Obnova prirode
Obnova prirode je proces kojim se podupire oporavak degradiranih ekosustava radi poboljšanja njihove funkcionalnosti, otpornosti i bioraznolikosti te usluga ekosustava (pročišćavanja zraka i vode, dostupnosti hrane, stabilizacije tla, kontrole erozije i dr.). Zdravi ekosustavi otporniji su na posljedice klimatskih promjena, pomažu i u prilagodbi na klimatske promjene, poboljšavaju povezanost s drugim ekosustavima i povećavaju brojnost vrsta koje u njima žive. Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine nastoji se osigurati da će se do 2030. godine bioraznolikost u Europi usmjeriti prema oporavku, od čega će korist imati ljudi, naš planet, klima i gospodarstvo. Njome se utvrđuje ambiciozan plan EU-a za obnovu prirode s nizom ključnih obveza, uključujući obvezu da se iznese prijedlog pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu.
Uredba o obnovi prirode
Dana 18. kolovoza 2024. stupila je na snagu Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (Uredba o obnovi prirode), koja ima cilj značajno obnoviti ekosustave u Europskoj uniji. Prema ovoj Uredbi, do 2030. planira se obnoviti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji trebaju obnovu. Uredba o obnovi prirode postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane. Ovaj akt je ključan u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode.
Sve relevantne informacije i dokumenti vezani uz provedbu Uredbe o obnovi prirode mogu se naći na Referentnom portalu Europske komisije o Uredbi o obnovi prirode.
Nacionalni plan obnove prirode
Države članice, pa tako i Republika Hrvatska, dužne su do 1. rujna 2026. podnijeti Europskoj komisiji nacrt nacionalnog plana obnove prirode, definirajući prioritete za obnovu na nacionalnoj razini.
Nacionalni plan obnove prirode će sadržavati mjere obnove prirode Republike Hrvatske do 2030. godine, uključujući površinu i indikativne karte mjera obnove, dok će za razdoblje do 2040. i 2050. godine biti prikazan strateški pregled mjera obnove. Ti planovi trebaju biti izrađeni na participativni način, uključivanjem svih relevantnih dionika, a napredak u njihovoj provedbi će se pratiti i o tome izvještavati Europska komisija.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije vodi i koordinira izradu nacionalnog plana obnove prirode te je započelo s analizom podataka za cijelo područje Republike Hrvatske, kao i prikupljanjem prijedloga za njegovu pripremu. Radi podrške u pripremi dijela nacionalnog plana obnove prirode, Ministarstvo je u lipnju 2025. započelo s provedbom projekta Instrumenta tehničke pomoći (TSI). Projekt će pomoći u analizi sektorskih strateških dokumenata u kontekstu utvrđivanja mogućih sinergija s nacionalnim planom obnove prirode, analizi socioekonomskih učinaka koristi od provedbe mjera obnove, procjeni potreba za financiranjem provedbe mjera obnove i mogućnosti financiranja, analizi subvencija koje negativno utječu na postizanje ciljeva i ispunjavanje obveza utvrđenih u Uredbi o obnovi prirode te pomoći u uspostavljanju okvira za praćenje. Rezultati projekta će poslužiti kao izravni doprinos u ispunjavanju jedinstvenog formata nacionalnog plana obnove prirode, koji je dio Provedbene uredbe Europske komisije.
Kako bi se osigurala učinkovita koordinacija i pravodobna komunikacija u procesu izrade nacionalnog plana obnove prirode, Ministarstvo uspostavlja Radnu skupinu sa svim ključnim dionicima.
Također, u svrhu prikupljanja prijedloga područja obnove pojedinih ekosustava, kao i prijedloga mjera obnove koje je potrebno provesti na pojedinom području za obnovu te uključivanja svih relevantnih dionika i javnosti, Ministarstvo provodi anketu. Teme koje su obuhvaćene anketom odnose se na obnovu stanišnih tipova, obnovu staništa za vrste, obnovu područja za oprašivače te ponovnu uspostavu prirodne povezanosti rijeka (uklanjanje pregrada). Do 2030. godine pri planiranju provedbe mjera obnove prednost će se dati područjima unutar ekološke mreže Natura 2000.
Anketi je moguće pristupiti putem poveznice i QR koda 