Zaštićena područja u RH
Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni (http://www.bioportal.hr/gis/).
Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 408 područja u različitim kategorijama.
Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,54% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,22% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,90% ukupnog državnog teritorija).
Kategorija | broj ZP | površina (km2) | % površine RH |
STROGI REZERVAT | 2 | 24,19 | 0,03 |
NACIONALNI PARK | 8 | 979,63 | 1,11 |
POSEBNI REZERVAT | 77 | 400,11 | 0,45 |
PARK PRIRODE | 11 | 4320,48 | 4,90 |
REGIONALNI PARK | 2 | 1025,56 | 1,16 |
SPOMENIK PRIRODE | 80 | 2,27 | 0,003 |
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ | 82 | 1331,28 | 1,51 |
PARK - ŠUMA | 27 | 29,54 | 0,03 |
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE | 119 | 8,36 | 0,01 |
Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja* |
| 593,39 | 0,67 |
UKUPNO ZP U RH | 408 | 7528,03 | 8,54 |
*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju
Izvor: Izvješće zaključno s 23. studenog 2017., Bioportal
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.
Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj | |||
međunarodna zaštita | naziv područja | godina proglašenja | nacionalna zaštita |
Plitvička jezera | 1979. | Nacionalni park Plitvička jezera | |
Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe | 2017. | Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Paklenica | |
Planina Velebit | 1977. | Nacionalni park Paklenica Nacionalni park Sjeverni Velebit Park prirode Velebit | |
Mura-Drava-Dunav | 2012. | Regionalni park | |
Crna Mlaka | 1993. | Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka | |
Kopački rit | 1993. | Park prirode Kopački rit | |
Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol | 1993. | Park prirode Lonjsko polje Posebni ornitološki rezervat Krapje đol | |
Delta Neretve | 1993. | - | |
Vransko jezero | 1999. | Park prirode Vransko jezero | |
Papuk | 2007. | Park prirode Papuk | |
Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine.
Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).