Podaci sa satelita Copernicus Sentinel-5Pprikazuju smanjenje emisija dušikovih oksida (NO2), što je posebno vidljivo u sjevernoj Italiji. Podaci prikazani u animaciji obuhvaćaju snimke iz razdoblja od 1. siječnja do 11. ožujka, koristeći desetodnevni pomični prosjek: https://youtu.be/ARpxtAKsORw
Dominantni izvori onečišćenja NO2 su procesi izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima, odnosno cestovni promet.
Smanjenja koncentracije NO2 su zabilježena i u Republici Hrvatskoj, što se može vidjeti na grafu 1. koji daje usporedni prikaz koncentracija NO2 za 2018. 2019. i 2020. godinu s mjerne postaje Zagreb-1 (gradska, prometna mjerna postaja, križanje Vukovarske i Miramarske ulice).
Graf 1. Dnevne koncentracije NO2 na mjernoj postaji Zagreb-1 tijekom 2018., 209. i 2020. u razdoblju 1.1. do 4.5. (izvorni podaci)
Osim značajnoga pada koncentracija NO2, na pojedinim postajama zamjećuje se i pad u koncentracijama ugljikovog monoksida (CO) i sumporovodika (H2S).
Ugljikov monoksid (CO) nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima, a izvori sumporovodika (H2S) su industrijski procesi (prerada nafte, proizvodnja mineralnih gnojiva, pročišćavanje otpadnih voda), te odlagališta otpada.
Kod lebdećih čestica PM10 i PM2,5 pad koncentracija je manje zamjetan. To je vjerojatno zbog činjenice što su glavni izvori lebdećih čestica različiti, uključujući grijanje (izgaranje u malim kućnim ložištima), industrijske aktivnosti, cestovni promet i poljoprivreda, a na njihove koncentracije također značajno utječu vremenski uvjeti.
Graf 2. Dnevne koncentracije PM10 na mjernoj postaji Zagreb-1 tijekom 2018., 209. i 2020. u razdoblju 1.1 do 4.5. (izvorni podaci)
Također, pri analizi koncentracija lebdećih čestica treba uzeti u obzir i to da je tijekom vikenda, od 27. do 31. ožujka, došlo do pojave prekograničnog prijenosa pijeska iz Sahare, što je uzrokovalo povećane koncentracije lebdećih čestica, a čiji je vrhunac vidljiv na grafu 2.
Mjere za prevenciju širenja koronavirusa značajno su utjecale na poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročno pomogle u borbi protiv onečišćenja zraka. Trenutna kriza bi mogla i trebala potaknuti ljude da mijenjaju svoje stare navike, ali i vlade i donosioce odluka da ubrzaju klimatske reforme pogotovo ako se uzmu u obzir rezultati preliminarnih znanstvenih istraživanja koja ukazuju da su osobe izloženije onečišćenom zraku znatno ugroženije od infekcije koronavirusom, odnosno obolijevanju od bolesti COVID-19.
Europska agencija za okoliš je objavila preglednik koji prati i uspoređuje tjedne prosječne koncentracije dušikovih dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). Preglednik je dostupan na ovoj poveznici.
Podaci o kvaliteti zraka na teritoriju Hrvatske dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, putem poveznice http://iszz.azo.hr/iskzl/.