Europska komisija predstavila je 17. studenog 2021. novu Europsku Strategiju o tlu. Ovo je jedan od ključnih dokumenata za postizanje Europskog zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti EU-a za 2030.
Zdrava tla su temelj za 95% hrane koju jedemo. U tlima se nalazi više od 25% biološke raznolikosti u svijetu i najveći su kopneni bazen ugljika na planetu. Ipak, 70% tla u EU nije u dobrom stanju. Strategija postavlja okvir s konkretnim mjerama za zaštitu, obnovu i održivo korištenje tala te predlaže niz dobrovoljnih i pravno obvezujućih mjera. Ova strategija ima za cilj povećati zalihe ugljika u poljoprivrednom tlu, boriti se protiv dezertifikacije, obnoviti degradirano zemljište i tlo te osigurati da je do 2050. tlo Europe u zdravom stanju.
Strategija poziva na osiguravanje iste razine zaštite tla koja već postoji za vodu, morski okoliš i zrak u EU, te potiče na snažniji znanstveni, stručni i financijski angažman. Cilj Strategije je promicanje održivog gospodarenja tlom i praćenje stanja tla.
Preduvjet za konkretne aktivnosti je donošenje Zakona o tlu koji se planira u 2023. godini. Ovaj Zakon predstavljat će sveobuhvatni okvir za upravljanje tlom koji će obuhvaćati i pitanja zaštite voda, biološke raznolikosti a potrebno je i postizanje sinergije s direktivom o pročišćavanju otpadnih voda, direktivom o industrijskim emisijama, popisom onečišćujućih tvari površinskih i podzemnih voda i dr.
Europska komisija prepoznaje tamponsku ulogu zdravih tala u filtriranju, pročišćavanju, sprječavanju erozije i dr. uloge koje tlo prirodno ima. Nužno je praćenje kvalitete tla putem istraživanja, digitalnih programa (npr. senzori, aplikacije), te poboljšanje znanja i stvaranje sinergije s fondovima za istraživanje i inovacije.
EK je također naglasila da „recikliranje organske tvari poput komposta, digestata, mulja iz otpadnih voda, prerađenog stajskog gnoja i drugih poljoprivrednih ostataka ima mnoge prednosti: materijal nakon odgovarajuće obrade se koristi kao organsko gnojivo, pomaže u obnavljanju zaliha ugljika u tlu i poboljšava kapacitet zadržavanja vode i optimalne strukture tla, te na taj način omogućuje zatvaranje ciklusa hranjivih tvari i ugljika”, što je u skladu s konceptom kružnog gospodarstva.
Zašto je ključna zaštita tla – gdje smo danas?
Svake godine oko milijardu tona tla se ispere erozijom, što odgovara sloju tla debljine jednog metra koji se prostire na površini koja odgovara površini Berlina. Zalihe ugljika u tlu se smanjuju: između 45.000 i 55.000 km² tresetišta je u do sad isušeno za potrebe poljoprivrede čime je oslobođen ugljik emitiran u atmosferu. Oko 2,8 milijuna lokacija potencijalno je onečišćeno industrijskim aktivnostima.
Više od 400 km² zemljišta svake se godine trajno prenamijeni za potrebe urbanih područja i infrastrukture, pretežno na račun poljoprivrednog zemljišta. Intenzivno upravljanje zemljištem i promjene u korištenju zemljišta negativno utječu na biološku raznolikost tla kao što su kišne gliste, skokuni i grinje. Zaslanjivanje uzrokovano ljudskim djelovanjem zahvaća 3,8 milijuna ha u EU, uz veliku zaslanjenost tla duž obala, osobito u Sredozemlju. U južnoj, srednjoj i istočnoj Europi 25% tla pokazuje visok ili vrlo visok rizik od dezertifikacije što odgovara oko 411.000 km².
Koje se aktivnosti poduzimaju za zaštitu tla?
Strategija o tlu nadograđuje se na aktivnosti koje su već predložene u Strategiji za kemikalije i Akcijskom planu za nulto onečišćenje. U skladu s ambicijom o nultom onečišćenju, onečišćenje tla trebalo bi se smanjiti do 2050. na razine koje nisu štetne za ljude i okoliš. Kako bi spriječila onečišćenje tla, Komisija će revidirati Direktivu o održivoj upotrebi pesticida i ocijeniti Direktivu o mulju, te ograničiti tvari kao što su mikroplastika i PFAS prema Uredbi REACH, poboljšati metodologije procjene rizika i ocijeniti primjenu Uredbe o gnojivima.
Komisija će razmotriti mogućnosti donošenja pravno obvezujućih odredbi za identifikaciju, registraciju i sanaciju onečišćenih lokacija. Planira se izraditi popis prioriteta EU za onečišćujuće tvari u tlu, revidirati Direktivu o industrijskim emisijama, ocijeniti Direktivu o odgovornosti za okoliš i procijeniti izvedivost uvođenja certifikata o zdravstvenoj ispravnosti tla pri zemljišnim transakcijama.
Kako će zaštita tla pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena?
Zdrava tla ojačat će otpornost Europe i smanjiti njezinu ranjivost na klimatske promjene. Tla su najveći kopneni bazen ugljika na planetu. Pohranjuju više ugljika nego atmosfera i cjelokupna biomasa zajedno. Tlo je nezamjenjiv saveznik za prilagodbu na klimatske promjene obzirom i na ključnu ulogu tla u ciklusu vode. Visoka sposobnost zadržavanja vode u tlima smanjuje učinke poplava i smanjuje negativan utjecaj suša.
Za postizanje klimatski neutralne Europe do 2050. i neutralnosti zemljišta do 2035., ključno je zaustaviti emisije iz isušivanja tresetišta i povećati pohranu ugljika u drugim tlima. Sama obnova tresetišta mogla bi značajno smanjiti emisije CO2, što dolazi s brojnim dodatnim prednostima, uključujući zaštitu prirode, bioraznolikosti i voda.
Komisija se namjerava pridružiti globalnoj inicijativi “4 na 1000” za povećanje sadržaja organskog ugljika u tlu u poljoprivrednom zemljištu. Ideja ove inicijative je ostvariti godišnju stopu rasta zaliha ugljika u tlu od 0,4%, odnosno 4‰ godišnje, u prvih 30-40 cm tla, čime bi se značajno smanjila koncentracija CO2 u atmosferi. Potpomognuta znanošću, ova inicijativa poziva sve partnere na provedbu aktivnosti kojima bi se osiguralo pohranjivanje ugljika u tlu i primjenu praksi koje tome doprinose (npr. agroekologija, agrošumarstvo, konzervatorska poljoprivreda, upravljanje krajolikom, itd.). Ambicija inicijative je potaknuti dionike na tranziciju prema produktivnoj, visoko otpornoj poljoprivredi, temeljenoj na odgovarajućem gospodarenju zemljištem i tlima.
Kako bi održivo upravljanje tlom postalo „novo normalno“, uspostavit će se niz praksi i principa, te mreža praktičara, živih laboratorija, znanstvenika i stručnjaka koje će ih promovirati. Do 2023. Komisija će predložiti zakonodavni okvir za održivi prehrambeni sustav EU-a.
Koje su aktivnosti planirane za povećanje doprinosa tla kružnom gospodarstvu?
Sigurna primjena čistog komposta, digestata, kanalizacijskog mulja i prerađenog gnoja pomoći će zatvoriti cikluse hranjivih tvari i ugljika. Davanje prioriteta kružnoj uporabi zemljišta ograničit će akutni pritisak trajne prenamjene i prekrivanja tla te zauzimanja šumskih, poljoprivrednih i prirodnih površina. Za sigurnu ponovnu uporabu iskopanog tla i odvajanje onečišćenog od čistog tla, potrebno je poboljšati praćenje procesa te osiguranje kontrole i kvalitete postupka - od mjesta iskopa do krajnjeg zaprimanja. Komisija će dalje istražiti tokove tla od iskapanja, obrade do ponovnog korištenja u EU-u te usporediti tržišnu situaciju u državama članicama do 2023.
Komisija također planira procijeniti potrebu i potencijal za pravno obvezujućim odredbama uvođenja „putovnice za iskopano tlo” kao dio razvoja Zakona o tlu i dati smjernice, na temelju iskustava država članica, za uspostavu takvog sustava.
Kako bi postigle cilj EU-a o zaustavljanju trajnog prekrivanja tla do 2050. godine, države članice trebale bi do 2023. postaviti vlastite ambiciozne nacionalne, regionalne i lokalne ciljne vrijednosti smanjenja trajnog prekrivanja tla za 2030. i primijeniti 'hijerarhiju uzimanja zemljišta'; izbjegavanje – ponovna upotreba – minimiziranje – kompenzacija, umjesto trajnog prekrivanja postojećeg prirodnog ili poljoprivrednog zemljišta. Komisija će, kao dio procjene utjecaja Zakona o tlu, razmotriti mogućnosti praćenja i izvješćivanja o napretku prema ciljevima bez neto zauzimanja zemljišta i dati smjernice javnim tijelima i privatnim tvrtkama o tome kako smanjiti trajno prekrivanje tla.
Kako Strategija adresira dezertifikaciju?
Dezertifikacija je oblik degradacije zemljišta u sušnim područjima, koja i u Europi postaje rastuća prijetnja, pogoršana klimatskim promjenama. Strategija o tlu uzela je u obzir preporuke izvješća o dezertifikaciji Europskog revizorskog suda. Prema ovom izvješću, 13 članica EU su se, na temelju vlastite procjene, u okviru UNCCD-a izjasnile pogođenima
dezertifikacijom: Bugarska, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Mađarska, Malta, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Te zemlje uključuju sedam od osam država članica s obalom na Sredozemlju.
Komisija će uspostaviti metodologiju za mapiranje i procjenu dezertifikacije i degradacije zemljišta u EU-u te redovito izvještavati o trendu.
Komisija također predlaže da se EU proglasi strankom pogođenom dezertifikacijom prema Konvenciji UN-a za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) i nastavi poticati države članice da sudjeluju u Programu za postavljanje ciljeva neutralnosti degradacije zemljišta.
Što Strategija donosi poljoprivrednicima?
Poljoprivrednici svakodnevno rade na svojoj zemlji. Njihov život ali i naša budućnost ovise o dugoročnom zdravlju tla na kojem se uzgajaju usjevi ili pase stoka.
Komisija će pomoći državama članicama pri uspostavi inicijative „besplatno testirajte svoje tlo”, omogućujući poljoprivrednicima i drugim sudionicima da saznaju više o zdravlju svog tla. Kroz nove modele uzgoja i privatne sheme održivog ulaganja, i sami poljoprivrednici će biti, u konačnici, nagrađeni za skladištenje ugljika i pružanje usluga ekosustava.
Princip rada bez neto trajne prenamjene zemljišta i primjenom hijerarhije za povećanje kružnog korištenja zemljišta pomoći će osiguranju dovoljno zemljišta za proizvodnju hrane i u budućnosti. Zajednička poljoprivredna politika pruža potporu poljoprivrednicima u prihvaćanju novih principa upravljanja tlom. Zajednička poljoprivredna politika kao i savjetodavne usluge za poljoprivredna gospodarstva imat će ključnu ulogu u podržavanju korištenja prakse održivog upravljanja tlom među poljoprivrednicima.
Poljoprivrednici će također biti uključeni i imat će koristi od ulaganja u razmjenu znanja i razvoj. Uz sudjelovanje poljoprivrednog sektora, misija Horizon Europe 'A Soil Deal for Europe' uspostavit će 100 živih laboratorija i pokusnih stanica kako bi se potaknuo prijelaz na održivo upravljanje tlom na poljoprivrednom zemljištu.
Koji su troškovi i koristi od Strategije?
Utjecaj degradacije zemljišta i tla se procjenjuje na 50 milijardi eura godišnje na razini EU. Erozija tla košta Europu 1,25 milijardi eura samo kao godišnji gubitak poljoprivredne produktivnosti. Degradacija tla utječe na sve nas ekonomski: 54% troškova predstavlja gubitak usluga ekosustava kao što su sekvestracija ugljika, hidrološka kontrola, kruženje hranjivih tvari, stanište biološke raznolikosti tla i pružanje rekreacije. Druga polovica troškova često dolazi na teret privatnih stranaka i vlasnika zemljišta zbog smanjenja usluga opskrbe kao što su biomasa i sirovine.
Cijena poduzimanja aktivnosti mnogo je manja od cijene nedjelovanja. Zaustavljanje i preokretanje trenutnih trendova degradacije tla moglo bi generirati do 1,2 bilijuna eura godišnje ekonomske koristi na globalnoj razini. Ulaganje u prevenciju i obnovu tla ima i ekonomski smisao, jer su zdrava tla naše najbolje osiguranje za dugoročnu dobrobit.
Koje su mogućnosti financiranja dostupne na razini EU-a?
Za postizanje zdravlja tla EU daje mogućnost korištenja sredstava iz niza programa i inicijativa:
- Program LIFE namijenjen je razvoju i primjeni inovativnih rješenja za poboljšanje kvalitete tla.
- Zajednička poljoprivredna politika podržava održivi razvoj ruralnih područja kroz poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, osiguravanjem održivog gospodarenja tlom i teritorijalnim razvojem ruralnih gospodarstava.
- Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond jačaju gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju podržavajući prijelaz na zeleniju Europu bez ugljika. To uključuje zaštitu prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući gradove, te sanaciju onečišćenog zemljišta.
- Fond za pravednu tranziciju omogućuje regijama i pojedincima da se bave društvenim, gospodarskim i ekološkim učincima tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Ulaganja u regeneraciju i dekontaminaciju lokacija, obnovu zemljišta i projekte prenamjene prihvatljiva su kada pomažu u postizanju klimatske neutralnosti, npr. sanacija bivših rudnika ugljena koji su stavljeni izvan pogona.
- Instrument za oporavak i otpornost stavlja na raspolaganje zajmove i bespovratna sredstva za potporu državama članicama u zelenoj tranziciji. Brojni nacionalni planovi za oporavak i otpornost uključuju mjere zaštite tla. U tom kontekstu posebno su relevantne tehničke smjernice Komisije „ne nanosite značajnu štetu” koje pomažu državama članicama u pripremi svojih planova oporavka i otpornosti.
- Program Horizon Europe podržava razvoj znanja za grupacije proizvođača hrane, biogospodarstva, prirodnih resursa, poljoprivrede i okoliša. Program je također pokrenuo misiju „Dogovor o tlu za Europu”. Horizon Europe također sufinancira nekoliko relevantnih EU partnerstava, među ostalim partnerstvo za procjenu rizika od kemikalija, partnerstvo za agroekološke žive laboratorije i istraživačku infrastrukturu.
U cijelom procesu provedbe Strategije i zelenih ciljeva, Komisija planira poboljšati korištenje digitalnih alata i poduprijeti Europsku agenciju za okoliš (EEA) u daljnjem razvoju Zemljišnog informacijskog sustava za Europu (LISE), temeljenog na alatima i proizvodima dostupnim na Portalu za praćenje zemljišta Copernicus. Promicanje znanstvenih spoznaja i prikupljanja podataka o tlu bit će značajno potaknuto kroz posebne inicijative, kao što su misija Horizon Europe 'A Soil Deal for Europe', EU-ov opservatorij za tlo, Analiza pokrova i korištenja zemljišta (LUCAS) i Digitalna Zemlja. Komisija će također pokrenuti inicijative za podizanje svijesti o tlu te će se pobrinuti da se za financiranje tranzicije stavi na raspolaganje dovoljno privatnih i javnih sredstava.
Izvor informacija:
EU Soil Strategy for 2030 – COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT