Početna

Zaštićena područja

Zaštićena područja

Zaštićena područja u RH

Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni (http://www.bioportal.hr/gis/). 

Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 408 područja u različitim kategorijama.

Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,54% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,22% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,90% ukupnog državnog teritorija).

Kategorija

broj ZP

površina (km2)

% površine RH

STROGI REZERVAT

2

24,19

0,03

NACIONALNI PARK

8

979,63

1,11

POSEBNI REZERVAT

77

400,11

0,45

PARK PRIRODE

11

4320,48

4,90

REGIONALNI PARK

2

1025,56

1,16

SPOMENIK PRIRODE

80

2,27

0,003

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

82

1331,28

1,51

PARK - ŠUMA

27

29,54

0,03

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

119

8,36

0,01

Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja*

 

593,39

0,67

UKUPNO ZP U RH

408

7528,03

8,54

*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju

Izvor: Izvješće zaključno s 23. studenog 2017., Bioportal
 

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.

Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.
 

Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

međunarodna zaštita

naziv područja

godina proglašenja

nacionalna zaštita

UNESCO - Lista svjetske baštine

Plitvička jezera

1979.

Nacionalni park Plitvička jezera

UNESCO - Lista svjetske baštine

 

Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe

2017.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

 

Nacionalni park Paklenica

MAB - Rezervat biosfere

 

Planina Velebit

1977.

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Park prirode Velebit

MAB - Rezervat biosfere

Mura-Drava-Dunav

2012.

Regionalni park

Popis međunarodno vrijednih močvara Ramsarske konvencije    

Crna Mlaka

1993.

Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka

Kopački rit

1993.

Park prirode Kopački rit

 

Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol

1993.

Park prirode Lonjsko polje

Posebni ornitološki rezervat Krapje đol

Delta Neretve

1993.

-

Vransko jezero

1999.

Park prirode Vransko jezero

UNESCO svjetska mreža Geoparkova

Papuk

2007.

Park prirode Papuk


Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine. 

Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).