europske unije, zabilježene su u prirodi svih država članica.
Najveći broj različitih invazivnih stranih vrsta zabilježen je u gusto naseljenim područjima, uz velike rijeke te u blizini glavnih prometnih čvorišta, poput morskih luka.
Tijekom izvještajnog razdoblja u najmanje jednoj državi članici potvrđena je prisutnost 73 invazivne strane vrste od značaja za Uniju. Za dio ostalih vrsta provodi se strogo kontrolirano držanje u okviru sustava dozvola.
Očekuje se da će se postojeće invazivne strane vrste nastaviti širiti, kao i da će u Europu stizati nove vrste. Zato je potrebno dodatno ulagati u prevenciju, praćenje, rano otkrivanje i pravodobno djelovanje.
Što pokazuju podaci za Hrvatsku?
Republika Hrvatska dostavila je Europskoj komisiji za razdoblje od 2019. do 2024. godine podatke o 28 biljnih i životinjskih vrsta s Unijina popisa koje su zabilježene na području Hrvatske te o deset invazivnih stranih vrsta uvrštenih na nacionalnu Crnu listu.
Kao i ostale države članice, Hrvatska provodi mjere ranog otkrivanja i brzog iskorjenjivanja novih invazivnih stranih vrsta. Tijekom izvještajnog razdoblja mjere brzog iskorjenjivanja odnosile su se na tri vrste s Unijina popisa: plutajuću močvarnu mekčinu, egipatsku gusku i svetog ibisa.
Brzi odgovor na pojavu plutajuće močvarne mekčine nije bio uspješan. Tijekom uklanjanja iz vodenih ekosustava mali fragmenti biljke brzo su se proširili kanalima i vodotocima. Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima zato svake godine ulažu znatne ljudske i financijske resurse u njezino uklanjanje i kontrolu.
Uspješan brzi odgovor proveden je za vodenu salatu (Pistia stratiotes) 2017. godine na području Zagrebačke županije te ponovno 2023. godine u Međimurskoj županiji. Budući da su prvi nalaz i prvi brzi odgovor zabilježeni prije početka aktualnog izvještajnog razdoblja, vodena salata nije navedena među novim invazivnim stranim vrstama za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Djelatnici javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i dalje svake godine prate njezinu moguću ponovnu pojavu.
Posljednja prijava prvog pojavljivanja vrste s Unijina popisa u Hrvatskoj evidentirana je 15. listopada 2023. godine i odnosila se na egipatsku gusku. U tom pojedinačnom slučaju brzi odgovor nije proveden jer je ptica nakon dolaska čuvara prirode odletjela na drugu lokaciju.
Hrvatska je obvezna svako rano otkrivanje invazivne strane vrste s Unijina popisa prijaviti putem europskog sustava NOTSYS – EASIN Notification System. Brzo iskorjenjivanje potrebno je provesti u roku od tri mjeseca, a sve prijave evidentirane u sustavu uključuju se u izvješće za odgovarajuće šestogodišnje razdoblje.
Više informacija
- EEA Briefing – Recent progress in managing invasive alien species in the EU
- EEA Biodiversity Information System for Europe – Invasive Alien Species Dashboards
- Interaktivni pregled podataka za Hrvatsku