Početna

Gospina papučica (Cypripedium calceolus L.)

Gospina papučica (Cypripedium calceolus); foto: V. Posavec Vukelić
Gospina papučica (Cypripedium calceolus)
foto: Vida Posavec Vukelić

Gospina papučica jedna je od najrjeđih orhideja Europe, a mnogi je smatraju i najljepšom. Ime je dobila zbog neobičnog izgleda svojih cvjetova koji oblikom podsjećaju na papuču, te otuda potječe i njen znanstveni naziv koji u prijevodu znači „Venerina obuća" (naziv roda Cypripedium je složenica grčkih riječi „kipris" što je ime za Veneru i „pedilon"-obuća, a naziv vrste calceolus je latinski naziv za cipelicu). Ova trajnica razvija se iz podzemnog debelog i čvorastog podanka. Uspravna, okrugla i fino dlakava stabljika naraste do 60 cm visine, te nosi nekoliko velikih svjetlozelenih listova koji je svojim donjim dijelom obuhvaćaju poput rukavca. Listovi su eliptičnog oblika, valoviti na rubu i imaju jasno izražene žile. Gospina papučica ima najveće i najneobičnije cvjetove od svih europskih orhideja. Cvjetovi egzotičnog izgleda razvijaju se na vrhu stabljike, veliki su i ugodna mirisa koji podsjeća na miris marelice. Listovi ocvjeća su purpurnosmeđe boje, te okružuju tzv. mednu usnu koja je limunastožuta, velika i napuhnuta, s otvorom na gornjoj strani, te svojim oblikom izrazito podsjeća na cipelicu. Boja oblik i veličina medne usne čine ovu orhideju vrlo uočljivom i atraktivnom. Unutar medne usne nalaze se i dva prašnika, što je još jedna posebnost gospine papučice - naime, sve ostale orhideje imaju samo po jedan prašnik u cvijetu. Sam cvijet građen je kao svojevrsna „klopka" za kukce: kada kukac sleti i uđe u mednu usnu kroz otvor na njenoj gornjoj strani, zbog glatkih i zaobljenih stijenki više ne može izađi istim putem, već je „prisiljen" popeti se preko prašnika sa kojih tada ili pokupi pelud ili ostavi pelud sakupljen ranije na drugom cvijetu. Ovim putem osigurano je oprašivanje. Vrsta nastanjuje pretplaninske i planinske bjelogorične i mješovite šume i šikare. Raste na vlažnim, kamenitim, polusjenovitim i sjenovitim mjestima, na vapnenačkoj podlozi, sve do nadmorske visine od 1700 metara. Cvjeta tijekom svibnja i lipnja, a u višim planinskikm predjelima tijekom srpnja. U Hrvatskoj je možemo naći na području Gorskog kotara i Like.

Gospina papučica jedna je od najsporije rastućih biljaka na svijetu. Potrebno je između šest i jedanaest godina prije nego biljka stvori prve cvjetove i sjemenke. Sjemenke pak ne mogu klijati same jer ne posjeduju hranjive tvari potrebne za klijanje, već je u tlu nužna prisutnost posebnih gljivica koje osiguravaju hranjive tvari potrebne za klijanje.

Ova orhideja rasprostranjena je od Velike Britanije, Francuske, središnje i sjeverne Europe do Rusije i dijela Azije sve do Tihog oceana (Kina, Korea, sjeverni Japan), no u svim zemljama je izrazito rijetka i ugrožena. Zbog svog egzotičnog izgleda često je bila sakupljana za uzgoj i upotrebu u hortikulturi, što je drastično smanjilo njene prirodne populacije te vrstu dovelo do opasnosti od izumiranja. Upravo zbog toga je vrsta u svim zemljama svog areala strogo zaštićena te su poduzimane različite mjere i akcije za obnavljanje njenih prirodnih populacija, a u Njemačkoj je 2010. godine vrsta bila proglašena orhidejom godine.

U Hrvatskoj je gospina papučica strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) od 1972. godine, te je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore u kategoriju ugroženih svojti (EN).

  • Povezani članci
  • Slike/galerija
  • Dokumenti

Povezani članci

Slike/galerija

Dokumenti

Nema dostupnih dokumenata.