Početna

Postrojenja i registri onečišćavanja

Postrojenja i registri onečišćavanja

Postrojenja za obradu otpada i rizici od velikih nesreća

Datum objave: 22. svibnja 2020.

U nastavku dajemo mišljenje i iskustvo talijanskih stručnjaka iz područja zaštite okoliša vezano za postrojenja za obradu otpada i rizike od velikih nesreća, objavljenog na mrežnim stranicama Talijanske agencije za zaštitu okoliša u Toskani (APART). Navedeno je također preporuka dobivena tijekom provedbe CRO SEVESO projekta, realiziranog unutar Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u suradnji s Ministarstvo zaštite okoliša, kopna i mora Republike Italije i Agencije za zaštitu okoliša Republike Austrije. U nastavku navodimo prijevod originalnog članka.

Datum objave izvornog članka: Petak, 27. srpnja 2018.

Postrojenja za obradu otpada i rizici od velikih nesreća

Postrojenja za obradu otpada moraju provjeriti jesu li podložna Seveso propisima.

Brojni incidenti koji su se dogodili unutar tvrtki za gospodarenje otpadom, kako u Toskani tako i na području cijele države, kao i novi talijanski propisi vezani uz razvrstavanje opasnih kemikalija (Zakonodavni dekret 105/2015), čine ključnim pitanje provjere podložnosti takvih djelatnosti Seveso propisima.

"Pojam velika nesreća˝ definirana je zakonom (članak 3., stavak 1., točka "o" Zakonodavnog dekreta 105), u kojem se ističe potreba, za određene vrste postrojenja za obradu otpada neovisno o njihovoj podložnosti Seveso propisima, da primijene preventivne mjere te procijene učinak mogućih nesreća – sa značajkama velikih nesreća, kako je gore navedeno – koristeći metodologije koje se koriste za "Seveso" postrojenja.

Posljednjih godina, zakonodavstvo Europske unije vezano uz opasne tvari je potpuno ažurirano stupanjem na snagu Uredbe REACH (EZ) br. 1907/2006 te Uredbe CLP (EZ) br. 1272/2008, s transverzalnim odredbama koje se tiču poduzeća iz svih sektora i svih veličina. Dvije uredbe se nadopunjavaju:

  • REACH zahtijeva da se tvari ne mogu proizvesti, unijeti na tržište ili koristiti u EU ako nadležni subjekt nije prethodno procijenio opasnost, rizike za čovjeka i okoliš te ako nije utvrdio prikladne mjere za upravljanje rizikom i definirao predmetno postupanje;
  • CLP definira kriterije i postupke za razvrstavanje, označavanje i pakiranje opasnih tvari i smjesa.

Tvar ili smjesa stoga su "opasne" ako im je moguće dodijeliti oznaku upozorenja H, u skladu s kriterijima definiranim u Uredbi CLP.

Otpad je izričito isključen iz propisa koji se odnose na opasne tvari; međutim, on se sastoji od tvari ili, što je češće, smjesa tvari, od kojih neke mogu biti opasne i stoga zbog svojih unutarnjih svojstava predstavljaju "značajan" rizik za ljudsko zdravlje i okoliš.

Nedavno su na europskoj razini s Uredbom Komisije (EU) 2014/1357 te naknadnim izmjenama i dopunama (Uredba Vijeća (EU) 2017/997 i gore navedena Obavijest Komisije o tehničkim smjernicama za razvrstavanje otpada (2018/C 124/01)) uvedeni novi kriteriji za razvrstavanje otpada koji idu u smjeru usklađivanja s odredbama za "ne-otpadne" tvari i smjese. Točnije, otpadu se dodjeljuju opasna svojstva (od HP1 do HP15), na osnovu značajki opasnosti koje se, u konačnici, mogu pripisati prirodi i koncentraciji tvari koje se u njima nalaze.

Na primjer, kako bi se dodijelila oznaka HP6 "Akutna toksičnost" Uredba propisuje graničnu vrijednost koncentracije opasnog svojstva te graničnu koncentraciju ispod koje se tvar ne uzima u obzir u svrhu postizanja granične vrijednosti koncentracije za gore navedenu dodjelu.

Nove klase opasnosti otpada, koje su na snazi od 1. lipnja 2015. (Uredba Komisije (EU) 2014/1357), prikazane su u nastavku:

  • HP 1 "Eksplozivno": otpad u kojem zbog kemijskih reakcija može doći do proizvodnje plina pri takvim temperaturama i tlaku te takvoj brzini da to može dovesti do štetnih posljedica na okruženje. Obuhvaćeni su pirotehnički otpad, eksplozivan organski peroksidni otpad i eksplozivan samoreagirajući otpad;
  • HP 2 "Oksidirajuće": otpad koji može, uglavnom s pomoću kisika, izazvati ili pospješiti zapaljenje drugih materijala;
  • HP 3 "Zapaljivo":
  • zapaljiv tekući otpad: tekući otpad s plamištem ispod 60 °C ili otpadno plinsko ulje, dizel i laka loživa ulja s plamištem između > 55 °C i ≤ 75 °C;
  • zapaljive piroforne tekućine i kruti otpad:kruti ili tekući otpad koji se čak i u malim količinama može zapaliti u roku od pet minuta nakon dodira sa zrakom;
  • zapaljiv kruti otpad:kruti otpad koji je lako zapaljiv ili može izazvati ili pospješiti požar trenjem;
  • zapaljiv plinoviti otpad: plinoviti otpad koji u dodiru sa zrakom može planuti pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa;
  • otpad koji reagira s vodom: otpad koji u dodiru s vodom oslobađa zapaljive plinove u opasnim količinama;
  • ostali zapaljiv otpad: zapaljivi aerosoli, zapaljiv samozagrijavajući otpad, zapaljivi organski peroksidi i zapaljiv samoreagirajući otpad.
  • HP 4 "Nadražujuće - kožne iritacije i ozljede oka": otpad u dodiru s kojim mogu nastati kožne iritacije ili koji može izazvati ozljede oka;
  • HP 5 "Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost": otpad koji može izazvati specifičnu toksičnost za ciljni organ uslijed jednokratnog ili ponovljenog izlaganja ili koji može izazvati učinke akutne toksičnosti nakon aspiracije;
  • HP 6 "Akutna toksičnost": otpad koji može izazvati učinke akutne toksičnosti nakon oralne ili dermalne primjene ili inhalacijskim putem;
  • HP 7 "Karcinogeno": otpad koji izaziva rak ili povećava njegovu pojavnost;
  • HP 8 "Nagrizajuće": otpad u dodiru s kojim može doći do nagrizajućeg djelovanja na kožu;
  • HP 9 "Zarazno": otpad koji sadržava održive mikroorganizme ili njihove toksine za koje se vjeruje ili se pouzdano zna da uzrokuju bolesti ljudi i drugih živih organizama;
  • HP 10 "Toksično za reprodukciju": otpad koji negativno utječe na seksualnu funkciju i plodnost muškaraca i žena te na razvojnu toksičnost potomka;
  • HP 11 "Mutageno": otpad koji može izazvati mutaciju koja je trajna promjena količine ili strukture genetskog materijala stanice;
  • HP 12 "Oslobađanje akutno toksičnih plinova": otpad koji u dodiru s vodom ili kiselinom oslobađa akutno toksične plinove (akutna toks. 1, 2 ili 3);
  • HP 13 "Sensibilizirajuće": otpad koji sadržava jednu ili više tvari za koje se zna da imaju sposobnost izazvati reakciju senzibilizacije (preosjetljivosti) kože ili dišnih organa;
  • HP 14 "Ekotosično": otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan ili više sektora okoliša;
  • HP 15 "Otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao": otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan ili više dijelova okoliša.

Sažetak izvora podataka i informacija o opasnim tvarima, s posebnim osvrtom na razvrstavanje otpada, nalazi se u Prilogu 2. Obavijest Komisije o tehničkim smjernicama za razvrstavanje otpada (2018/C 124/01).

U Prilogu se nalazi sažetak podudarnosti između razvrstavanja opasnih tvari i pripadajućih šifri opasnosti, obilježja opasnosti za opasni otpad te Seveso kategorija.

Seveso III Direktiva, eksplicitnije nego u prošlosti, uvodi i otpad među tvari/smjese koje su uključene u izračun pragova koji određuju podložnost gore navedenim propisima. Posebno, Bilješka 5. Priloga 1. Zakonodavnog dekreta 105/2015 navodi da su "opasne tvari koje nisu obuhvaćene Uredbom CLP br. 1272/2008, uključujući otpad, ali koje se nalaze ili se mogu naći u postrojenjima i koje imaju ili mogu imati, pod uvjetima prisutnim u navedenom postrojenju, ista svojstva vezano uz mogućnost velikih nesreća, privremeno se dodjeljuju u najsličniju navedenu kategoriju ili u opasnu tvar a koja je podložna ovom dekretu.".

Na slici gore je izvadak iz dokumenta Questions & Answers Seveso-III Directive 2018 v1 Ares(2018)1656198 - 26/03/2018

Otpad se mora tretirati na osnovu njegovih svojstava kao smjesa. Ako se razvrstavanje ne može provesti kroz postupke definirane u Uredbi CLP, mogu se koristiti i drugi izvori kao što su: informacije koji se odnose na podrijetlo otpada, praktično iskustvo, metoda ispitivanja, razvrstavanje za potrebe prijevoza (npr. ADR, posebno za dodjelu fizičke opasnosti) ili razvrstavanje prema europskom zakonodavstvu o otpadu (Direktiva 2012/18/EU - Seveso III, Questions & Answers - Ref. Ares(2018)1656198 - 26/03/2018).

Kako bi odredili svoj položaj u odnosu na propise o sprječavanju velikih nesreća, operateri predmetnih područja postrojenja obvezni su procijeniti svoju podložnost „Seveso” propisima dodjeljujući potencijalno prisutnim opasnim tvarima kategoriju najsličniju onoj koja se spominje u navedenom propisu.

Ovaj pristup potvrđuje i Obavijesti Europske Komisije o tehničkim smjernicama za razvrstavanje otpada (2018/C 124/01).

Na kraju, podsjećamo da ukoliko obavijest iz članka 13. stavka 1. ili Izvješće o sigurnosti iz članka 15. nisu podneseni ili priprema dokumenta iz članka 14., propisana je kazna zatvora do godine dana ili novčana kazna od petnaest tisuća eura do devedeset tisuća eura.

U Francuskoj je u 2015. godini objavljen Tehnički vodič za operatere poduzeća koja se bave obradom otpada, kako bi provjerili podložnost njihovih postrojenja Seveso propisima.

Jedan primjer odnosi se na tešku šljaku proizvedenu u spalionicama komunalnog krutog otpada, koja predstavlja potencijalnu ekotoksičnost (HP14), a koja je primjenom laboratorijskih ispitivanja nedavno razvrstana kao H412 (kronična opasnost 3. kategorije za vodeni okoliš), razred opasnosti koji nije obuhvaćen Seveso propisima. Posljedica toga bilo je isključivanje gore spomenutih energetskih postrojenja iz Seveso propisa.

Uzimajući u obzir odredbe zakonodavnog dekreta 105/2015, središnju važnost za postrojenja za obradu otpada preuzima potreba provjere podložnosti Seveso propisima. Iako ove provjere mogu dovesti, u većini slučajeva, do isključivanja takvih postrojenja iz primjene Seveso propisa, ističemo potrebu, od strane operatera, za identifikacijom i poduzimanjem odgovarajućih tehničkih i operativnih mjera sličnih onima koje se koriste u postrojenjima visokog rizika, kako bi se spriječio nastanak nesreća koje, iako nisu vezane uz Seveso postrojenja, mogu se smatrati velikim nesrećama i imaju izuzetno visoku vjerojatnost pojave (prosječno 10-1).

Za više informacija pogledajte prethodne Arpatnews na temu:

  • Velike nesreće u tvrtkama koje se bave otpadom
  • Nesreće u postrojenjima za usitnjavanje otpada
  • Otrovni oblak iz postrojenja za gospodarenje otpadom

Vidi i:

  • Europska agencija za kemikalije
  • ECHA Smjernice za primjenu CLP kriterija, Verzija 4.1 - lipanj 2015.

Tekst uredili Diletta Mogorovich i Andrea Villani

 

Za više informacija pogledajte www.arpat.toscana.it/qualita

Link na izvor teksta: http://www.arpat.toscana.it/notizie/arpatnews/2018/092-18/impianti-di-trattamento-rifiuti-e-rischi-di-incidenti-rilevanti?searchterm=arpatnews%2520rifiuti