Zavod za zaštitu okoliša i prirode i ove godine poziva sve zainteresirane da se uključe u akciju inventarizacije i praćenja stanja kockavice. Radi se o dugogodišnjoj akciji u kojoj sudjeluju osnovne i srednje škole, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, ali i šira javnost.
Na koji način sudjelovati u ovoj akciji?
1. Upoznajte se s kockavicom!
U nastavku teksta i na listu s pojedinostima o kockavici možete pronaći informacije o kockavici i njezinim staništima.
2. Ukoliko pronađete ili znate za nalazište kockavice, posjetite ga dok kockavice cvjetaju!
3. Prikupite potrebne podatke!
Upute o načinu inventarizacije i praćenja stanja biljnih vrsta, pa tako i kockavice, možete pronaći u Priručniku za inventarizaciju i praćenje stanja – Flora.
4. Sakupljene podatke unesite u Formular za procjenu stanja populacije!
Formular za procjenu stanja populacije je formular A3, dok se formular A2 koristi za kartiranje manjeg broja svojti nekog područja.
5. Ispunjene formulare i fotografije kockavice i njezinog staništa pošaljite na e-poštu zavod@mingor.hr!
Priključite se akciji inventarizacije i praćenja stanja kockavice i tako pridonesite očuvanju ove ugrožene vrste!
O kockavici
Kockavica (Fritillaria meleagris L.) je privlačna biljka koja zbog svoje ljepote predstavlja pravi ukras proljetnih livada. U rano proljeće ona se razvija iz lukovice i može narasti do 30 cm visine. Njezina tanka stabljika na vrhu nosi cvijet, ispod kojeg je naizmjenično poredano nekoliko dugih i uskih listova. Cvjetovi su građom tipični za porodicu ljiljana (Liliaceae), ali su oblikom i bojom specifični: veliki su i teški zbog čega vise te su crveno-smeđe do purpurno obojeni, sa svjetlijim i tamnijim šarama. Ove šare tvore uzorak šahovnice od čega potječe i hrvatski naziv za ovu vrstu - kockavica. Cvjetovi su uglavnom pojedinačni, no ponekad ih se na jednoj stabljici može pronaći dva ili više. Pojavljuju se tijekom ožujka i travnja, a oprašuju ih bumbari i pčele. Osim sjemenkama, koje se razvijaju u uspravnim plodovima tobolcima, kockavica se može razmnožavati i vegetativno odnosno lukovicama.
Kockavica počinje cvjetati tek nakon pet do osam godina, te može doživjeti starost od čak 30, a vjerojatno i više, godina. Otrovna je, pogotovo za sisavce.
Stanište kockavice uglavnom predstavljaju vlažne livade, a rjeđe raste i u svijetlim, otvorenim i vlažnim šikarama i šumama. Rasprostranjena je na području središnje, sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, uz nekoliko izoliranih nalazišta s područja Velebita.
Kao osjetljiva vrsta (VU) kockavica je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, te je kao takva strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Ugrožena je zbog gubitka vlažnih livada na kojima raste. Ova staništa nestaju zbog negativnih čovjekovih djelovanja koja uključuju melioraciju i urbanizaciju te pretvaranje zemljišta u oranice. S druge strane, ta su staništa ugrožena i prirodnim procesima zaraštavanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi uslijed prestanka košnje i ispaše te zapuštanja livada.
Akcija praćenja stanja (monitoringa) kockavice za osnovne i srednje škole dosad
Projekt Praćenje stanja kockavice pokrenut je 2005. godine u suradnji sa školama iz Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, na čijem su području neke škole već provodile praćenje kockavice. Stoga su 2006. godine pozvane sve osnovne i srednje škole iz tih županija da se aktivno uključe u ovaj projekt, a 2007. godine uključene su i škole na području Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. Monitoring kockavice u suradnji sa školama nastavljen je do danas, a u njemu sudjeluju i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, te pojedine škole na njihovim području.
Kako bi se olakšao terenski rad, a prikupljanje podataka o kockavici ujednačilo, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (ZZOP) održava stručne radionice o inventarizaciji i praćenju stanja flore namijenjene učiteljima biologije koji se željele uključiti u akciju prebrojavanja kockavice.
Akcija se svake godine održava tijekom ožujka i travnja, a škole ispunjene formulare s terenskim podacima dostavljaju županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode. Cilj cijelog projekta je uspostava praćenja stanja (monitoringa) ove ugrožene vrste prikupljanjem podataka o veličini njenih populacija prebrojavanjem jedinki na plohama određenih površina. Temeljem dosad prikupljenih podataka o nalazištima i veličini populacija, ali i područjima sa kojih je vrsta već nestala, planira se izrada akcijskog plana za zaštitu kockavice.
Projekt monitoringa kockavice te suradnja tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu prirode kao stručne ustanove za zaštitu prirode s osnovnim i srednjim škola bili su prepoznati i na europskoj razini, te je Europska strategija za zaštitu biljaka (European Plant Conservation Strategy) istaknula ovu akciju kao pozitivan primjer suradnje stručnjaka i amatera u svrhu zaštite ugroženih vrsta, te ga, kao primjer dobre prakse, preporučila i ostalim zemljama.