Početna

Zaštićena područja

Zaštićena područja

Zaštićena područja u RH

Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni i dostupni na web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/). Kako na pregledniku Bioportala pristupiti podacima iz Upisnika za pojedino zaštićeno područje moguće je vidjeti na sljedećem primjeru. 

Bioportal
Pristup podacima iz Upisnika za NP Plitvička jezera preko preglednika Bioportala. Za detaljnije upute moguće je preuzimanje korisničkog priručnika klikom na „Pomoć“ u lijevom gornjem kutu. Izvor: Bioportal, 19.3.2020.


Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 409 područja u različitim kategorijama.

Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,61% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,32% kopnenog teritorija i 1,95% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,90% ukupnog državnog teritorija).

Kategorija

broj ZP

površina (km2)

% površine RH

STROGI REZERVAT

2

24,19

0,03

NACIONALNI PARK

8

979,63

1,10

POSEBNI REZERVAT

77

400,11

0,45

PARK PRIRODE

11

4320,48

4,55

REGIONALNI PARK

2

1025,56

1,16

SPOMENIK PRIRODE

79

2,04

0,002

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

83

1387,61

1,35

PARK - ŠUMA

27

29,62

0,03

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

120

10,01

0,01

Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja*

 

593,23

0,67

UKUPNO ZP U RH

409

7585,97

8,61

*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju

Trenutno stanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj također možete vidjeti na web pregledniku Bioportal pod "Analize i izvještaju zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj" koje se nalaze na alatnoj traci. 

Izvor: Izvješće zaključno s 6. ožujkom 2020., Bioportal

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.

Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.
 

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

međunarodna zaštita

naziv područja

godina proglašenja

nacionalna zaštita

UNESCO - Lista svjetske baštine

Plitvička jezera

1979.

Nacionalni park Plitvička jezera

UNESCO - Lista svjetske baštine

 

Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe

2017.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

 

Nacionalni park Paklenica

MAB - Rezervat biosfere

 

Planina Velebit

1977.

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Park prirode Velebit

MAB - Rezervat biosfere

Mura-Drava-Dunav

2012.

Regionalni park

Popis međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije    

Crna Mlaka

1993.

Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka

Kopački rit

1993.

Park prirode Kopački rit

 

Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol

1993.

Park prirode Lonjsko polje

Posebni ornitološki rezervat Krapje đol

Delta Neretve

1993.

-

Vransko jezero

1999.

Park prirode Vransko jezero

UNESCO svjetska mreža geoparkova

Papuk

Viški arhipelag

2007.

2019. 

Park prirode Papuk

 


Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine. 

Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).