Zaštićena područja u RH
Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni i dostupni na web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/). Kako na pregledniku Bioportala pristupiti podacima iz Upisnika za pojedino zaštićeno područje moguće je vidjeti na sljedećem primjeru.

Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 410 područja u različitim kategorijama.
Zaštićena područja danas obuhvaćaju 9,32% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 14,49% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (5,61% ukupnog državnog teritorija).
Kategorija | broj ZP | površina (km2) | % površine RH |
STROGI REZERVAT | 2 | 24,14 | 0,03 |
NACIONALNI PARK | 8 | 979,59 | 1,11 |
POSEBNI REZERVAT | 79 | 407,80 | 0,46 |
PARK PRIRODE | 12 | 4949,93 | 5,61 |
REGIONALNI PARK | 2 | 1025,56 | 1,16 |
SPOMENIK PRIRODE | 79 | 2,04 | 0,00 |
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ | 81 | 1378,82 | 1,56 |
PARK - ŠUMA | 27 | 29,66 | 0,03 |
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE | 120 | 9,99 | 0,01 |
Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja* |
| 593,23 |
|
UKUPNO ZP U RH | 410 | 8213,3 | 9,32 |
*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju
Napomena: Iskazane površine utvrđene su temeljem GIS analiza (Bioportal, u HTRS projekciji - HTRS96/TM) uz izuzimanje područja
Površina RH (izračunato u ArcMpa 10.1, HTRS projekcija - HTRS96/TM): more 31626,19 km2; kopno 56559,32 km2
Trenutno stanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj također možete vidjeti na web pregledniku Bioportal pod "Analize i izvještaju zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj" koje se nalaze na alatnoj traci.
Izvor: Zbirno izvješće zaključno s 22. veljače 2021., Bioportal
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.
Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj | |||
međunarodna zaštita | naziv područja | godina proglašenja | nacionalna zaštita |
Plitvička jezera | 1979. | Nacionalni park Plitvička jezera | |
Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe | 2017. | Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Paklenica | |
Planina Velebit | 1977. | Nacionalni park Paklenica Nacionalni park Sjeverni Velebit Park prirode Velebit | |
Mura-Drava-Dunav | 2012. | Regionalni park | |
Crna Mlaka | 1993. | Posebni rezervat Crna Mlaka | |
Kopački rit | 1993. | Park prirode Kopački rit | |
Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol | 1993. | Park prirode Lonjsko polje Posebni ornitološki rezervat Krapje đol | |
Delta Neretve | 1993. | Posebni rezervat ušće Delte Neretve Posebni rezervat Modro oko i Jezero Desne Posebni rezervat Kuti | |
Vransko jezero | 1999. | Park prirode Vransko jezero | |
Papuk Viški arhipelag | 2007. 2019. | Park prirode Papuk Spomenik prirode Modra špilja Spomenik prirode Medvidina špilja Spomenik prirode Zelena špilja na otoku Ravniku Spomenik prirode Otok Jabuka Spomenik prirode Otok Brusnik Značajni krajobraz Uvala Stiniva Značajni krajobraz Ravnik
|
Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine.
Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).