Početna
Novosti
Novosti

Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje stanovništva

Prema procjenama studije Global Burden of Disease za 2019. godinu, u Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje gotovo 80 smrti godišnje na 100.000 stanovnika. Preko 3000 smrti godišnje u Hrvatskoj može se dovesti u vezu sa zagađenjem zraka (karta IHME-a u interaktivnom obliku dostupna je putem poveznice: https://vizhub.healthdata.org/gbd-compare/#).

Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon tri su ključna faktora onečišćenja zraka koji utječu na zdravlje Europljana.

Onečišćenje zraka glavni je uzrok prerane smrti i bolesti te je najveći ekološki rizik u Europi. Bolest srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti koja se može pripisati onečišćenju zraka nakon čega slijede bolesti pluća i rak pluća.

U Republici Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5. Lebdeće čestice (PM) mješavina su organskih i anorganskih čestica u zraku u obliku sitne prašine, PM10 su manje od 10 mikrometara (μm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara (za usporedbu promjer vlasi kose iznosi cca 70 μm). Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređen je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta i promet. To je posebno izraženo u kontinentalnom dijelu. Primjerice u 2020. godini prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti, za PM10 dnevne koncentracije 50 μg/m3 prekoračene više od 35 puta tijekom kalendarske godine i za PM2,5 srednja godišnja vrijednost 25 μg/m3, zabilježena su u aglomeracijama: Zagreb i Osijek te u Industrijskoj zoni (Sisak, Slavonski Brod i Kutina).

Sličnu pojavu lebdećih čestica prati i prekoračenje benzo(a)pirena u lebdećim česticama PM10 (BaP u PM10), jer su izvori emisija BaP u PM10 uglavnom isti su kao i za lebdeće čestice, te su u 2020. godini u aglomeraciji Zagreb i u Industrijskoj zoni (Sisak) zabilježena prekoračenja propisanih ciljnih vrijednosti za BaP u PM10 .

Prekoračenje s obzirom na dušikov dioksid (NO2), čije emisije uglavnom potječu od ispušnih plinova iz motora s unutarnjim sagorijevanjem, nije zabilježeno u 2020. godini, što se može pripisati smanjenoj mobilnosti kao posljedica pandemije uzrokovane Cvidom-19.

Onečišćenje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Republici Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva dušikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vožnje, vađenja prirodnog plina, iz odlagališta otpada i kućnih kemikalija, uz djelovanje sunčeve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorološkim prilikama stoga učestalost pojavljivanja većih koncentracija raste, a s obzirom na klimatske promjene taj bi utjecaj mogao biti još izraženiji i rašireniji u narednim godinama.

Procjenjuje se da u EU-u onečišćenje zraka ima negativan učinak na zdrastveni sustav i gospodarstvo u vrijednosti 330 do 940 milijardi EUR godišnje. Procjena uključuje izgubljene radne dane, troškove zdravstvene zaštite i njege, gubitake u prinosima te oštećenje građevina nastalo djelovanjem onečišćijućih spojeva u zraku. Međutim, ukupni trošak svih mjera u EU-u za poboljšanje kvalitete zraka iznosi 70 do 80 milijardi EUR godišnje.

Smanjenje učinaka onečišćenja zraka na zdravlje (broj preuranjenih smrti) za više od 55 % do 2030. godine cilj je Akcijskog plana EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla.

S obzirom na izvore onečišćenja za poboljšanje kvalitete zraka mjere je potrebno usmjeriti na povećanje energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije, korištenje javnog prijevoza i bicikala te prelazak industrije na nultu stopu onečišćenja. Potrebno je povećati površine gradova pod zelenom infrastrukturom, a u svemu je bitna i edukacija građana.

Obzirom na geografski položaj Republike Hrvatske veliki dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja.

Upravo zbog navedenog, rješavanje ovog problema u velikoj mjeri ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države izvršavanjem obaveza iz Gothenburškog protokola (Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona) i LRTAP konvencije (Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka).

Više informacija o ovoj temi dostupno je u izvješću Europske agencije za okoliš „Zdravstveni učinci onečišćenja zraka u Europi” za 2021.