Početna

CITES i orhideje

Mali kaćun (Orchis morio); foto: V. Posavec Vukelić - arhiva HAOP-a
Mali kaćun (Orchis morio)
Foto: Vida Posavec Vukelić

Na sam spomen orhideja, većini ljudi u glavi je slika velikih šarenih cvjetova koji uspjevaju u tropskim kišnim šumama Južne Amerike i Azije. No to je daleko od istine -  iako je raznolikost orhideja najveća u tropskim krajevima, činjenica je da ih nalazimo u svim krajevima svijeta i na svim tipovima staništa, osim u pustinjama i područjima trajno pokrivenima ledom. Ni Hrvatska nije iznimka, dapače – sa oko 150 samoniklih vrsta orhideja, Hrvatska se ubraja u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, a čak 19 vrsta je endemično.

Orhideje, uz glavočike, predstavljaju najbrojniju skupinu biljaka sa oko 25 000 poznatih vrsta. No oko ove brojke se još uvijek „lome koplja“ među znanstvenicima, te je točnije reći da danas postoji između 22 i 26 000 različitih vrsta.

Svoje ime orhideje vuku iz grčke riječi órkhis koja doslovno znači “testisi” zbog dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika. No nemaju sve orhideje gomolje – tropske vrste koje rastu na drveću imaju podanak iz kojeg izbija mnogobrojno čupavo korjenje kojim se učvršćuju za podlogu, a neke orhideje žive parazitskim načinom života. I po svom izgledu, orhideje su vrlo raznolike – neke su niske, nježnih stabljika na kojima se razvija samo jedan maleni cvijet, druge su visoke sa brojnim velikim cvjetovima. Među orhidejama postoje i one poput kokica (znanstveni naziv Ophrys) koje izgledom i mirisom svojih cvjetova oponašaju ženke različitih vrsta kukaca, kako bi privukle mužjake. Mužjaci, misleći da se radi o ženki, slijeću na cvijet orhideje u pokušaju parenja, te ga tom prilikom oprašuju. Iako ova pojava zvuči vrlo egzotično, iznenađujuće je da je karakteristična za rod Ophrys, rasprostranjen na području Europe, sjeverne Afrike i Male Azije, a najveću raznolikost postiže na području Mediterana. U Hrvatskoj nalazimo oko 45 različitih vrsta kokica, a njih 15 je endemično za Jadransku obalu i otoke.    

Zbog svoga egzotičnog izgleda i prekrasnih, velikih cvjetova, s pravom nose naziv aristokrata biljnog svijeta. Svojom ljepotom oduvijek su privlačile pažnju, kako stručnjaka, tako i laika, a uzgoj i kultivacija ovih biljaka stoljećima je predmet interesa ljudi širom svijeta. U početku se uzgoj orhideja smatrao privilegijom odabranih, no napretkom znanosti i otkrivanjem novih metoda, uzgoj orhideja postala je raširena, komercijalna djelatnost, kojom je stvoreno preko 100 000 različitih križanaca dostupnih na tržištu diljem svijeta. Uzgoj orhideja u Europi započinje još u 17. stoljeću od strane pojedinaca i kolekcionara, a intenzivniji uzgoj započinje krajem 19. i početkom 20 stoljeća uvođenjem brojnih tropskih vrsta u kultivaciju i do danas se višestruko intenzivirao i komercijalizirao. Najveći svjetski uzgajivači orhideja danas su Tajland, Kina, Sjedinjene Američke Države i Nizozemska, koja je glavno čvorište trgovine biljnim vrstama u Europi.

Bulbophyllum carunculatum
Bulbophyllum carunculatum
Foto: Vida Posavec Vukelić

Masovan uzgoj i proizvodnja umjetno razmnoženih biljaka koje su široko dostupne na tržištu uvelike je smanjila pritisak na prirodne populacije orhideja i njihovo prekomjerno uzimanje iz prirode. No to nije uvijek bilo tako – zbog želje za posjedovanjem rijetkih i endemičnih tropskih vrsta brojni uzgojni centri , privatni uzgajivači i kolekcionari obilazili su staništa tih vrsta i masovno ih uzimali iz prirode, što je pojedine tropske vrste orhideja dovelo gotovo do izumiranja. Stoga je danas cijela porodica orhideja navedena na dodacima CITES Konvencije i podliježe kontroli međunarodne trgovine.  U svrhu zaštite rijetkih i ugroženih vrsta orhideja, brojne zemlje lokacije staništa tih vrsta drže u tajnosti. Nažalost i dalje postoje pojedinci koji su spremni platiti visoke novčane iznose ne bi li nabavili neku rijetku orhideju, pa pojedine vrste danas na crnom tržištu mogu doseći cijene i do 10 000 eura.

Hrvatska nažalost nije iznimka kada je nezakonito uzimanje iz prirode u pitanju.
 

INFORMIRAJTE SE!

Nemojte zbog neznanja postati sudionikom lanca ilegalne trgovine divljim
vrstama!


  Više o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama saznajte na stranicama CITES-a i Europske komisije  

  Sve upite vezane uz trgovinu divljim vrstama možete uputiti na info@haop.hr ili cites@haop.hr.