Početna

Postrojenja i registri onečišćavanja

Postrojenja i registri onečišćavanja

Buka

Što su Akcijski planovi za upravljanje bukom?
Akcijski planovi kao instrument sustava upravljanja bukom okoliša moraju osigurati vjerodostojnu stručnu podlogu za smanjivanje štetnih učinaka buke na ljude u područjima koja su po izradi strateških karata buke predstavljena kao problematična.

U postupak akcijskog planiranja ne može se krenuti prije izrađene strateške karte buke i obvezne provedbe konzultacija s javnošću.

U okviru izrade akcijskih planova koriste se sve mjere zaštite od buke koje je moguće modelirati računalnim metodama. Metodologija izrade akcijskih planova zaštite od buke potpuno je identična metodologiji izrade strateških karata buke, s bitnom napomenom da za izradu akcijskih planova već postoje svi potrebni podaci.

Što Akcijski planovi moraju sadržavati?

Obvezni dijelovi akcijskog plana su :
• Sažetak rezultata strateške karte buke.
• Zapis i zaključci s održanih konzultacija s javnošću.
• Sažetak postojećih mjera zaštite od buke koje se koriste ili projekti zaštite od buke koji su u fazi pripreme.

Scenariji akcijskih planova koji obuhvaćaju neke od metoda iz područja:

• planiranja i upravljanja prometom,
• prostorno-planskih mjera zaštite od buke,
• tehničkih rješenja zaštite od buke na samom izvoru buke,
• odabira izvora buke s nižim emisijskim razinama,
• smanjivanja prijenosa zvuka u atmosferi,
• pravnih (kažnjavanje/olakšice) ili ekonomskih mjera.

Za koje tipove buke se rade Akcijski planovi ?
Za svaki izvor buke koji se obradio u postupku izrade strateške karte buke (cestovni, željeznički promet i industrijski pogoni) potrebno je izraditi zasebni akcijski plan koji mora obuhvaćati:

• Opis akcijskog plana koji nadležno tijelo ili pravna osoba mora provesti tijekom sljedećih pet godina uključujući mjere zaštite tihih područja koja su određena po izradi strateških karata buke. Svaki akcijski plan mora sadržavati procjenu smanjenja izloženosti bukom ljudi.
• Iskaz nužnog financijskog proračuna, procjene učinkovitosti predviđenog akcijskog plana, akustička 'cost/benefit' analiza.
• Predložene mjere zaštite od buke koje će se koristiti za ocjenu provedbe akcijskih planova.

Koliko često se rade Akcijski planovi?
Akcijski planovi moraju biti pregledani i revidirani uvijek kad se u prostoru dogodi bitna promjena (npr. izgradnja nove prometnice bitnog utjecaja na prometnu mrežu, izgradnja novog industrijskog pogona i sl.) i obvezno svakih pet godina od njihovog odobravanja.

Unutar ovoga izvješćivanja, u EEA su dostavljeni: Akcijski Plan za autocestu Rijeka- Zagreb, Akcijski Plan Hrvatske željeznice i Akcijski Plan grada Osijeka.


Akcijski Plan za autocestu Rijeka- Zagreb

Akcijski Plan se odnosi na sve dionice autoceste od Rijeke do Zagreba u ukupnoj dužini od 187,03 km i obuhvaća 48 435 stanovnika.
Prema rezultatima Karte buke 81% stanovništva izloženo razinama indikatora buke Lden nižima od 55 dB(A) dok je 79% stanovništva izloženo razinama indikatora buke Lnight nižima od 45 dB(A), što znači da se može smatrati da ne trpe nikakve štetne učinke uzrokovane bukom. Broj stanovnika izloženih razinama indikatora buke Lden višima od 65 dB(A) je samo 1% , a broj stanovnika izloženih razinama indikatora buke Lnight višima od 55 dB(A) je samo 2%. Broj stanovnika izloženih visokim razinama buke je malen (ukupno 132 stanovnika ili 0,27% razinama indikatora buke Lden višima od 70 dB(A) i ukupno 195 stanovnika ili 0,4 % razinama indikatora buke Lnight višima od 60 dB(A). Takav odnos stanovnika izloženih određenim razinama buke može se ocijeniti dobrim i posljedica je velikih dosadašnjih ulaganja) u mjere zaštite od buke. Preostali stanovnici (17% za Lden i 18% za Lnight) su izloženi razinama buke za čiju procjenu, nalaze li se unutar dozvoljenih i prihvatljivih razina, je potrebno provesti dodatne analize, prvenstveno konfliktnu kartu gdje se razine buke uspoređuju sa dozvoljenima, a ovisno o namjeni prostora i zonama buke.


Akcijski Plan upravljanja bukom Hrvatske željeznice

Ovaj akcijski plan upravljanja bukom pružnog prometa sastavni je dio dugoročne strategije u pogledu upravljanja bukom pružnog prometa za pruge u nadležnosti HŽ infrastrukture koje pripadaju u kategorije „glavne željezničke pruge“.
U ovom Akcijskom planu obrađene su slijedeće dionice glavnih željezničkih pruga/koridatora : M101 Državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor, M102 Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo i M202/M502 Zagreb Glavni Kolodvor – Klara.
Prema analizi izloženosti stanovništva razinama buke željezničkog prometa broj stanovnika koja je izložena buci do 55dB je 16200, dok je broj stanovnika izložen buci do 65dB – 1800.


Akcijski plan upravljanjem bukom Grada Osijeka

Na temelju prethodne izrađene strateške karte buke i konfliktne karte buke za područje Grada Osijeka, izrađen je akcijski plan koji se odnosi na izvore buke od cestovnog prometa, industrijskih pogona, pružnog( tramvajskog i željezničkog) prometa.
Prostorni obuhvat akcijskog plana iznosi 86,145 km2 . Broj stanovnika obuhvaćen ovim planom je 71400.  Broj stanovnika koji su izloženi dnevnoj (Lden )  i noćnoj (Lnight) buci i procijenjeni broj stanova  je prikazan u slijedećoj tablici:

 

Buka_vise.jpg

 

Prema detaljnoj analizi rezultata karte buke zaključeno je slijedeće:
- Najmanji doprinos u ukupnom smetanju stanovništva bukom je tramvajski promet.
- Mali udio imaju i industrijska postrojenja
- Veći dio u ukupnom smetanju stanovništva bukom ima buka željezničkog prometa
- Cestovni promet ima dominantnu ulogu izloženosti stanovništva bukom.