Europska komisija je 24. veljače 2021. usvojila novu EU strategiju prilagodbe na klimatske promjene. (EU Strategy on Adaptation to Climate Change)
Ovom strategijom Europska unija postavlja svoju dugoročnu viziju da do 2050. godine postane klimatski otporno društvo, potpuno prilagođeno neizbježnim utjecajima klimatskih promjena.
Strategija ima za cilj ojačati prilagodbene kapacitete EU-a te smanjiti ranjivost na utjecaje klimatskih promjena, u skladu s Pariškim sporazumom (Paris Agreement) i prijedlogom Europskog klimatskog zakona (proposal for a European Climate Law).
Cilj strategije je izgradnja društva otpornog na klimu unapređivanjem znanja o klimatskim utjecajima i rješenjima prilagodbe, pojačanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika,ubrzavanjem aktivnosti prilagodbe te pomažući jačanju klimatske otpornosti globalno.
Strategija prepoznaje tri cilja uz koje predlaže niz aktivnosti kojima bi se postigli:
• Pametnija prilagodba: poboljšanje znanja i upravljanje nesigurnošću, uključujući:
o Pomicanje granica znanja o prilagodbi
o Poboljšanje kvalitete podataka o klimatskim gubicima
o Poboljšanje i širenje Climate-ADAPT-a kao europske platforme znanja o prilagodbi.
• Sustavnija prilagodba: Podržati razvoj politike na svim razinama i svim relevantnim poljima,uključujući tri prioriteta za integriranje prilagodbe u:
o Makro-fiskalnim politikama
o Rješenjima temeljenima na prirodi i
o Lokalnim aktivnostima prilagodbe.
• Brža prilagodba: Ubrzati provedbu aktivnosti na svim područjima.
Climate-ADAPT, Europska internetska platforma za razmjenu znanja o prilagodbama na klimatske promjene bit će proširena i poboljšana. Kao prvi konkretni rezultat nove strategije pokrenut će se Europski opservatorij za klimu i zdravlje na Climate-ADAPT, kako bi se bolje pratio, analizirao i spriječio utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje (European Climate and Health Observatory).
Strategija integrira međunarodne aktivnosti za prilagodbu klimatskim promjenama. Direktno je povezana sa aktualnim globalnim dogovorima kao što su Pariški sporazum (Paris Agreement), Sendaiokvir za smanjenje rizika od katastrofa (Sendai Framework for Disaster Risk Reduction) i Agendaodrživog razvoja UN-a (Sustainable Development Agenda). Također, direktno povezuje ključne EU inicijative poput Misije za klimatski otpornu Europu (Mission for a Climate resilient Europe) i europsku agendu za održivo financiranje koja se planira donijeti u drugom kvartalu 2021. godine (sustainable finance agenda).
Razvoj nove Strategije prilagodbe EU-a temeljio se na procjeni strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013. godine (2013 EU strategy on adaptation to climate change) i okupljanju širokog spektra stavova dionika kako bi se prikupile informacije o uspješnosti provedbe različitih politika, ali i ocijenila odgovarajuća razina ambicija. Nacrt Strategije bio je otvoren za konzultacijski proces tijekom 2020. godine te su održane stimulativne rasprave sa javnosti i izrađena je procjena utjecaja Strategije.
Također, ova nova Strategija prilagodbe EU dio je provedbe Zelenog plana (European Green Deal) iz prosinca 2019. godine kojim se društvo usmjerava na održivu zelenu tranziciju.
Predloženi Europski klimatski zakon (proposal for a European Climate Law) postavit će okvire za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Prijedlog zakona prepoznaje prilagodbu kao ključnu komponentu za dugoročni globalni odgovor na klimatske promjene te zahtjeva od država članica i Unije da poboljšaju kapacitete za prilagodbu, pojačaju otpornost i smanje ranjivost na klimatske promjene. Također, zahtjeva provedbu nacionalnih strategija.
Važnost dugoročnog strateškog planiranja prilagodbe klimatskim promjenama prepoznata je i na našoj nacionalnoj razini. Tako je Hrvatski sabor 7. travnja 2020. godine usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. (Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu).
To je prvi strateški dokument koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku, moguće utjecaje i procjene ranjivosti sektora na klimatske promjene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Sama provedba Strategije prilagodbe provodit će se akcijskim planovima koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti, a donosit će se svakih pet godina.