Početna

Morske cvjetnice

U Jadranskom moru su prisutne četiri vrste morskih cvjetnica: Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica), morska svilina (Zostera marina), patuljasta svilina (Zostera noltii) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa).  

Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica)

Posidonija (Posidonia oceanica)
Posidonija (Posidonia oceanica)
Foto: B. Furlan

Posidonija, oceanski porost ili voga (Posidonia oceanica) je morska cvjetnica koja je ime dobila prema Posejdonu, grčkom bogu mora. Za razliku od alga, a poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Znanstvenici smatraju da su njeni preci nekoć živjeli na kopnu te da su naknadno nastanili more prilagodivši se na salinitet, tlak, gibanje morskih struja i valova. Najrasprostranjenija je od ostalih vrsta morskih cvjetnica u Jadranskom moru.

Posidonija je endem Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste. Gradi prostrane morske livade na muljevito - pjeskovitom morskom dnu, a s površine mora je uočljiva u obliku tamnih mrlja iznad kojih je ponekim ljudima nelagodno plivati ili roniti. Ima puzavu, položenu stabljiku (rizom) koja je korijenjem pričvršćena uz podlogu. Iz rizoma se uzdižu izdanci koji nose 4-8 tamnozelenih listova u snopiću i koji mogu doseći dužinu oko jednog metra. Za proces fotosinteze joj je neophodna sunčeva svjetlost, pa je prozirnost mora glavni čimbenik koji utječe na njezinu dubinsku rasprostranjenost. U sjevernom Jadranu gdje je prozirnost vodenog stupca manja, livade sežu najviše do dvadeset metara dubine, a u srednjem i južnom Jadranu se livade protežu i do pedesetak metara.

Posidonija se najčešće razmnožava vegetativno - otkinutim dijelovima položene stabljike, a rjeđe se razmnožava spolnim putem – cvjetanjem. Cvjeta u kasnu jesen i početkom zime, ali ne svake godine. Kada dozriju, plodovi koji oblikom i bojom nalikuju plodu masline, isplutaju na površinu mora pa ih valovi i morske struje raznose. Nakon nekoliko dana usplođe ploda se raspukne, a iz njega ispadne sjemenka koja potone na dno i iz koje se razvije mlada biljka. Zbog sporog rasta, neki primjerci posidonije mogu biti stari i preko 1000 godina, a to je čini jednim od najdugovječnijih organizama Sredozemnog mora.

Livade posidonije su „tvornice“ kisika i područja velike biološke raznolikost. U njima živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se može naći preko trideset vrsta alga, a livade su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.

Poput kopnenih biljaka, posidonija gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno se lišće krajem ljeta i početkom jeseni akumulira na obali. U prošlosti je, diljem Sredozemlja, suho lišće posidonije imalo široku primjenu. Upotrebljavalo se za termoizolaciju štala, punjenje madraca i jastuka, za ishranu stoke. U Veneciji se koristilo za omatanje poznatog venecijanskog stakla kako bi ga se zaštitilo od oštećivanja prilikom transporta, a Egipćani su svježem lišću posidonije prepisivali ljekovita svojstva za bolno grlo i probleme s kožom. Danas se lišće posidonije više ne upotrebljava u navedene svrhe jer nema ekonomsku vrijednost, ali se pokazalo da naplavljene naslage lišća imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebice za vrijeme jakih valova. Također, brojni organizmi se hrane organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća.

Livade posidonije su najvažniji priobalni ekosustav u Sredozemnom moru te rastu u područjima gdje je pritisak ljudskih aktivnosti izrazito velik. Sidrenje plovila u livadama posidonije znatno oštećuje mrežu položenih stabljika, koja tada postaje podložna razaranju valova. Osim toga, ugrožavaju je strane invazivne vrste (poput zelenih algi roda Caulerpa), onečišćenje otpadnim vodama, gradnja i nasipanje u more iznad njezinih livada, uzgajališta riba i školjkaša, marine i lučice te neki ribolovni alati. Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

  • Povezani članci
  • Slike/galerija
  • Dokumenti

Povezani članci

Slike/galerija

Nema slika u galeriji.

Dokumenti

Nema dostupnih dokumenata.