Svjetski dan tla obilježava se 5. prosinca od 2013. godine, kada je proglašen na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) u Rimu. Cilj obilježavanja Svjetskog dana tla je podizanje svijesti o tlu i održivom gospodarenju tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije te za održivost ekosustava i adaptaciju na klimatske promjene. Svake godine, Svjetski dan tla se posvećuje drugoj temi kojom se ukazuje na utjecaj tla na naše živote. Tlo je osnovni i ograničeni resurs, ugrožen degradacijskim procesima i lošim gospodarenjem. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla moguće je zaustaviti negativne trendove kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva.
Svjetski dan tla 2018. godine posvećen je problemu onečišćenja tla. Trećina svjetskog tla je degradirana raznim degradacijskim procesima uključujući i onečišćenja tla iz različitih izvora: industrijska proizvodnja (nuklearna, kemijska, rudarska, metalurška, elektronička i druga), odlaganje industrijskog (opasnog) otpada, odlaganje komunalnog otpada, poljoprivreda, akcidenti, vojne djelatnosti i ostalo.
Onečišćenje tla je često nevidljivo i stoga može dovesti do onečišćenja hrane, vode i zraka. Tlo ima ekološko – regulacijsku ulogu u okolišu, što znači da prima i akumulira onečišćujuće tvari te ih pomoću svog mikrobiološkog kompleksa transformira i razgrađuje u ekološki bezopasne spojeve. Međutim, ove sposobnosti tla su ograničene, a onečišćenje tla se često detektira tek nakon pojave bolesti u ljudskoj populaciji, u biljnom i životinjskom svijetu i negativnih učinaka na druge sastavnice okoliša.
Na razini EU, kao ni u Republici Hrvatskoj, ne postoji zakonska obveza identifikacije onečišćenih i potencijalno onečišćenih lokaliteta. Sukladno raspoloživim podacima Europske agencije za okoliš (EEA), na području 39 europskih zemalja, na 1.000 stanovnika dolazi prosječno 4,6 potencijalno onečišćenih lokacija. EEA procjenjuje da je u EU registrirano više od 650.000 lokacija na kojima su se odvijale ili se još uvijek odvijaju onečišćujuće aktivnosti. Više od 235.000 lokacija je sanirano, dok je 14.000 lokacija u procesu sanacije ili se primjenjuju mjere smanjenja rizika. Opasnost od novih onečišćenja tla preventivno je regulirana EU legislativom koja je prenesena i u RH zakonodavstvo poput zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 91/13, 73/17) i Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18).