Zaštićena područja u RH

22.02.2021.

Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni i dostupni na web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/). Kako na pregledniku Bioportala pristupiti podacima iz Upisnika za pojedino zaštićeno područje moguće je vidjeti na sljedećem primjeru.

Primjer pristupa podacima iz Upisnika za NP Plitvička jezera preko preglednika Bioportala. Za detaljnije upute moguće je preuzimanje korisničkog priručnika klikom na „Pomoć“ u lijevom gornjem kutu. Izvor: Bioportal, 19.3.2020.

Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 410 područja u različitim kategorijama.

Zaštićena područja danas obuhvaćaju 9,32% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 14,49% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (5,61% ukupnog državnog teritorija).

Kategorija	broj ZP	površina (km²)	% površine RH
STROGI REZERVAT	2	24,14	0,03
NACIONALNI PARK	8	979,59	1,11
POSEBNI REZERVAT	79	407,80	0,46
PARK PRIRODE	12	4949,93	5,61
REGIONALNI PARK	2	1025,56	1,16
SPOMENIK PRIRODE	79	2,04	0,00
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ	81	1378,82	1,56
PARK - ŠUMA	27	29,66	0,03
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE	120	9,99	0,01
Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja*		593,23
UKUPNO ZP U RH	410	8213,3	9,32

*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju
Napomena: Iskazane površine utvrđene su temeljem GIS analiza (Bioportal, u HTRS projekciji - HTRS96/TM) uz izuzimanje područja
Površina RH (izračunato u ArcMpa 10.1, HTRS projekcija - HTRS96/TM): more 31626,19 km²; kopno 56559,32 km²

Trenutno stanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj također možete vidjeti na web pregledniku Bioportal pod "Analize i izvještaju zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj" koje se nalaze na alatnoj traci.

Izvor: Zbirno izvješće zaključno s 22. veljače 2021., Bioportal

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.

Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
međunarodna zaštita	naziv područja	godina proglašenja	nacionalna zaštita
UNESCO - Lista svjetske baštine	Plitvička jezera	1979.	Nacionalni park Plitvička jezera
UNESCO - Lista svjetske baštine	Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe	2017.	Nacionalni park Sjeverni Velebit Nacionalni park Paklenica
MAB - Rezervat biosfere	Planina Velebit	1977.	Nacionalni park Paklenica Nacionalni park Sjeverni Velebit Park prirode Velebit
MAB - Rezervat biosfere	Mura-Drava-Dunav	2012.	Regionalni park
Popis međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije	Crna Mlaka	1993.	Posebni rezervat Crna Mlaka
	Kopački rit	1993.	Park prirode Kopački rit
	Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol	1993.	Park prirode Lonjsko polje Posebni ornitološki rezervat Krapje đol
	Delta Neretve	1993.	Posebni rezervat ušće Delte Neretve Posebni rezervat Modro oko i Jezero Desne Posebni rezervat Kuti
	Vransko jezero	1999.	Park prirode Vransko jezero
UNESCO svjetska mreža geoparkova	Papuk Viški arhipelag	2007. 2019.	Park prirode Papuk Spomenik prirode Modra špilja Spomenik prirode Medvidina špilja Spomenik prirode Zelena špilja na otoku Ravniku Spomenik prirode Otok Jabuka Spomenik prirode Otok Brusnik Značajni krajobraz Uvala Stiniva Značajni krajobraz Ravnik

Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine.

Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).